Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak tvrdi da Ministarstvo kulture bez trunčice stida prepisuje podatake iz Izvještaja iz 2014. godine vezane za kulturna dobra.
Kako je kazala, resor to radi umjesto da pokuša da izađe iz problema nakon skandalozne informacije da Crna Gora ima revalorizovih pet kulturnih dobara od ukupno 1961, a poslije višegodišnjih pompeznih medijskih priča i najava, angažovanja 250 stručnjaka, potrošenih milion eura.
Saopštenje Bošnjak prenosimo u cjelosti:
Sada je već jasno da sa postojećim kadrovskim i organizacionim rješenjima, oni taj posao nikada neće završiti na kvalitetan način. Na to upućuje i prolazno vrijeme za završetak posla, koje ih u svakom pogledu diskvalifikuje. Da postoji iole uređeni sistem zaštite kulturnih dobara i da nadležne institucije vrše svoju osnovnu funkciju, sad bi tekao rok za treću revalorizaciju, a mi još pričamo o prvoj.
Tako to biva kada se kadrovskim haosom koji vlada u državnim institucijama, okupiranim od DPS-a, uruši autoritet i kredibilitet institucija, koje su generacije prethodnih stručnjaka napornim trudom stvarale. Podsjećamo, revalorizacija se ne radi zbog manjkavosti u dokumentaciji, nego je to redovan posao službe zaštite kulturnih dobara, a ne projekat za uzimanje novca.
U saopštenju se navode besmisleni razlozi za neuspjeh, u vidu neriješenih vlasničkih odnosa, jer to nije posao Ministarstva kulture niti UZKD (Uprava za kulturna dobra). Svako kulturno dobro ima i imalo je svog vlasnika i prije sticanja statusa, to njegova zaštita nipošto ne zavisi od toga u čijem se vlasništvu nalazi. To je podatak koji ovaj resor dobija od drugog nadležnog organa.
Još više zabrinjava, što čini se, nadležni nijesu još uvijek ovladali osnovnim stručnim i pravnim pojmovima, niti shvataju značaj posla koji im je povjeren. Kada je rađena revalorizacija, nijesu preispitivane kulturne vrijednosti, već izgleda da je vršen popis i opis zatečenog stanja.
Sada, kada je u pitanju revizija muzejskog materijala, nije jasno kako se i ona može raditi dok se ne završi revizija svih oblika dokumentacije i pratećih fondova. Dakle, dok se ne završi revizija primarne dokumentacije, knjige ulaza i izlaza muzejskog materijala, katalog muzejskih zbirki i evidencija o otpisu materijala, uvid u djelovodne protokole, ne može biti riječ o reviziji, već opet samo o popisu zatečenog stanja.
Poslije odgovora na postavljeno pitanje ostalo je potpuno nejasno, ako se 2014. godine tvrdilo da je od obrađenih 478 pokretnih kulturnih dobara, u 63 zbirke evidentiran nedostatak predmeta, što je razlog da ovih ostalih 415 nije još objavljeno u Službenom listu, kada za njih nije bila potrebna revizija pokretnog fonda. Da ne govorimo o tome da kada je riječ o kulturnim dobrima, sva priča se ne završava na brojevima.
Nego, navikli smo da Izvještaji koji dolaze iz ovog resora vrve od kontradiktornosti. Ono što je evidentno da se čak i ne trude da uklope izvještaje, već uobičajeno osiono i bahato vrijeđaju zdrav razum i logiku. Cijena njihovog neznanja i neistina, prevelika je, plaća je kulturno nasljeđe i svi mi.
Poslije saznanja da je iz kako se navodi „sfere“ nepokretnih kulturnih dobara revalorizovano njih pet, najavljujemo da ćemo tražiti imena 250 stručnjaka, koji su učestvovali u ovom tzv. Projektu, sa njihovim stručnim i naučnim referencama, ne samo zvanjima, jer se to u Crnoj Gori dijeli „kapom i šakom“. Takođe ćemo insistirati na dostavljanju elaborata, za koje tvrdite u Saopštenju, da su zvanični rezultati iz 2014. godine, a radi se o obrađenih 1764. kulturna dobra.