Četvrtak, 25 Aprila, 2024
Rubrika:

Svijet se mora spremiti za upornu, sezonsku epidemiju koronavirusa

Tri kandidata za vakcinu već su počela da se testiraju na ljudima, a mnogo više testiranja na ljudima očekuje se u narednim mjesecima. Ipak, ne postoji garancija da će bilo koja od tih vakcina biti efikasna za ljude. Nakon prvog talasa, vjerovatno će biti racionalnije, bolje dizajniranih kandidata za vakcinu, smatra Džinzu Čen (Jianzhu Chen), profesor biologije i stručnjak za imunologiju na američkom MIT univerzitetu.

Korona virus raširen je po cijelom svijetu, stoga će biti vrlo teško eliminisati ga kao SARS Cov1 virus. Moramo se spremiti za upornu, sezonsku epidemiju. To je u razgovoru za Pobjedu poručio Džinzu Čen (Jianzhu Chen), profesor biologije i stručnjak za imunologiju na američkom MIT univerzitetu.

Profesor Čen ističe da su ključevi uspješne borbe ili zaštite – testiranja i epidemiološka anketiranja.

Južna Koreja, Hong Kong, Singapur, Tajvan i Njemačka su uspjele da mnogo bolje upravljaju krizom nego neke druge zemlje. Ključ je u testiranju i epidemiološkom anketiranju i obuzdavanju širenja virusa. Nakon početnog pogrešnog koraka, Kina je reagovala odlučno i velikim dijelom kontrolisala pandemiju, kaže za Pobjedu ugledni profesor, dobitnik nagrade Američkog udruženja za unapređenje nauke.

POBJEDA: Zajedno sa Vašim kolegama, aplicirali ste za grantove koji bi Vam pomogli da razvijete sredstva za postojeće vakcine, a u cilju osnaživanja odgovora na SARS-Cov2. Što svijet može da očekuje, jesu li očekivanja da bi vakcina mogla biti razvijena u narednih 12 mjeseci suviše optimistična?

ČEN: Da, tako je. Dugoročna održiva kontrola virusa kovid- 19 zahtijevaće efikasne vakcine. Tri kandidata za vakcinu već su počela da se testiraju na ljudima, a mnogo više testiranja na ljudima očekuje se u narednim mjesecima. Ipak, ne postoji garancija da će bilo koja od tih vakcina biti efikasna za ljude. Nakon prvog talasa, vjerovatno će biti racionalnije, bolje dizajniranih kandidata za vakcinu. Veoma je optimistična prognoza da bismo mogli imati vakcinu za široku upotrebu u narednih 12 mjeseci. Da bi se povećala šansa za uspjeh pronalaska vakcine, potrebno je mnogo više paralelnih pristupa.

POBJEDA: Što prema Vašem mišljenju, u najvećoj mjeri sprečava nauku da razvije vakcinu za koronavirus? Da li smo brži pronalasku vakcine ili lijeka za SARS- Cov2?

ČEN: Razvoj ljekova i vakcina zahtijeva vrijeme i ulaganja. Nažalost, sredstva su se brzo osušila nakon završetka epidemije SARS-a 2003. godine. Trajno finansiranje razvoja vakcina i ljekova neophodno je za suočavanje sa budućim zaraznim bolestima. Za sada, samo čekamo.

POBJEDA: Teorije zavjere, prema kojima je Kina već 2015. počela sa razvojem ovog soja virusa, sa društvenih mreža sele se i u realni svijet. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

ČEN: Istraživanja su raskrinkala teorije zavjere. Nažalost, neki ljudi ih i dalje koriste i propagiraju u različite svrhe. Predlažem da svi pogledaju istraživanje dr Fransisa Kolinsa.

POBJEDA: Dok se neke zemlje striktno pridržavaju preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, postoje i one koje i dalje ignorišu njihove savjete, navodeći ono što i Italija na početku – teško je ograničiti ustavne slobode. Mislite li da zemljama sa takvim pristupom, prijeti veća opasnost?

ČEN: U nedostatku adekvatnih ljekova i vakcine za koronavirus, društveno distanciranje je, iznova i iznova, pokazalo da efikasno sprečava širenje infekcije kovida-19. Pogledajte samo primjer Sjedinjenih Američkih Država: Kalifornija, Vašington i Njujork imali su u početku sličan broj slučajeva. Kalifornija i Vašington su ranije počeli sa primjenjivanjem ograničenja kretanja, dok je Njujork to učinio mnogo kasnije. Razlika je jasna. Kalifornija i Vašington su „izravnali krivu“, dok su infekcije u Njujorku potopile zdravstveni sistem. Njujork i SAD uopšteno govoreći, imaju mnogo bolji medicinski i zdravstveni sistem od mnogih zemalja. U zemljama sa lošom zdravstvenom i medicinskom zaštitom i manje resursa, strogo pridržavanje preporuka SZO biće od presudnog značaja za smanjenje infekcija i spašavanje života. Ako izgubite ljudski život, nema te ustavne slobode koja će napraviti razliku.

POBJEDA: Postoji li, prema Vašoj procjeni, država koja uvedenim mjerama prevencije može poslužiti kao primjer drugima kako se izboriti sa pandemijom i držati je u granicama u kojima ju je moguće iskontrolisati?

ČEN: Da. Južna Koreja, Hong Kong, Singapur, Tajvan i Njemačka su uspjele da mnogo bolje upravljaju krizom nego neke druge zemlje. Ključ je u testiranju i epidemiološkom anketiranju i obuzdavanju širenja virusa. Nakon početnog pogrešnog koraka, Kina je reagovala odlučno i velikim dijelom kontrolisala pandemiju.

POBJEDA: Imaju li balkanske države stručnog i institucionalnog kapaciteta da se izbore sa pandemijom na većem nivou ukoliko se uzme u obzir da je to izazov i za mnogo kvalitetnije zdravstvene sisteme?

ČEN: Ne mogu Vam odgovoriti na ovo pitanje, jer mi nije poznato kako funkcionišu zdravstveni sistemi u balkanskim zemljama.

POBJEDA: Što nakon koronavirusa? Kada se situacija sa širenjem virusa i broj oboljelih stabilizuje i bude u opadanju, postoji li opasnost od javljanja talasa zaraze kod onih koji nisu bili zaraženi u toku trajanja aktuelne pandemije? Sve više se govori o tome, da bi novi talas virusa mogao biti na jesen, iako ne znamo ni da li će postojeći proći do tada.

ČEN: Virus je raširen po cijelom svijetu. Sada je takođe jasno da u značajnom procentu zaraženi ljudi ne pokazuju kliničke simptome. Procjene su da je to od pet do 25 odsto oboljelih. Na osnovu ova dva razmatranja, biće teško eliminisati kovid-19 kao SARS-Cov-1. Dakle, moramo se pripremiti na upornu, sezonsku epidemiju.

POBJEDA: Može li imunitet krda postati alternativa ukoliko se mjere izolacije i distanciranja koje propisuje SZO ne pokažu uspješnim na duže staze?

ČEN: Imunitet se može steći prirodnom infekcijom ili vakcinacijom. Za kovid-19, procjenjuje se da bi 50 odsto populacije moralo biti otporno, da bi imunitet krda mogao da djeluje. Kako da postignemo 50 odsto imuniteta bez vakcine? Razmislite koliko će ljudi umrijeti ako je 50 odsto stanovništva zaraženo.

Impresivna biografija

Profesor Čen je završio osnovne studije biologije u Vuhanu 1982. godine. Bio je dio prve generacije studenata koji su poslati na usavršavanje u Sjedinjene Američke Države. Doktorirao je na američkom Stenford univerzitetu 1990. godine, a mentori su mu bili čuveni naučnici, bračni par Leonard i Leonora Herzenberg. Bio je predavač i docent na katedri za medicinu univerziteta Harvard prije nego što je postao profesor na MIT univerzitetu i član „Koch“ instituta za integrisano istraživanje raka. Čen je i kodirektor Centra za infekciju i imunitet, Kineske akademije nauka. Dobitnik je nagrade Američkog udruženja za unapređenje nauke. Njegova istraživanja temelje se na razumijevanju imunološkog sistema, kao i na njegovu primjenu u reakciji na bolesti.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve