Srijeda, 19 Januara, 2022
Rubrika:

Raspeće Crne Gore zbog otpora velikosrpskim kohortama

U ovom izvještaju ističe se da su 12. januara 1920. godine, srpske militarne grupe namijenjenje, organizovane, opremljene i plaćene za borbu protiv crnogorskih gerilaca, komita ''krijući noćno napali nakuću Kap. Dragiše Bojovića gdje je bio došao na večeru sa svojim bratom Milom i rođakom Milutinom Bojovićem. Tom prilikom ubili su na mrtvo kap. Dragišu i Barjaktara Milutina Bojovića, a zarobili Mila Bojovića iza žestoke odbrane koju su davali neprijatelju iz opaljene kuće''

Za aktuelno.me

Piše: Mr. Novak ADŽIĆ, pravnik i istoričar

Crna Gora je od 1918. godine, kada joj je nametnut velikosrpski jaram, bila poprište monstruoznih i morbidnih zločina, pokolja, mučenja i terora. Organi srbijanske (srpske) okupacione civilne, policijske (žandarmerijske) i vojne vlasti bile su okrutne prema narodu. Nije su se birala sredstva da se ognjem i mačem  osvoji i pokori Crna Gora.

Slijedi nekoliko primjera koji vele o počinjenim zločinima od strane srbijanskih (srpskih vlasti) i organa vlasti KSHS pod upravom Beograda, nad Crnom Gorom i crnogorskim narodom.

Tadašnji vodnik, potom oficir poručnik i kapetan crnogorske vojske, ustanik, zelenaš, komita i politički emigrant u Italiji i kasniji dugogodišnji politički zatvorenik u KSHS/Kraljevini Jugoslaviji Jokica Andrijević je u  izjavi, koju su potvrdili kao svjedoci Mijajlo Žunić i Luka Martinić, naveo samo neke od zločina koje su srpske vlasti i njeni janjičari počinila u Martinićima (u Bjelopavlićima). U toj izjavi vodnik Andrijević navodi: »Dne 25. juna 1919. godine udarila je srbijanska vojska« pod vođstvom kolovođa, pristalica i  »poslanika stranke Radovića«[1] i to »na selo Martiniće i došli su do kuće moje i mog brata Tomice te obije opljačkali, pa ih onda zapalili, njih i sve što je bilo u blizini kuće. Pri pljačkanju, gdje su našli žene, bili su ih i počinjali nad njima svakojaka zvjerstva. Kao i moju kuću, takođe su opljačkali i neke ostale Martinićske kuće, kao npr. kuću Novice Radovića, Milovana Radovića, Mika Radovića i cijele ostale martinićske kuće, koje ne htjedoše položiti zakletvu kralju Petru«[2] .

Crnogorski ustanici, patrioti, suverenisti koji su vodili žestoku gerilsku, komitsku borbu za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore: komandir Živko M. Nikčević, sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i bivši oblasni upravitelj u Nikšiću i Baru, potom Milosav L. Nikčević, učitelj, Radojica Nikčević, kapetan i komitski četovođa, poručnik. Jovan Nikolić, potporučnik Đorđije Kustudić, potporučnik Marko Vujović, potporučnik Marko Popović i potporučnik Spasoje Drašković su 28. marta 1920. godine, iz Budoša, kod Nikšića podnijeli opširan izvještaj Predsjedniku Crnogorske Vlade u progonstvu (u Nejiu kod Pariza u Francuskoj) Jovanu Simonovom Plamencu o sukobima na nikšićkom području krajem 1919. godine i na početku 1920. godine, situaciji u tome kraju i nasilju, zločinima nad narodom počinjenom od strane srbijanskih trupa. U tom izvještaju navodi se da je 12. XI 1919. godine poginuo crnogorski patriota ustanik Nikola Nikolić. Isti izvještaj sadrži i to da je 19. XI 1919.g. »neprijatelj topom gađao u sela Vitasojeviće i Bogmilojeviće, ušao je u sela i zarobio Radula Boškovića sa još jednim drugom«.

Opisujući oružane konfrontacije između crnogorskih ustanika i srpskih (srbijanskih) trupa oni u izvještaju navode da je »neprijatelj zauzeo Carev Most, izveo topove na Panduricu i odatale otvorio paljbu na kuće Stubičke. Toga dana sastavile su se vojske iz Nikšića i Podgorice na Panduricu i po svom običaju odmah otpočele pljačku po kućama i životinje. Tom prilikom zapalili su i dvije kuće. U ovoj borbi poginuo je od strane naše jedan seljak Nikčević kod kuće kojega je neprijatelj ubio a koji nije učestvovao u borbi. Odmah su uhvatili 16 seljaka Nikčevića koje su tukli, poslije povezali u lance i poveli u Nikšić te ih stavili pod voltove od Pivare gdje i danas trunu. Zarobljenog Radula Boškovića sa drugom poveli su u Nikšić i kako smo izviješteni odmah su obojicu rastrgli na bajunete, a vjerovatno je, pošto do sada o njima dvojici ne zna niko ništa. Roditelji zarobljenika išli su kod vlasti te ih pitali gdje su im sinovi, a ovi su im odgovorili da neće nikad za njih znati gje su«.

U  pomenutom izvještaju crnogorskih ustanika podnešenom Jovanu S. Plamencu, navodi se da je crnogorski ustanik Milosav V. Nikčević, 19. XI 1919. godine u svojoj kući bio opkoljen i zarobljen od strane vojske, koja ga je uhvatila i u lancima vezanog povela, zajedno sa jednim seljakom, kod njihovog vojnog komandanta. Ovaj komandant je naredio da se bez ispitivanja i bez ikakvog sprovedenog postupka strijelja Milosav V. Nikčević  »kojega je vojska plotunom iz pušaka onako vezana ubila nasred kolske linije i onako mrtva držala ga na putu da ga narod gleda. Tom istom prilikom mušketali su i Gavrila Mujova«.

Isti izvor akcentuje da su okupacione oružane formacije 20. XII 1919.g. u Cucama kod sela Bata ubili dva crnogorska ustanika Ivana Roganovića i Krsta Dragova Popovića. U ovom izvještaju ističe se da su 12. januara 1920. godine, srpske militarne grupe namijenjenje, organizovane, opremljene i plaćene za borbu protiv crnogorskih gerilaca, komita »krijući noćno napali nakuću Kap. Dragiše Bojovića gdje je bio došao na večeru sa svojim bratom Milom i rođakom Milutinom Bojovićem. Tom prilikom ubili su na mrtvo kap. Dragišu i Barjaktara Milutina Bojovića, a zarobili Mila Bojovića iza žestoke odbrane koju su davali neprijatelju iz opaljene kuće«.

Podnosioci tog izvještaja pišu da su okupacione vlasti  preduzeli brojne opresivne i terorističke mjere, radnje i akte protiv crnogorskog naroda »mučeći ga na najgroznije načine, pale mu kuće, pljačkaju ga, zatvaraju i tuku batinama nejač, starce, žene i djecu, stavljaju ih pod voltove gdje umiru od same gladi, jer ni jednoj familiji ne davaju za hranu ništa, ko im što za sevap ne doturi«. U tom izvještaju stoji i to da okupacione vlasti »Kad zapale kuće, iz istih najprije uzmu za sebe što je od vrijednosti, a ostalo ne daju ništa iznijeti nego sve sagori u kući. Onda otpočnu paliti košare žita i stočnu hranu, sijeno, slamu, ovršinu itd. Zatim povedu sa sobom svu familiju golu, bosu, koju nemilosredno zvjerski zlostavljaju, tuku i među sobom vuku do tamnica i bacaju pod voltove. I očevidci bili smo kada je šest kuća Nikčevića zapalili i familije sa sobom poveli u Nikšić 26. decembra prošle godine u Nikšiću, gdje se i sada nalazi pod voltove«.

Navedeni crnogorski ustanici, patrioti i suverenisti referišu crnogorskoj Vladi u emigraciji i to kako su okupacione srpske vlasti »u jednoj kući smjestili po pet familija«, kako seljacima ne daju »ni u varoš, ni u mlin, kao ni čobanu kod životinje što uz njih straža ne ide«;, kako im »ne dadu da obrađuju ni svoje imanje, a vrijeme je došlo da rade«  itd.

U tome izvještaju apostrofira se da su je od strane srpskih oružanih formacija 15. februara 1920. godine ubijen poručnik Krsto Kašćelan, iz Njeguša, a jedan ustanik ranjen, te da se crnogorski ustanik Marko Zvicer- »nije htio predati nego je izvršio samoubistvo«. U istome izvještaju navode se činjenice koje ukazuju na to da su vlasti, planski i sistematski, preduzeli sve mjere i radnje da se crnogorski narod totalno osiromaši i u finansijsko-ekonomskom i socijalnom smislu upropasti.

U rečenome dokumentu tvrdi se i ovo: »Možemo sa pravom reći da je jadni i žalosni crnogorski narod zaboravljen od svakoga a naročito od naših saveznika što već dozvoljavaju tirjanskoj i zvjerskoj vladavini Srbijanskoj i da i dalje tirjaniše po Crnoj Gori kada im je već poznato što Srbijanci čine od crnogorskog naroda i da ga potpuno upropastiše«[3].

U knjizi »Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića – dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori«, Rim,1921, precizira se da su srpske vlasti »…1919. godine uhvatile ustanika Radula Boškovića i odveli ga na Bogetiće. Tamo su ga privezali na teretna kola i u bijesnom trku vukli ga sve do Nikšića (3 sata puta). Stigavši u varoš, jadnika su privezali za drvo i zabavljali se bodući ga s vremena na vrijeme bajonetima tako da bi njegove muke produžili. On je umro isto veče«[4].

Jedan od glavnih crnogorskih ustaničkih vođa, komandir Petar Milov Lekić iz Seoca (Crmnica), u izvještaju o stanju u Crnoj Gori, kojeg je iz  San Đovani  di  Medua, 10. februara 1920. g. uputio crnogorskom ministru u emigraciji Milu M. Vujoviću, navodi da su srpske okupacione vlasti »u Bjelice zapalili 28 kuća; u Komane zapaljene su 4 kuće, u Zagarač 5 kuća, u Cuce kuća komandira Krsta Popovića i još mnogih drugih; u Velestovo 4 kuće, Marka Turčinovića i još mnoge druge, u okolini Čeva i drugih mjesta kroz Katunsku nahiju«, te da  vojnim snagama, koje vrše terorisanje, ugnjetavanje i zločine protiv naroda upravlja srpski pukovnik Stojan Popović, kako piše Petar Lekić,- »Srbijanac koji je-kako kažu tirjanin i dugogodišnji srbijanski vođa kroz Staru Srbiju i Makedoniju«[5].

 

[1] Riječ je o Andriji J. Radoviću-jednim od vodećih protivnika samostalne Crne Gore, bivšim predsjednikom crnogorske Vlade i ministrom, koji je izdao vlastitu državu Crnu Goru i kralja Nikolu za račun interesa Srbije i bio potom »vodeći ujedinitelj« 1918/19 i kasnije poslanik Demokratske stranke Ljube Davidovića u parlamentu KSHS

[2] Citirani dokument se nalazi u Državnom arhivu Cetinje, Fond izbjegličke Vlade Crne Gore, Ministarstvo spoljnih poslova 1920-1922, fascikla 107 i objavio ga je prof. dr Šerbo Rastoder, »Skrivana strana istorije…(1919-1929), drugo izdanje, Cetinje-Podgorica, 2005,  Tom III, str. 1512.

[3] Citirano prema: Dr Šerbo Rastoder, “Skrivana strana istorije- crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1929”, Dokumenti, Bar, prvo izdanje, 1997, Tom III, Dok. br. 1163, str., od 1430 do 1443.

[4] “Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića- Dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori”, Rim, 1921, str. 30.

[5] Navedeno prema: Dr Šerbo Rastoder, c. d. Tom III, str. 1355.

*Zabranjeno je kopiranje i korišćenje objavljenog sadržaja bez saglasnosti redakcije portala Aktuelno.me i autora teksta

Najnovije

I sjutra sunčano, do 13 stepeni

Pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom prijepodneva, magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, ujutru ponegdje pojačan sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od -15...

Premijer liga: Tuhel bi volio da ostane u Čelsiju

Tomas Tuhel bio volio da ostane u Čelsiju, mada nije siguran da će se to i desiti. Njegova ekipa u ovom momentu ima 13 bodova...

Tinder tiho radi na funkciji ”Swipe Party”

Tinder navodno radi na funkciji pod nazivom Swipe Party koja bi omogućila korisnicima da procijene potencijalne kandidate sa svojim prijateljima i porodicom. Prijatelji ne dozvoljavaju...

Ulcinj: Počelo snimanje filma Sirin reditelja Senada Šahmanovića

U Ulcinju je juče počelo snimanje dugometražnog igranog filma “Sirin” u režiji Senada Šahmanovića, a po scenariju Senada Šahmanovića i Klaudije Bottino. Producent filma je...

Mandić: Krivokapić i Abazović od zagrljaja stigli do teških optužbi, DF nikada neće izdati

Premijer Zdravko Krivokapić i vicepremijer Dritan Abazović su od velike ljubavi i grljenja stigli do razmjene niskih udaraca i teških optužbi, poručio je lider...

Najčitanije

Povezano

Serdar Janko Vukotić – prilog za biografiju nakon 1918. godine

Za aktuelno.me Piše: Novak Adžić Janko Vukotić rođen je na Čevu (Katunska nahija) 18. februara 1866. godine. Umro je u Beogradu 4/17. februara 1927. godine. Potiče iz...

Ivo Jovićević u pjesmi o Janku Vukotiću: ”Ti eto, nali mjeh šljivovice i ulježe među prve Pašićeve pristalice”

Priredio: Novak Adžić Dr Ivan Ivo Jovićević u poemi " Kaplje  žuči" 1921. posvetio je pjesmu Janku Vukotiću zbog njegovog negativnog držanja prema nezavisnoj Crnoj...

Kad protuve i lažovi brutalno izmišljaju i klevetaju

Piše: Novak Adžić Ono što je izjavio moralni nitkov i osvjedočeni lažov Vojislav Šešelj na Happy TV o Cetinjankama i Crnogorkama u prošlosti i sadašnjosti...

Surovi obračuni sa crnogorskim patriotama i suverenistima (1918-1921)

Za aktuelno.me Piše: Novak ADŽIĆ Od kraja 1918. godine, crnogorski suverenisti, patrioti, borci ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE, a pogotovo od izbijanja Božićnog ustanka...

Komentari

8 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Stole
02.12.2021-07:28 07:28

Druže ti si prsao kao lajsna…

ZNAM
02.12.2021-10:56 10:56
Reply to  Stole

ISTINA BOLI ?

Ruzmarin
02.12.2021-18:40 18:40
Reply to  ZNAM

Takve “istine” se nisu učile u Titovoj SFRJ niti je bilo crnogorskog i bošnjačkog jezika. Da niste 1918. ušli u SHS crkli bi od gladi jer ste bili soromašni. Rusija vas je naoružavala i punila buđžet.

Gagi ca
02.12.2021-08:25 08:25

1918 je demokracija potem nastala SHS. Namjesto da budu lojalni I srečni da živimo ujedinheni i zadovoljni sto je na presto kralj naše krvi ovi ščeli da ruše. kraljevini. Koja vlas bi to dopustila. Nijedna.

ZNAM
02.12.2021-10:58 10:58
Reply to  Gagi ca

MISLIS ACO PALIKUCA?

Predlog
02.12.2021-10:32 10:32

za doktorat za Mr Novaka Adzica: Sudbina crnogoraca u NDH sa posebnim osvrtom na Jasenovac.

ZNAM
02.12.2021-11:00 11:00

POD HITNO SNIMITI DOKUMENTARAC O OVOME SRBIJANSKOM NASILJU , BAZIRAN NA CINJENICAMA.

Ruzmarin
02.12.2021-18:42 18:42
Reply to  ZNAM

Nećete uskoro imati para za struju i leba da jedete, a ne da snimate dokumentarce. Skup je to sport za vas …