Pozdrav iz Vašingtona: Otvorena pitanja sa Crnom Gorom riješiti sporazumom

“Pompeo govori o punoj normalizaciji odnosa koja ne znači nikakvu novinu. Ni po čemu se ne vidi da je Pompeo podržao priču o promjeni granica, naprotiv. Novina je samo da je Srbiji stavljeno do znanja da žele rješenje za Kosovo u relativno dohvatljivom roku”, objašnjava analitičar Dušan Janjić.

Amerikanci odavno imaju dva konkretna zahtjeva koja su već ispostavljena Srbiji da sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom potpiše sporazum o stabilizaciji i normalizaciji odnosa, poput onog koji je potpisan sa Hrvatskom, kaže Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, govoreći za Pobjedu o posjeti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića SAD-u i sastanku sa državnim sekretarom Majkom Pompeom.

Precizirajući da je najveću pažnju tokom posjete izazvalo kosovsko pitanje, Janjić navodi da je tema broj dva bila odnosi sa susjedima u regionu.

“Mi ne znamo detalje dogovora, ali je tema da treba rješavati otvorena pitanja koja postoje sa susjedima. Smatram da je zahtjev potpisivanja sporazuma sa Crnom Gorom vjerovatno reakcija zbog snažnog uticaja Rusije u Crnoj Gori i pokušaja puča na dan izbora u koji je bio uključen dio ljudi iz bezbjednosnih struktura iz Srbije”, smatra on.

Janjić ističe da ranije taj zahtjev nije postojao i da je on formulisan prije dvije i po-tri godine, jer je ocjena da odnosi Srbije Crne Gore nijesu dobri i da se moraju naknadno rješavati iako Srbija nije osporila rezultate crnogorskog referenduma.

Akcenat posjete u javnosti u Srbiji stavljen je isključivo na Kosovo, odnosno na pronalaženje rješenja za nastavak razgovora sa Albancima.

Na pitanje da li je blizu rješenje i može li se govoriti o priznanju Kosova od strane Srbije, analitičari još ne znaju odgovor.

“Posjeta pokazuje posvećenost administracije SAD da što prije dođe do pune normalizacije odnosa vlasti u Beogradu i Prištini, prije svega do deblokade ovog procesa koji je zastao prije gotovo godinu dana”, rekao je Pobjedi dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

On precizira da je sada spremnost za deblokadu veća jer se uključio i državni sekretar SAD Majk Pompeo i navodi:

“Mislim da Amerika u ovoj akciji vidi neki posao koji je otpočet još 2011. godine, a koji nije završen. Oni smatraju da je nužno doći do kompromisa pa su možda i spremniji na neka fleksibilnija rješenja”.

Za direktora Centra za regionalizam Aleksandra Popova, ulazimo u novu fazu oko kosovskih pregovora jer Briselski sporazum nije sproveden.

“SAD su ušle u taj prazan prostor i one su sada važan faktor u rješenju kosovskog problema. One ne koriste meku moć kao Evropa već rade na način koji je nazvan holbrukovanje, zavrtanje ruku (Ričard Holbruk, SAD diplomata koji je sa Miloševićem pregovarao pred bombardovanje SRJ 1999. god prim. aut.) kada želiš da dvije strane privoliš da prihvate sporazum”, objasnio je Popov za Pobjedu i podsjetio da u ovom pregovaračkom procesu SAD imaju prednost zbog apsolutnog uticaja na Kosovu.

“U igre oko Haradinaja su umiješane ruke SAD i buduća vlada Kosova će omogućiti formiranje nastavka pregovora”, kaže Popov.

RAZGRANIČENJE

On podsjeća da su SAD uvele element razgraničenja što daje alibi Vučiću jer ne može neko da dobije sve a drugi ništa i ocjenjuje da bi razgraničenje bilo loše za ljude koji žive u enklavama.

“Srbi u Klini kod Peći su mi rekli da je za njih najgora varijanta razgraničenje, jer će im tada Albanci reći šta tražite u enklavama, imate svoj dio Kosova”, objašnjava Popov.

Prema ocjeni profesora Đukanovića i Janjića, razgraničenje nije tema.

PORUKE

“U ovom trenutku ta opcija nije na stolu. Ragraničenje je potisnuto kao opcija jer oko njega ne postoji saglasnost između Vašingtona i Brisela, pa ni unutar EU između vodećih država Francuske i Njemačke”, smatra prof. Đukanović, dok Janjić napominje da se razgraničenje pojavilo zbog loše medijske interpretacije posjete.

Postavlja se pitanje znači li to da razgraničenje, podjela i razmjena teritorija opština Bujanovac i Preševo sa juga Srbije za sjever Kosova ne dolazi u obzir.

“Pompeo govori o punoj normalizaciji odnosa koja ne znači nikakvu novinu. Ni po čemu se ne vidi da je Pompeo podržao priču o promjeni granica, naprotiv. Novina je samo da je Srbiji stavljeno do znanja da žele rješenje za Kosovo u relativno dohvatljivom roku”, objašnjava Janjić.

On podsjeća da je dva dana poslije skupa Vučića Pompea bilo različitih interpretacija i na kraju je Stejt department izdao saopštenje i Vučić se pojavio na Glasu Amerike.

“SAD kaže da će učestvovati, ali da će dijalog Kosovo Srbija voditi EU i tu nema ništa novo”, tvrdi Janjić.

Podsjetimo na izričito pitanje novinara da li će Srbija priznati Kosovo predsjednik Srbije je odgovorio: “Ne može neko da dobije sve, a drugi ništa”.

Ipak, sagledavajući cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi Srbija Popov podsjeća da su SAD unijele novi element razgraničenja što je zbunilo evropske partnere.

“Ako bi došlo do podjela Kosova, onda bi se domino efekat mogao prenijeti na to da se teritorija zaokružuje po etničkom principu. Ako bi Vučić izboksovao da dobije sjever Kosova za razmjenu za Bujanovac i Preševo i ako bi u tom pregovarčkom procesu izdejstvovao eksteritorijalnost za srpske manastire na Kosovu, onda bi imao alibi da je uradio maksimum”, ukazuje Popov i nagovještava da zbog izborne godine predsjedniku SAD Donaldu Trampu odgovara da se sporazum Beograd Priština potpiše u Bijeloj kući baš kao što je Bil Klinton uknjižio Dejton u svojoj predizbornoj godini.

SRBI U REGIONU

Pitanje je da li će rješenje za Kosovo umiriti Srbe u regionu čije je nezadovoljstvo često inspirisano iz Beograda.

“Rješavanje Kosova će stvoriti uslove za prihvatanje jedne nove realnosti koja će podrazumijevati puno prihvatanje postjugoslovenske realnosti. Dakle, to bi podrazumijevalo da je u ovom momentu nastao novi odnos snaga na Balkanu i novih subjekata i država”, odgovara prof. Đukanović i pojašnjava da se mora percipirati da je Jugoslavija odavno nestala i na njenom mjestu nastale su nove države.

“Srbija kao jedna od tih država treba u potpunosti da poboljša i koriguje odnose sa drugim akterima, mislim na Hrvatsku i BiH, a u širem kontekstu i na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju”, objasnio je Popov.

Za Popova nije samo pitanje reakcije Srba u regionu. Tvrdeći da imamo više pitanja nego odgovora, za njega jedno je od važnih pitanja šta će biti ako SAD preuzmu pregovarački proces: da li će raditi sinhronizovano sa EU, na koji način će raditi, ako SAD uđu u pregovore šta je garant da neće ući Rusija, da li će se onda cio proces vratiti pod okrilje UN. Ipak, zaključuje “da ukoliko se ne razriješi kosovski čvor imamo stavku manje u pregovorima sa EU“.

Rješenje na pomolu

“Iskreno se nadam da se nalazimo pred deblokadom samog procesa normalizacije između Prištine i Beograda, a što se tiče konačnog rješenja možda je rano govoriti. U ovom trenutku je najbitnije da se osigura makar i minimalni kompromis koji bi podrazumijevao da zvanični Beograd dobije nešto što se odnosi na osnovnu zaštitu srpskog stanovništva i vjerskih objekata SPC na Kosovu objašnjava”, prof. dr Dragan Đukanović.

Ozbiljno zagrijevanje

“Ovdje se stalno kalkulisalo da se gubitak Kosova može nadoknaditi priznanjem Republike Srpske – bilo kakvo rješenje za Kosovo irnace posljedice na stanje u regionu i Evropi. Ovo je sada ozbiljnije zagrijevanje. Nije slučajno što je poziv iz SAD baš sada došao Vučiću. Amerika, a možda i EU bi da do kraja godine dođe do pravno obavezu-jućeg sporazuma”, smatra Aleksandar Popov.

Kuda ide Srbija

“Prva i osnovna tema je o reformama same Srbije i gdje ona ide u EU i NATO ili u Evroaziju sa tog stanovišta su poruke jasne: SAD će podržati Srbiju koja ide ka Evropi. NATO niko ne spominje direktno, ali Pompeo govori o evroatlantskim integracijama, dakle, evroatlanske integracije su se vratile kao termin što je novina i interes za ukupne reforme Srbije”, ocjenjuje Dušan Janjić.

 

Komentari

avatar