Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Tramp i Bajden suočili stavove u prvoj predsjedničkoj debati

TV duel je održan u Klivlendu u Ohaju, gradu na srednjem zapadu Amerike. Moderator debate, koju je prema procjenama pratilo 100 miliona Amerikanaca, bio je novinar kablovske mreže Foks njuz Kris Valas.

Republikanski predsjednik Donald Tramp i njegov demokratski protivkandidat Džo Bajden, suočili su gledišta u prvoj predsedničkoj debati, pet nedjelja uoči izbora 3. novembra. Prvu debatu obilježila su česta prekidanja i snažne međusobne optužbe, dok su kandidati debatovali o pandemiji koronavirusa, ekonomiji i Vrhovnom sudu.

TV duel je održan u Klivlendu u Ohaju, gradu na srednjem zapadu Amerike. Moderator debate, koju je prema procjenama pratilo 100 miliona Amerikanaca, bio je novinar kablovske mreže Foks njuz Kris Valas.

Dvojica kandidata se nisu rukovala zbog poštovanja društvene distance, a TV duel je ubrzo postao veoma užaren, i prema ocjeni brojnih komentatora prerastao u najhaotičniju debatu u novijoj istoriji. Kandidati su se često nadvikivali, a predsjednik Tramp prekidao bivšeg potpredsjednika dok je moderator Valas pokušavao da uspostavi red.

U jednom trenutku Bajden je rekao Trampu:

“Hoćeš li ućutati, čovječe?”

“Činjenica je da svi znaju da je sve što je do sada rekao jednostavno laž. Ja nisam došao ovdje da ukazujem na njegove laži. Svi znaju da je on lažov”, takođe je rekao Bajden.

Odgovor na pandemiju

Tramp i Bajden počeli su veoma brzo sa međusobnim napadima, govoreći o pandemiji koronavirusa u SAD, koje sada imaju najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu sa više od 205.000 umrlih.

Predsjednik nema plan”, rekao je Bajden, koji se tokom debate nekoliko puta, gledajući pravo u kameru, obratio direktno Amerikancima.

“Znao je da je virus smrtonosan i nije vam rekao o tome”.

Bajden je rekao da je predsjednik “čekao i čekao” da reaguje kada je virus došao do Amerike, i da su ga više brinuli ekonomija i berza nego što je radio na tome da zaustavi širenje virusa. Tramp je odgovorio da njegova administracija obavlja sjajan posao i da nas “samo nekoliko nedjelja dijeli od vakcine”.

Vrhovni sud

Prva tema večeri bio je Trampov predlog konzervativne sudije Ejmi Koni Beret za Vrhovni sud, u kojem treba da zamjeni legendarnu Rut Bejder Ginzberg, koja je bila centralna ličnost liberalnog krila suda. Predsjednik Tramp rekao je da je njegovo pravo i obaveza da postavi novog sudiju. Branio je brzo imenovanje riječima:

“Mi smo pobijedili na izborima i zato imamo pravo da biramo”, dok je demokrata Bajden poručio da treba sačekati rezultat predsjedničkih izbora kako bi građani Amerike takođe imali uticaj na izbor sudije Vrhovnog suda, koji donosi odluke o najvažnijim pitanjima u zemlji, između ostalog pravu na abortus i sudbini zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti – Obamaker.

Bajden je ocijenio da Tramp žuri da postavi sudiju Beret kako bi ukinuo Obamaker i ostavio milione Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.

Pitanje Trampovih poreza

Moderator Kris Valas pitao je predsjednika Tramp o izvještaju Njujork tajmsa da je 2016. i 2017. godine platio samo 750 dolara u federalnom porezu na prihode.

“Platio sam milione dolara”, odgovorio je Tramp.

“Jedne godine sam platio 38 miliona, jedne godine sam platio 27 miliona”.

Na sam dan debate, Džo Bajden objavio je svoje poreske prijave za 2019. godinu, koje pokazuju da su on i njegova supruga Džil platili skoro 300.000 dolara poreza prošle godine.

Tramp je odbio da odgovori koliko je tačno platio federalni porez, i insistirao na tome da je iskoristio legalne poreske olakšice na šta je Bajden izjavio da je “Tramp najgori predsjednik koga je ova zemlja ikada imala”.

Rasni odnosi, red i zakon

Rasprava o rasnim pitanjima bila je podjednako užarena. Trampu je postavljeno pitanje da li je spreman da osudi bjelačke supremacioniste i naoružane grupe koje su doprinijele neredima na protestima protiv rasne nejednakosti širom zemlje.

Rekao bih da skoro sve što trenutno vidimo potiče od lijevog krila, ne od desničara“, konstatovao je Tramp.

Tramp je zatražio da se konkretno imenuju desničarske grupe koje ga, navodno, podržavaju, na šta je Bajden pomenuo grupu Proud Boys (Ponosni momci) – organizaciju koja sebe opisuje kao klub “zapadnih šovinista”, ali je organizacije za građanska prava tretiraju kao grupu za širenje mržnje. Tramp je “Ponosnim momcima” poručio da “ustuknu, ali budu u pripavnosti” i odmah dodao:

“Ali neko mora da nešto uradi po pitanju Antife”.

Antifa, odnosno anti-fašisti, je pokret ekstremne ljevice bez snažne strukture, čije pristalice ulaze u konflikt sa osobama ili institucijama koje doživljavaju kao autoritarne ili rasističke.

Ranije tokom večeri, predsjednik je optužio Džoa Bajdena da ima dug prema “socijalistima unutar Demokratske partije” i da će lijevo krilo stranke pokušati da ga kontroliše, na šta je Bajden odgovorio:

“Ja sam Demokratska stranka sada”.

Legitimitet izbora

Na kraju večeri, kada je moderator pitao obojicu kandidata da li će priznati poraz i pozvati svoje pristalice da budu mirne, u slučaju da izgube na izborima, Bajden se složio da ne bi proglasio pobjedu dok svi glasovi ne budu prebrojani, i da će prihvatiti volju birača.

Predsjednik Tramp je ponovo izrazio sumnju da će glasanje putem pošte biti pošteno, i poručio svojim pristalicama da “idu na birališta i pažljivo posmatraju šta se događa”.

Klimatske promjene

Predsjednik Tramp rekao je da smatra da ljudi svojim aktivnostima “donekle doprinose” klimatskim promjenama, ali da ne podržava striktnu regulativu, dijelom zbog negativnih posljedica po biznis. Na pitanje zašto je preduzeo korake kao što je povlačenje SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, Tramp je ponovio svoj argument da takvi sporazumi “dovode do ogromnog skoka cijene energenata”.

Lični napadi i uvrede

Tokom debate, Bajden je Trampa nazvao “klovnom”, “rasistom” i “Putinovim pionom”.

Tramp je, u jednom trenutku rekao bivšem potpredsjedniku:

“Kod tebe nema ničeg pametnog”.

Džo Bajden pomenuo je svog sina Boa Bajdena, dok je kritikovao predsjednika Trampa što je, navodno, pripadnike američke vojske koji su izgubili život, nazvao “luzerima”. Bajden je svog sina Boa, koji je preminuo od raka 2015. nazvao herojem. Tramp je, međutim, diskusiju skrenuo na Bajdenovog drugog sina Hantera, koga je optužio da je zaradio milione dolara u stranim zemljama, uključujući i Kinu, dok je radio kao konsultant u vrijeme dok je njegov otac bio potpredsjednik SAD.

Tramp je takođe rekao da je Hanter Bajden otpušten iz vojske zbog upotrebe kokaina. Bajden je demantovao da je njegov sin izbačen iz vojske, a zatim se obratio direktno građanima Amerike. Rekao je da je Hanter, kao i mnogi Amerikanci danas, imao problem sa drogom, da je radio na tome i riješio problem zavisnosti.

“Ponosan sam na svog sina”, dodao je.

Gosti u studiju

Debatu u studiju uživo je pratila mala grupa gledalaca, među kojima su, tradicionalno, bili gosti dvojice kandidata.

Među Trampovim gostima je bila En Dorn, čiji je suprug, penzionisani policajac, ubijen u protestima protiv rasizma u Sent Luisu u junu, budući da predsjednik u svojoj kampanji stalno naglašava temu “reda i zakona”, i optužuje Bajdena da toleriše anarhiju i pljačke po američkim gradovima. Još jedan Trampov gost bio je bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani, koji je imao centralnu ulogu u pokušaju da se “iskopaju” kompromitujući podaci o Bajdenovom sinu Hanteru i njegovim poslovanjima u Ukrajini.

Među Bajdenovim gostima je bila Kristin Urkiza, čiji je otac, Trampova pristalica, preminuo od koronavirusa nakon što je odbacio ozbiljnost pandemije. Među gostima su bili i dvoje lokalnih stanovnika: Gurni Grin, vlasnik malog preduzeća i Džejms Evanof, član sindikata radnika industrije čelika, koji predstavljaju radničke porodice za koje se Bajden bori, saopšteno je iz izbornog štaba bivšeg potpredsjednika.

Bajden već nedeljama održava prednost od 7 procenata nad Trampom u nacionalnim anketama, zbog čega Trampu prijeti opasnost da postane treći predsjednik u protekle četiri decenije koji je izgubio borbu za drugi četvorogodišnji mandat.

Međutim, trka je tijesna u nekoliko presudnih država zbog čega postoji i mogućnost da bi Tramp mogao da ponovo osvoji manje direktnih glasova Amerikanaca – kao što je bio slučaj protiv demokrate Hilari Klinton 2016 – pa opet osvoji potrebnu većinu elektorskih glasova da odnese pobjedu.

 

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve