Korona-virus koji Svjetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj 1 u svijetu, nije isti onaj virus koji se pojavio u Kini posljednjih dana 2019. godine.
Mutirani virus bilježi se u 97 odsto uzoraka širom svijeta. Ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima, piše Jutarnji list. Sars-Cov-2, kako je službeno nazvan virus koji je dosad ubio više od 600.000 ljudi u cijelom svijetu i nastavlja put destrukcije, je mutirao. Dok naučnici širom svijeta bilježe hiljade mutacija ili promjena u genetskom kodu virusa, dosad je izdvojen samo jedan koji vjerovatno mijenja ponašanje.
Tri ključna pitanja
Ključna su tri pitanja vezana za tu mutaciju: da li je virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i da li može da predstavlja prijetnju uspjehu buduće vakcine koja još nije stvorena, piše Bi-Bi-Si. Korona-virus se zapravo mijenja jako sporo ako ga uporedimo sa virusnom infekcijom kao što je grip. S relativno niskim nivoom prirodnog imuniteta u populaciji, bez vakcine i malo djelotvornih tretmana, korona-virus nije pod pritiskom da se prilagodi. Do sada radi dobar posao održavanja cirkulacije kakva je sada. Jedina značajna mutacija, nazvana D614G i smještena unutar proteina koji gradi šiljak virusa i koristi ga za proboj u naše ćelije, pojavila se negdje nakon početka epidemije u Vuhanu, vjerovatno u Italiji.
Sada se bilježi u čak 97 odsto uzoraka širom svijeta. Zasad je nepoznanica da li je ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je to slučajno. “Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok će neke promjene pomoći virusu da se razmnože, neke ga mogu spriječiti. Druge su naprosto neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa”, izjavila je dr. Lusi Van Dorp sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
“One zaustavljaju virus tako da ne mijenjaju njegovo ponašanje”, objasnila je ona. Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato što se dogodila u ranoj fazi širenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom “efekt osnivača”. Dr. Van Dorp i njen tim vjeruju da je to vjerovatno objašnjenje zašto je mutacija tako raširena. Ali to istovremeno predstavlja kontraverzu.
Lakši prodor mutiranih virusa
Sve veći broj virologa, vrlo vjerovatno većina njih, vjeruje, kako objašnjava dr. Tušan de Silva pri Univerzitetu Šefild, da imamo dovoljno podataka da možemo reći da ova verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku, u odnosu na raniju verziju. “Iako još uvijek nema dovoljno dokaza da kažemo da se lakše prenosi kod ljudi, sigurno je da nije neutralna, kazala je De Silva. Istraživanje koje je sprovedeno u laboratorijskim uslovima pokazalo je da mutirani virus lakše ulazi u ljudske ćelije od originalne verzije, kažu profesori H. Ču i Majkl Farsan sa Univerziteta Skrips na Floridi. Čini se da promjene u bjelančevinama koje koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske ćelije i funkcionisao djelotvornije kažu, ali tu podvlače crtu. Profesor Farsan tvrdi da su belančevine tih virusa drugačije na način koji sugeriše da se bolje prenosi, ali to ne može da se dokaže. Dr. Nevil Sanjana iz Tehnološkog centra za genom na Univerzitetu Njujork, koji radi na tehnologiji za prepravljanje gena “Crispr” otišao je korak dalje. Njegov tim prepravio je virus tako da je napravio promjene u proteinskom šiljku, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-CoV-2 iz izvornog žarišta u Vuhanu u ćelijama ljudskog tkiva.
Veća prenosivost ne znači automatski i veću smrtnost
Vjeruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima. Postoje indirektni dokazi da mutacija čini korona-virus prenosivijim kod ljudi. Dvije studije sugerišu da pacijenti koji su oboljeli od mutirane verzije korona-virusa imaju veće količine virusa u uzorcima brisa. To upućuje da su zarazniji za druge. Nije bilo dokaza da su ti ljudi imali teže simptome ili da su duže boravili u bolnici. Uopšteno govoreći, to što je virus postao prenosiviji ne znači da je postao smrtonosniji.
I kada je riječ o prenosivosti korona-virusa, virusno opterećenje je samo pokazatelj koliko se virus širi unutar jedne osobe. Ne objašnjava nužno koliko je dobar u inficiranju drugih. Zlatni standard istraživanja, kontrolisano ispitivanje, još uvijek nije sprovedeno. To bi moglo na primjer uključivati inficiranje životinja s jednom ili drugom varijantom virusa da bi se vidjelo koja se bolje širi među populacijom. Jedna od voditeljki istraživanja, prof. Bet Korber iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos, kaže da nema konsenzusa, ali da je ideja da je mutacija povećala virusno opterećenje pacijenata postajala manje kontroverzna što se više podataka prikuplja.
Kada gledamo na populaciju u cjelini, teško je procijeniti i reći da je virus postao manje zarazan. Tok mu je drastično izmjenjen intervencijama poput “lockdauna”. Profesorka Korber kaže da činjenica da je ta mutacija svuda sad dominantna, uključujući Kinu, I sugeriše da se bolje širi među ljudima nego originalna verzija virusa. Uvijek kada su u cirkulaciji dvije verzije, prevladaće nova verzija.
Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sada pandemija. I tako je već neko vrijeme, možda čak i od početka pandemije u Velikoj Britaniji ili čak na području istočne obale SAD-a. I dok se povećava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nužno da promijeni način na koji bismo trebali da razmišljamo o virusu i njegovom širenju. Takođe, treba naglasiti da ova studija ne bi trebala da ima uticaj na razvoj vakcine i njenu djelotvornost. Postoje neki dokazi da je i nova mutacija osjetljiva na antitela, koja mogu da nas zaštite od ponovne infekcije.
U SAD Situacija izmiče kontroli: Više od 140.000 preminulih
Broj preminulih od korona virusa u Sjedinjenim Američkim Državama juče je prešao 140.000. U 42 od 50 država broj novozaraženih u posljednje dvije nedjelje ubrzano raste, prenio je Rojters. Prema analizi te agencije, od kraja juna u SAD došlo je do velikog porasta broja novoobolelih, a šest nedjelja kasnije počeo je da raste i broj smrtnih slučajeva. Kako se navodi, u SAD svake nedjelje umre oko 5.000 ljudi, dok je, poređenja radi, u susjednoj Kanadi od početka pandemije preminulo ukupno 8.800 ljudi. Za samo nedjelju dana, u SAD je zabeleženo 5.600 smrtnih slučajeva, koliko je Švedska imala od početka pandemije.
U najpogođenijim američkim okruzima nestaje mjesta za smještanje tela, jer su mrtvačnice prepune. Okrug Marikopa u Arizoni prinuđen je da doveze 14 hladnjača kako bi se smjestilo 280 tijela, pto je dvostruko više od kapaciteta mrtvačnica, u očekivanju daljeg porasta broja preminulih.
U Teksasu, u San Antoniju i okrugu Beksar, naručeno je pet hladnjača za oko 180 tijela. Pojava takvih mobilnih mrtvačnica doprinjela je da u pojedinim južnim državama prevlada osjećaj da pandemije izmiče kontroli, naveo je Rojters. U jednom od 254 teksaških okruga, 85 beba mlađih od 12 mjeseci pozitivno je na korona-virus, prenijeli su američki mediji.
“Te bebe još nisu proslavile ni prvi rođendan. Molim vas, pomozite nam da zaustavimo širenje virusa”, rekla je Anet Rodrigez, direktorka zadužena za javno zdravlje u okrugu Nueses koji ima nešto više od 300.000 stanovinika.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava da podaci pokazuju da bi djeca mlađa od 12 mjeseci mogla imati teže simptome u poređenju sa onim od kojih bi oboljela starija djeca. Rodrigez je podsjetila da je Teksas, koji ima 29 miliona stanovnika, među ugroženijim saveznim američkim državama, te da je broj oboljelih u porastu od sredine juna, a nakon što je zemlja, zajedno sa Floridom, Arizonom i Oklahomom prerano ukinula mjere. Samo u četvrtak registrovano je 15.000 novih slučajeva.
Njujork post, prenosi i lokalne medije koji kažu da je od korona virusa umro i šestomjesečni dječak, kako tvrdi medicinski inspektor okruga Adel Šaker. Skoro 326.000 Tekšsana testirano je pozitivno na virus, a više od 3.864 je umrlo.