Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Crnogorski ustanik, gaetlija i suverenista komandir Mato Markov Todorović

Crnogorski ustanak je početkom 1919. godine, prerastao u gerilsku (komitsku) oružanu  borbu, koja je različitog inteziteta trajala sve do 1929. godine, a i kasnije, u pojedinim slučajevima.

Za aktuelno.me

Piše: Mr Novak ADŽIĆ, pravnik i istoričar

Nezavisna i međunarodno priznata država, Kraljevina Crna Gora je 1918. godine postala žrtva ekspanzionizma,  militarizma, agresivnog, ugnjetačkog i despotskog velikosrpskog imperijalizma, politike terora i inkvizicije. Tada je, sa tragičnim posljedicama, na brutalan i kriminalan način, bila uništena državna samostalnost Crne Gore, njen međunarodni subjektivitet i integritet, nacionalna sloboda, identitet i dostojanstvo. Crnogorski narod je krajem 1918 i početkom 1919. godine podigao oružani ustanak za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Duhovni, politički vođa i organizator Božićnog ustanka bio je Jovan Simonov Plamenac iz Boljevića (Crmnica), a vojni predvodnik, komandant svih crnogorskih ustanika (komita, gerilaca 1919-1921. godine bio je crnogorski junak i patriota, dostojanstveni, prkosni i stameni oficir crnogorske vojske kapetan, potom komandir (major) i najzad brigadir (general) Krsto Zrnov Popović iz Cuca (Katunska nahija). Crnogorski ustanak je početkom 1919. godine, prerastao u gerilsku (komitsku) oružanu  borbu, koja je različitog inteziteta trajala sve do 1929. godine, a i kasnije, u pojedinim slučajevima.

Crnogorski oficir i patriota, zelenaš, ustanik, komita, politički emigrant u Italiji- Mato Markov Todorović[1] je rođen 1875. godine u Markovini (Čevo- Katunska nahija), a kao dijete od dvije godine sa svojim roditeljima- ocem Markom i majkom Stanom (rođenom Burić iz Zagrede)- preseljen je u selo Miločane kod Nikšića, đe je odrastao i živio. Imao je dva brata Vukašina i Ignjata i sestru Milicu.

Mato Todorović je bio komandir (major) crnogorske vojske. Završio je vojnu školu na Cetinju. Bio je hrabar ratnik, iskusan i dobar oficir. Učestvovao je u Balkanskim ratovima (1912-1913). Tada se i istakao hrabrošću u borbama za zauzimanje Skadra. Bio je učesnik i Prvog svjetskog rata (1914-1916). Nalazio se u sastavu Hercegovačkog odreda crnogorske vojske, kojim je komandovao divizijar vojvoda Đuro Petrović-Njegoš. Od 1916. do 1918. godine bio je u zarobljeništvu u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobođenju iz logora, vratio se 1918. godine u Crnu Goru.

Bio je pristalica odbrane crnogorske državne suverenosti, te očuvanja prijestola kralja Nikole i dinastije Petrović Njegoš. Mato Todorović je bio protivnik odluka tzv. Podgoričke skupštine (13/26. XI 1918. godine) i jedan od glavnih vođa Božićnog ustanka (24. XII 1918/6. I 1919 godine) u nikšićkom kraju. Po slomu ustanka kapetan Mato Todorović je izbjegao u San Đovani di Medua 26. I 1919. godine, odakle se, zajedno sa crnogorskim izbjeglicama prebacio u Italiju.

U Italiji je bio u sastavu crnogorske egzilantske nacionalne vojske, koja je tada bila pod komandom brigadira (generala) Andrije Raičevića. Mato Todorović se vratio sredinom jula 1919. godine u Crnu Goru, zajedno sa 130 crnogorskih patriota, oficira i vojnika, koji su stigli pod vođstvom komandira Krsta Zrnova Popovića u domovinu, radi podizanja ustanka i vođena gerilske oslobodilačke borbe za slobodnu i nezavisnost Crne Gore. Bio je vođa nikšićke grupe crnogorskih ustanika, zelenaša, gaetlija, koji su došli iz Italije da ponovo podignu oslobodilački crnogorski ustanak, što se i dogodilo.

Zbog naročitih zasluga za Državu, Zastavu i Krunu crnogorsku – kralj Nikola i Crnogorska Vlada unaprijedili su kapetana Mata Todorovića u čin komandira crnogorske vojske (1919). Kad se vratilo u Crnu Goru sredinom 1919. godine nastavio je sa gerilskim oslobodilačkim akcijma, najčešće, na prosotru Nikšića i bio jedan od glavnih ustaničkih, komitskih vođa.

Komandant okupacione nikšićke Vojne posade potpukovnik Svetozar P. Bodanović, u izvještaju, Pov. br. 133, Komandantu Zetske Divizijske Oblasti, dostavlja pregled crnogorskih komita na prostoru Nikšićke oblasti, ili kako on to formuliše »Pregled razbojničkih bandi u nikšićkoj oblasti«. U tome izvještaju, pored ostalog, on navodi da komitske vođe Mato Todorović iz Miločana i Tomica Peković iz Kusida, na prostoru Nikšića, u svojim komitskim grupama, imaju 40 komita i da im se pridružuju mještani nikšićkih sela, te i da djejstvuju na prostu Kočana, Golije, Rudina i Trepča.

Komandir Mato Todorović komitovao je od jula 1919. do februara 1920. godine. Veoma često se njegova komitska grupa sukobljavala sa okupacionim militarnim formacijamana na prostoru Nikšića i okoline. Tokom avgusta 1919. godine crnogorski oficiri, koji su došli iz Italije, Mato Todorović, Stevan Pavlović i Miloje Jovović bili su na području Župe Nikšićke. Vršili su političku agitaciju i preduzimali oružane akcije protiv organa vlasti. Naročito su bili aktivni na prostoru Duge Nikšićke. Potjere, koje su za njima organizovane i izvođene, su uspjeli da izbjegnu. U drugoj polovini oktobra 1919. godine na prostoru Duge Nikšićeke nalazio se Mato Todorović sa grupom od oko 100 komita. A početkom i u prvoj polovini novembra 1919. godine, u neposrednoj blizini Velimlja, operisao je sa oko 120 komita, u zajednici sa komitskim grupama zelenaških vođa i crnogorskih oficira Ilije Damjanovića i Koste Radovića. Kako se navodi u pojedinim službenim izvještajima organa vlasti, Mato Todorović je sredinom novembra 1919. godine krstario kroz  Dugu Nikšićku sa grupom od 40-50 ljudi, a 13. XI 1919. godine u Miločanima su mu mještani, koji gu ga podržavali, priredili večeru. Imao je Mato Todorović veliki uticaj na komitski pokret i ustaničku akciju u Nikšiću i okolini.

U drugoj polovini i do kraja novembra 1919. godine nalazio se Mato Todorović u Dugi Nikšićkoj i u Miločanima sa svojih 100 drugova. Početkom decembra 1919. godine sa vojskom i bjelašima na Pandurici (Pješivci) i drugim mjestima u okolini, sukobili su se crnogorski ustanici, među kojima i grupa Mata Todorovića i Milosava (Misje) Nikolića. U Dugi Nikšićkoj se 3. XII 1919. godine komitskoj grupi Mata Todorovića priključlo iz Kočana, sa 20 seljaka, potporučnik Petar Vujović. Potom je Mato Todorović sa komitskom grupom prešao preko Gornjeg polja za Miločane i vodio gerilske oslobodilačke akcije. Oficiri crnogorski Mato Todorović i Tomica Peković sa oko 80 komita su, 6. XII 1919. godine, napali oružane jedinice srpske vojske i bjelaše u selu Pometnik, ali su bili odbijeni i odstupili su. Potom su, 19. XII 1919. godine, iz komitske grupe Mata Todorovića okupacione vlasti uspjele da uhvate i zarobe ustanika Marka Đurovića iz Brda i Blaža Minića iz Rovaca. Mato Todorović i Tomica Peković su, sa svojim grupama, otišli prema mjestu koje se zove Zla Gora.

Mato Todorović je među vođama crnogorskog narodnog ustanka za pravo, čast i slobodu Crne Gore jedan od potpisnika Predstavke koja govori o stanju u Crnoj Gori, zločinima i teroru nad narodom od strane orana vlasti i borbama koje crnogorski ustanici vode sa okupacionim formacijama, koju su, iz šume 24. septembra 1919. godine, postali na adresu Kraljevskog Crnogorskog Generalnog Konsula u Rimu Velimira-Veljka Ramadanovića. Mato Todorović i Ilija Damjanović sa 11 crnogorskih komita predali su se 11. februara 1920. godine komandantu nikšićkog Gonećeg odreda i potom su sprovedeni u nikšićku tamnicu.

U noći između 10 i 11. maja 1920. godine, iz nikšićkog zatvora, uspjeli su da pobjegnu crnogorski komiti: Mato Todorović, Ilija Damjanović, Stanko Ivanović Sabak, Risto Kovačević, Tomo Poček, Milo Bojović, Đuro Todorović, Vasilije Mićković, Marko Ćetković, Blagoje Vučić, Boško Avramović, Obrad Janjušević, Obren Aleksić i Tomica Peković [2].

Komandir (major) i jedan od ustaničkih vođa Mato Todorović ubijen je u noći između 28. i 29. oktobra 1920. godine u Dužima kod Nikšića, od strane okupacione srpske žandarmerije i bjelaških oružanih formacija. Stradao je u 45 godini života.

O njegovoj pogibiji izvjestila je beogradska »Politika«, u tekstu od 4. novembra 1920. Godine. Taj izvještaj »Politike« prenio je zagrebački list »Obzor«. Naime, zagrebački »Obzor«, prenosi sljedeći izvještaj iz »Politike« koji glasi: »IZ CRNE GORE-Ubijen Nikitin agent. Beograd, 4. studenoga. »Politika« javlja: Agent bivšeg kralja Nikole, bivši kapetan crnogorske vojske Mato Todorović, koji je u Gaeti promaknut na komandira majora i poslan u Crnu Goru da izazivlje nemire bio je prije stanovitog vremena uhapšen. Nedavno uspjelo mu je pobjeći iz istražnog zatvora da nastavi svoj rad, samo što i ovoga puta nije bio dobre sreće. Noću između 28. i 29. (oktobra 1920-prim. N.A) sukobila se je jedna žandarmerijska pukovnija s njime kod sela Duži. U tom sukobu ubit je Todorović«[3]

Mato Todorović je, dakle, ubijen od strane okupacione žandarmerije u noći 28. i 29. oktobra 1920. godine. Stradao je kao crnogorski patriota ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE. Mato Todorović je bio oženjen i imao je četiri sina – Nikolu, Blaža, Radoja i Dimitrija- Mitra.

[1] O Matu Todoroviću brojni podaci nalaze se pohranjeni u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju. O njemu vidjeti i: “Glas Crnogorca”, Pariz, 1919-1920; dr Šerbo Rastroder, “Skrivana strana istorije 1918-1929”, Bar, 1997; dr Šerbo Rastoder, “Crna Gora u egzilu 1918-1925”, Podgorica, 2004; Milutin V. Todorović, “O mom rodu i narodu”, Beograd, 2001: Novak Adžić “Komandir Mato Todorović (1875-1920)”, Portret, “Publika”, Podogrica, 3 i 4. mart 2003. godine.

[2] Vidjeti obavještenje inspektora MUP-a Ć. Sredića, K. Pov. br. 1165, od 12. V 1920. godine, dostavljenom Načelstvu okruga Cetinje a na osnovu depeše Načelstva okruga nikšićkog, pov. br. 612, od 11. V 1920. godine

[3] »Obzor«, Zagreb, broj 28., od 5. studenog 1920, str. 2.

Zabranjeno je kopiranje i korišćenje objavljenog sadržaja bez saglasnosti redakcije portala Aktuelno.me i autora teksta

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Marko
28.04.2021-20:32 20:32

Kakva si ti splačina i govno od čoeka!