Na današnjoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće analizirana primjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, i s tim u vezi, utvrđivanje modaliteta rješenja za obezbjeđenje potrebnih uslova za punu implementaciju Zakona o biračkom spisku i izradu potpunog biračkog spiska.
Sjednica će biti posebno zanimljiva zbog dijametralno suprotnih stavova Demokratske partije socijalista i Demokrata po pitanju biračkog spiska, jer vladajuća partija tvrdi da je čist, dok ovi drugi smatraju da ima na stotine fantom birača.
Demokratska Crna Gora je nedavno saopštila da je otkrila da se fantomski birači kriju iza nenumerisanih adresa kojih je u Crnoj Gori, kako kažu, preko 278 000. Iz ove partije tvrde da je jasno da DPS održava nesređeno stanje posebno u adresama stanovanja građana Crne Gore.
“Ukoliko bi se fantom birači upisivali na numerisanim adresama, bili bi odmah otkriveni. Kućni broj je veoma lako provjerljiv, kako u bazi, tako i neposredno. Zbog toga je veoma važno da se implementira rješenje Demokratske Crne Gore i da se u zakon o teritorijalnoj organizaciji uvede rok od šest mjeseci u kojem je svaka jedinica lokalne samouprave obavezna da donese odluke o davanju naziva svim ulicama na svojim teritorijama, upisivanje brojeva na svim stambenim jedinicama, u ulicama i naseljima. Za neizvršenje ove obaveze predlažemo sankcionisanje opštine i odgovornog lica u njoj”, saopštile su Demokrate.
Na drugoj strani, premijer Duško Marković, koji je i zamjenik predsjednika DPS-a, tvrdi da nema fantom birača i da je birački spisak Crne Gore jedan od najčistijih.
“Evo ja sad kažem – ako ima jedan lažni identitet ili fantom birač u biračkom spisku ja ujutro podnosim ostavku. Nema! To su gluposti. Ja sam u periodu do izbora vlade izbornog povjerenja bio vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova dok nije došao [Goran] Danilović. I mi smo tada, naravno, imali obaveze da i čistimo birački spisak. Nabavljen je AFIS sistem koji automatski izbacuje imena – duple birače. Taj sistem je izbacio 87 pojedinaca koji nijesu duplo upisani nego imaju duple otiske”, rekao je Marković u intervjuu za RTCG.
On naglašava da je danas ostalo sedam pojedinaca sa duplim otiscima i do tih sedam administracija ne može da dođe jer su negdje u inostranstvu.
“Dakle, najčistiji birački spisak na planeti je naš birački spisak. Ali vidite u Skupštini, u tom Odboru umjesto da se izgrađuje povjerenje da se zakoni prilagođavaju preporukama ODIHR-a i OEBS-a, oni izmišljaju činjenice, lažne činjenice s kojima zbunjuju javnost. Zbog toga tehnička vlada nije opravdana. Mi treba da idemo u drugom pravcu: da ojačamo Državnu izbornu komisiju, da ojačamo Agenciju za sprečavanje korupcije, da ojačamo opštinske izborne komisije, da obezbijedimo adekvatan i provjeren uvid u birački spisak i svaku njegovu promjenu i neće biti problema – ko pobijedi srećno mu bilo”, kazao je premijer.
Izmjene izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi da budu donešene do 15. novembra, što, kako smatraju sagovornici televizije Nova M, nije realan rok, s obzirom na to da je opozicija uzela učešće tek nedavno. A i to učešće opozicinari problematizuju.
Iz vladajuće partije poručuju da je najvažnije to što je došlo do dijaloga vlasti i opozicije. Krajnji rok za sveobuhvatne izmjene izbornog i drugog zakonodavstva mogao bi biti promijenjen, jer je, kako ističu sagovornici televizije Nova M, značajnija suština tj. prijedlog izmjena, od vremenskih rokova.
“Iako uđemo u narednu godinu, ja to ne vidim kao tragediju, prvenstveno u oblasti medija, ako probijemo rokove, jer se radi godinama veliki posao godinama u saradnji sa međunarodnim organizacijama, tako da iako uđemo u 2020. Ne vidim ništa loše u tome”, kaže Boris Raonić.
U DPS-u kažu da se u ovom momentu se ne vode striktno pitanjem određenih rokova.
“Vjerujem da je u ovom momentu važnije da suštinski izmijenimo izborno zakonodavstvo, nego ove rokove, pa, možda čak ako bude potrebno, zbog suštine, te rokove izmijenimo u narednom periodu”, rekao je Danijel Živković.
S druge strane, opozicija želi tehničku vladu, a do nje neće doći, jer iz vladajuće stranke smatraju da nema potrebe za tim.
“Nemamo namjeru da ustupamo bilo kome ono što su nam građani povjerili, niti pristajem na ucjene opozicije”, kazao je nedavno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Aleksandar Damjanović kaže da nije siguran da li do dogovora o izbornim reformama uopšte može doći.
Ljudi koji učestvuju u Odboru, a iz opozicije su postavili sebi rokove, prvo 15. oktobra da ukoliko nema tehničke vlade, koja je trebalo da bude mehanizam, napustiće rad odbora, međutim – imamo to što imamo. Svakako ćemo sačekati raspravu u parlamentu, da i o tome otvorimo priču.
Prvi čovjek Građanske alijanske Boris Raonić ističe da je, ipak, realno, da rok bude probijen.
“Rezultati rada ovog odbora su vrlo skromni, iako smo mi prije povratka opozicije uradili dobar dio posla – formirali stručnu službu unutar Skupštine, urađene su brojne analize, čak i neki prijedlozi zakona su urađeni, ali nakon toga, nažalost, ušli smo u neka međupartijska trvenja i sve je to rezultiralo gubljenjem vremena”, ističe on.
Najvažnije je postići rezultate
Iz Demokratske partije socijalista navode kako je najbitnije da i opozicija i partije na vlasti žele da do adekvatnih izmjena izbornog zakonodavstva dođe.
“Imamo dijalog sa jednim dijelom kolega iz opozicije, koji su se uključili u rad Odbora, vjerujemo da ono što je do sada urađeno je značajno u pogledu uspostavljanja dijaloga i dostavljanja kvalitetnih rješenja koja treba da unaprijede izborno zakonodavstvo, rekao je Danijel Živković.