Države Zapadnog Balkana bez Evropske unije nemaju unutrašnji potencijal i vjerujem da će EU pojačati angažman prema novim članicama, rekao je u intervjuu za Pobjedu profesor ustavnog prava na univerzitetu u Makedoniji Svetomir Škarić, koji je u četvrtak imao predavanje u Matici crnogorskoj. Ocijenio je i da sama EU mora da gleda šire od evropskog kontinenta.
– Evropski projekat je mirovni projekat i on samim tim treba da bude i svjetski projekat. Svijet mora da poprimi tu fizionomiju i strukturu, ali sa kosmopolitskim pogledima, ne sa nacionalističkim, istakao je profesor Škarić..
POBJEDA: Države Zapadnog Bakana, koje još nijesu postale članice Evropske unije, pretenduju da to budu u trenutku kada se ona suočava sa najvećim problemima u svojoj istoriji. Smatrate li da će, s obzirom na sve to, Zapadni Balkan ostati u fokusu Brisela?
ŠKARIĆ: Evropa definitivno ima unutrašnjih problema, desne partije su u usponu, a problem je i legitimitet rukovodećih struktura EU, koje imaju tehnokratski karakter. EU to mora da riješi ukoliko želi da se i dalje razvija i širi. Ako mene pitate, ja sam optimista, jer smatram da EU jednostavno nema alternativu. Ukoliko bi došlo do rasturanja EU, posljedice bi bile velike. Bile bi veće od posljedica rasturanja Rimskog carstva i trostruko veće od posljedica rasturanja Jugoslavije. EU je veliki projekat, u njega se previše uložilo i ja sam ubijeđen da će Evropa pronaći izlaz iz ove krize i da će ojačati. U tom kontekstu treba gledati i perspektivu Zapadnog Balkana. Ova kriza nameće potrebu da Evropa ima svoju vojsku. To je jedna od starijih ideja, još od 50-ih godina. To može biti dobar znak da Evropa ojača iznutra i zauzme čvršći stav, što će imati reperkusije i na sam karakter EU kao političke unije. Evropa ima potrebu širenja.
POBJEDA: Sa druge strane, zahtjevi EU prema potencijalnim novim članicama postaju sve rigorozniji u smislu unutrašnjih reformi. Vjerujete li u snagu ovog regiona da se izbori sa svim tim problemima?
ŠKARIĆ: Moja ocjena je da bez EU nemamo unutrašnje potencijale. Ne omalovažavam naše države, ali smatram da bez tog poticaja izvana teško možemo sami. To se posebno vidi na reformi pravosudnog sistema . Evropsko iskustvo je tu neophodno, a Evropa se u tom smislu dosta i angažuje. Ja vjerujem da će EU pojačati angažman prema novim članicama, ali smatram i da sama EU mora da gleda šire od evropskog kontinenta.
POBJEDA: Mislite na Rusiju i Tursku?
ŠKARIĆ: Na Rusiju i Tursku, naravno. Rusija se ne smije isključiti iz evropskog projekta. To naročito potvrđuju ovi novi događaji, kad postoje rezerve između Evrope i NATO -a. Ali mislim i na šire od toga. Evropski projekat je mirovni projekat i on samim tim treba da bude i svjetski projekat. Svijet mora da poprimi tu fizionomiju i strukturu, ali sa kosmopolitskim pogledima, ne sa nacionalističkim.
POBJEDA: Je li to moguće u ovakvoj konstelaciji odnosa na globalnom nivou?
ŠKARIĆ: Moguće je, samo treba pokušati. Bez kosmopolitizma nema izlaska i nema uspjeha u borbi protiv nacionalizma. Osjetili su to i Francuzi i Njemci. Nacionalizam je velika opasnost i u njihovim zemljama. Francuski predsjednik Emanuel Makron je nedavno lijepo rekao da je nacionalizam najveći neprijatelj patriotizma. Iz toga treba izvući zaključke. Ne može se Evropa izolovati od Afrike i drugih kontinenata, treba gledati globalno i kosmopolitski. Saglasnošću se grade pravila. Ta dva cilja ujediniti i izdići na svjetski nivo, to je spas za svjetski mir. Evropski mir ne može da postoji bez svjetskog mira.
POBJEDA: Kada je riječ o Vašoj zemlji, tamo je nedavno završen referendum o promjeni imena Makedonije, a glasanjem u parlamentu otvoren je put ka ustavnim promjenama. Šta očekujete u predstojećem periodu? Da li će ustavne promjene biti sprovedene do kraja i time se zemlja dovesti pred vrata NATO-a i EU?
ŠKARIĆ: Da, otvoriće se put. Parlament je prošao prvu fazu ustavnih promjena. Prijedlog za promjenu ustava je usvojen, debata o nacrtu amandmana je prošla, krajem mjeseca se očekuje da se utvrdi i tekst nacrta amandmana. Nakon toga se ide na glasanje prijedloga amandmana. Mislim da će već krajem mjeseca ustavni amandmani biti usvojeni. Kad se usvoje ustavni amandmani, to se šalje grčkom parlamentu, koji je dužan da ratifikuje sporazum sa Makedonijom i protokol o prijemu Makedonije u NATO. Na taj način Makedonija će postati članica NATO-a i od juna počinje i pregovore za prijem u EU. Dakle, raščišćava se put i ja se nadam da će taj put biti nesporno otvoren i da će Makedonija ubrzati svoje kretanje ka EU.
POBJEDA: Neke političke partije u Grčkoj i dalje smatraju da sporazum o promjeni imena Makedonije nije u skladu sa interesima grčkog naroda. Mogu li se tu ipak očekivati neke prepreke sa grčke strane?
ŠKARIĆ: Ja se nadam da će se usvajanjem ustavnih promjena staviti tačka na tu priču. To žele i Grci, bar ova vlada Aleksisa Ciprasa. Oni obećavaju i tvrde da imaju većinu u parlamentu, da je to državni interes Grčke i da će oni obezbijediti većinu u parlamentu. Nakon ratifikacije tog ugorova doći će i do strateškog prijateljstva Makedonije i Grčke, što će biti od koristi za obje zemlje. Makedonija će time otvoriti novu stranicu i u svom razvoju i u svojoj istoriji.
Referendum nije bio dobro pripremljen
POBJEDA: Kada je riječ o referendum, čule su se kritike da nije bio dobro organizovan, da je kampanja kratko trajala, da Makedonci nijesu imali vremena da se upoznaju o referendumskom pitanju, koje je sadržalo tri, a ne jedno pitanje. Što Vi mislite o tome, da li je to sve uticalo na ovakav rezultat?
ŠKARIĆ: Sigurno da je uticalo, jer objasniti taj ugovor koji je sam po sebi vrlo kompleksan nije lako. To zahtijeva duže vrijeme i debate i razgovare. A onda i sam zakon o referendumu sadrži određena rješenja koja ne idu u prilog referendumu koji bi imao sve potrebne demokratske osobine. Tamo se kaže da onaj ko raspisuje referendum vodi i kampanju, a gdje je opozicija, gdje su drugi faktori? Dakle, to pitanje nije uređeno i sve ovo su posljedice tog nedefinisanog rješenja, koje obavezno ima negativan efekat i na sam referendum. Kada je riječ o referendumskom pitanju, parlamentarna većina koja je raspisala referendum pitanje je formulisala sa stanovišta EU i NATO, jer su smatrali da je prihvatanje tog ugovora uslov da se Makedonija kreće prema NATO i EU. Oni su povezali ta tri pitanja. To je bila njihova politička odluka, jer su smatrali da je to korektno i tako su ga i formulisali. U Makedoniji se desilo da referendum nije uspio jer nije izašao dovoljan broj birača. Međutim, ukupan broj birača je veliki problem u Makedoniji još od njenog osnivanja. Mi imamo velike probleme sa biračkim spiskom, ne zna se tačan broj birača, ne zna se koliko je birača u inostranstvu, koliko je ljudi sa pravom glasa umrlo. Dakle, kada imate neobjektivan birački spisak, onda su problematični i rezultati izbora ili referenduma.
izvor: Pobjeda