London i Berlin protiv “korekcije granica”

Velika Britanija smatra da pozivi za korekciju nacionalnih granica Kosova i Srbije mogu biti destabilizirajući, a Njemačka je i dalje mišljenja da je pomjeranje granice rizično.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Ambasada Velike Britanije u Prištini navodi da je normalizacija odnosa Srbije i Kosova presudna za bezbjednost, stabilnost i prosperitet obje zemlje, ali i šireg regiona.

Kako se dodaje, britanska Vlada vjeruje da to treba da bude osnova za priznavanje nezavisnih i suverenih država unutar aktuelnih granica.

“Smatramo da pozivi o korekciji nacionalnih granica mogu biti destabilizirajući”, navodi se u odgovoru, te dodaje da će Velika Britanija nastaviti da podržava dijalog koji se vodi uz posredovanje EU, s ciljem sveobuhvatnog i održivog rješenja u korist obje zemlje.

Njemačka nije promenila svoj stav po pitanju promjena granica između Kosova i Srbije, saopšteno je za RSE iz Njemačke ambasade u Prištini.

Zvaničnici Njemačke su u nekoliko navrata izjavljivali da bi podjela Kosova mogla da dovede do stvaranja potencijalnih destabilizirajućih efekata u regionu i šire, zbog čega je ta država kategorički protiv podjele. To je nedavno izjavio njemački ambasador na Kosovu Christian Heldt.

I njemački državni ministar za Evropu Michael Roth je prethodno za kosovske medije izjavio da njemačka vlada smatra da Kosovo i Srbija treba da dođu do jednog sporazuma uz učešće EU, ali je dodao da je Nemačka kategorično protiv pomjeranja granica između Kosova i Srbije jer je tako nešto rizično.

“Državni ministar Michael Roth, kao i ambasador Heldt u različitim intervjuima su jasno izrazili zvaničan stav o dijalogu o normalizaciji odnosa. Ovim je poznat stav Federalne vlade Njemačke”, navodi se u odgovoru Njemačke ambasade.

Predsjednik Kosova Hašim Tači je do sada u nekoliko navrata izjavio da će u Briselu predstaviti inicijativu o korekciji granice Kosova i Srbije, što bi podrazumevalo pripajanje Preševske doline Kosovu, a nikako podjelu, razmjenu teritorija ili autonomiju za Srbe. Razlog tome, kako je kazao, je zahtjev političkih lidera Albanaca iz Preševske doline da se taj deo pripoji Kosovu.

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se zalaže za razgraničenje sa Albancima na Kosovu.

“Ja se zalažem i to je moja politika, za ragraničenje sa Albancima. To da imamo teritoriju za koju se ne zna ko je kako tretira i šta kome pripada, to je uvijek izvor potencijalnih sukoba”, rekao je Vučić novinarima u Šidu.

U nedavnom odgovoru State Departmenta za RSE na pitanje o sve češće pominjanoj podjeli i korekciji granica Srbije i Kosova u javnosti navodi se da Sjedinjene Države snažno podržavaju dijalog između Beograda i Prištine uz pomoć EU, a sada je vrijeme da strane budu kreativne i fleksibilne.

“Rješenje mora doći od njih i biti lokalno. Sjedinjene Države su spremne da slušaju i pomognu stranama u pronalaženju dogovorenog rješenja”, naveli su iz Odnosa sa javnošću State Departmenta.

S druge strane, zbog izjava predsjednika Kosova Hašima Tačija o “korekciji granice” Kosova i Srbije, treba tražiti mišljenje Ustavnog suda Kosova, smatra najveća opoziciona partija, Demokratski savez Kosova (DSK). Ova stranka je takve izjave ocjenila kao “nesmotrene”.

Komentari

avatar