Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Mala enciklopedija ludila

Ono što se prvi put ponavlja kao tragedija, drugi put kao farsa, peti se put ponavlja kao agonija lišena bilo kakvog razloga, kamoli smisla.

piše Andrej Nikolaidis

Godinama, već duže od deceniju, pišem kratke proze, zasnovane na novinskim vijestima. Arhiviram ih, i proze i vijesti, pod naslovom Mala enciklopedija ludila. Svaka od tih pričica zasnovana je, rekoh li, na faktima. Neka vas forma ne zavara. Te su pričice vrlo pretenciozne. One kane biti istinitije od novinskih vijesti.

Andrej Nikolaidis

No koja umjetnost (osim savremene – jer savremena je umjetnost istinu prezrela, odbacila i smjestila u navodnike, proizvela u “istinu”, prije nego što je to učinilo ovovremeno novinarstvo) nastaje sa suprotnom nakanom? Sve što je u Maloj enciklopediji ludila rečeno možda nije tačno, no mora biti istinito. Ponekad pročitam poneku od tih proza i konstatujem kako bi one, umjesto, recimo 2008. godine, mogle biti napisane i danas. To ne razumijem kao potvrdu izvrsnosti moje proze, nego kao potvrdu jada naše sadašnjosti.

Sve je, neprekidno, isto, samo sve gore, sve zaludnije isto. Ono što se prvi put ponavlja kao tragedija, drugi put kao farsa, peti se put ponavlja kao agonija lišena bilo kakvog razloga, kamoli smisla. Nakon toga se i dalje ponavlja, no to je kretnja koju niko više ne primjećuje, jer, na koncu, preostaje samo tupost, koja ukida radost, ali i patnju. Ljudi su tu tupost skloni nazvati mudrošću.

Gori, gori, moja gospođice

Džamija u povratničkom naselju Fazlagića kula kod Gacka u istočnoj Hercegovini zapaljena je u noći između nedjelje i ponedjeljka, uoči proslave najvećeg muslimanskog blagdana Bajrama, potvrdili su predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i lokalne policije – pisala je Hrvatska novinska agencija. Imam islamske zajednice u Trebinju rekao je da su ostatke spaljene džamije otkrili vjernici koji su u ponedjeljak ujutro stigli do nje kako bi obavili bajramsku molitvu. On smatra da nema sumnje da je džamija namjerno zapaljena, jer u njoj nije bilo nikakve električne naprave koja bi mogla izazvati požar.

Kao što je opštepoznato, gdje je dobrih ljudi i vrijednih ruku, nedostatak tehničkih sredstava lako se nadomjesti. Imam, koji je, kao i svaki religiozni čovjak, u biti optimista, očekuje da policija bh. entiteta Republika Srpska provede brzu i ozbiljnu istragu i otkrije počinioce. U to je teško povjerovati, jer je tradicionalni način uništenja džamija u RS-u takozvana bezgrešna paljevina: niko nije kriv, a vala, nije ni grijeh. Nešto nam govori da počinilac neće biti otkriven jer ga se, u današnjim nesretnim okolnostima, ne može adekvatno nagraditi.

Trebinjski imam napominje kako je ovo već drugi put da je na sličan način na tom području uništen jedan muslimanski vjerski objekt. Šta reći, osim citirati narodnog pjesnika: “I opet će, i opet će, mirovati neće…” “Policija i predstavnici tužilaštva iz Trebinja obavili su istragu, no nisu iznijeli nikakve pojedinosti, niti naznačili postoje li dokazi koji bi mogli dovesti do počinica”. Koji je poznat svima osim policiji. Riječ je o registrovanom, višestrukom, ali nikada kažnjavanom palitelju džamija. Koji je nastao (između ostalog) paljenjem džamija, pa je svaka nova paljevina tek dug tradiciji, tek podsjećanje na vrijednosti na kojima je zajednica utemeljena.

Fazlagića kula je, kaže dalje vijest, “prigradsko naselje, u kojemu žive pretežno Bošnjaci. Na samom početku rata svi su protjerani iz svojih domova, a tek manji broj do sada se vratio”. Stranka demokratske akcije saopštila je kako “mora biti jasno da je prošlo vrijeme u kojemu nije bilo kazne za one koji protjeruju Bošnjake i ruše ili pale njihovu imovinu ili džamije”. Nama se, pak, čini kako mora biti jasno da to vrijeme nije prošlo.

Čileanski pas

Novine su opisale, televizije su prikazale. Snimak koji smo vidjeli načinila je sigurnosna kamera, postavljena gore. Tako da odozgo gledamo kako na autoputu, negdje u Čileu, leži teško povrijeđen pas. Možemo pretpostaviti: udario ga je automobil. Vozila jure kraj njegovog tijela. Prizor je napet, jer očekujemo da će svakoga časa gume nekog vozila preći preko psa i njegovu utrobu iscijediti na asfalt, onako kako u kupatilu, pred ogledalom, cijedimo pastu za zube.

Tada se pojavljuje drugi pas, koji ranjenika odvlači sa ceste i tako mu spašava život. Komentatori, izreda, o tom činu govore kao o čudu. Pas je, možete li vjerovati, rizikovao život za drugog psa, ponavljaju.

Mi u psećem ponašanju nismo vidjeli ništa čudno, kao što ništa čudno nismo zapazili ni u medijskim komentarima, koji su, po našem mišljenju, bili izrečeni sa pozicije standardne, u javnom prostoru vladajuće zdravorazumske humanističke gluposti. Niko se, naime, ne bi čudio da je čovjek na autoputu spasio psa, ili da je pas na autoputu spasio čovjeka. Po našem sudu, čuđenju ne bi bilo mjesta čak i da je čovjek spasio drugog čovjeka.

Logičko-filozofski traktat

Crnogorska policija je, za vrijeme rata u Bosni, nelegalno pohapsila stotinjak Bosanaca koji su izbjegli u Crnu Goru. Policija je izbjeglice predala Vojsci RS-a, od koje su ti ljudi i pobjegli. Vojska RS-a je potom, suprotno ratnim zakonima, ali sukladno vlastitoj logici ratovanja, te ljude pobila.

Nakon gotovo deceniju i po od deportacije i ubistva stotinjak Bosanaca, u Crnoj Gori je pokrenut sudski postupak protiv nekoliko policijskih funkcionera. Nakon što su desetine svjedoka i optuženih saopštili kako ne samo da nisu učestvovali u deportaciji, nego i da o deportaciji ništa ne znaju, sudski je postupak pokazao da niko nije izdao naredbu za deportaciju, da niko nije primio naredbu za deportaciju, kao i da niko nije deportovao Bosance. Sudski postupak je još pokazao da u slučaju deportacije izbjeglica ne postoji objektivna, ali je ostavio mogućnost da ipak može postojati metafizička krivica.

U čitavoj priči samo jedno se ne uklapa, jedno štrči, pa je, stoga, sumnjivo – mrtvi ljudi. Jasno je da su stotinjak mrtvih jedina nelogičnost u kao Lovćen tvrdoj priči, kao i da tu, kao i svaku nelogičnost, treba ispraviti u procesu mišljenja, ne u sudskom procesu: stvar je u pravilnom prosuđivanju, ne u pravednom suđenju.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve