Zakon u Crnoj Gori predviđa kazne za slučajeve korupcije kod zvaničnika, ali Vlada nije efikasno sprovela zakon pa je korupcija i dalje problem. Politička scena ostala je fragmentirana, polarizovana i bez konstruktivnog političkog dijaloga. To se navodi u izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2019. godinu koji je sinoć objavljen u Vašingtonu.

U dokumentu SAD, u dijelu koji se odnosi na političku participaciju, navodi se da su neki vladini službenici nekažnjeno uključeni u koruptivne postupke.

VEZE

– Javnost je korupciju u zapošljavanju zasnovanu na ličnim vezama ili političkoj pripadnosti posmatrala kao endemsku u Vladi i u javnom sektoru, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. To se posebno događa u oblastima zdravstva, visokog obrazovanja, pravosuđa, carina, političkih stranaka, policije, urbanizma, građevinske industrije i zapošljavanja. Agencija za sprečavanje korupcije nastavila je sa radom, ali nevladine organizacije i EK navele su da „izazovi vezani za nezavisnost, kredibilitet i određivanje prioriteta agencije tek treba da budu riješeni – ističe se u dokumentu.

Zakon, dodaju, predviđa krivične sankcije za slučajeve korupcije kod zvaničnika, ali Vlada, tvrde SAD, nije efikasno sprovela zakon, pa je korupcija je i dalje problem.

– Agencije zadužene za borbu protiv korupcije priznale su da je saradnja i razmjena informacija među njima neadekvatna; njihov kapacitet je poboljšan, ali ostao je ograničen. Politizacija, slabe plate i nedostatak motivacije i obuke javnih službenika pružili su plodno tlo za korupciju – jedna je od zaključaka Izvještaja.

Izvještaj podsjeća i da dio poslanika opozicije bojkotuje parlament od njegovog konstituisanja 2016.

– Devet članova opozicije u parlamentu koji osporavaju rezultate parlamentarnih izbora 2016. nastavili su bojkot parlamenta. Politička scena ostala je fragmentirana, polarizirana i bez konstruktivnog političkog dijaloga – ocijena je Stejt departmenta.

MEDIJSKE SLOBODE

Kada su u pitanju medijske slobode, Stejt department navodi da Ustav predviđa slobodu izražavanja, uključujući i slobodu štampe, a Vlada je, kako kažu, uglavnom poštovala ta prava.

Ipak, dodaju da političko uplitanje i dalje ostaje problem.

– Neriješeni napadi protiv novinara, političko uplitanje u rad javnog servisa, prljave kampanje koje su sproveli vladini tabloidi i nepravedno postupanje i ekonomski pritisak vladinih ministarstava i agencija na nezavisne i propozicione medije ostaju značajan problem – konstatuje se u dokumentu.

Nedostatak obuke i neprofesionalno novinarsko ponašanje, u kombinaciji sa niskim platama i političkim pritiskom, doprinijeli su samocenzuri i onome što bi se moglo smatrati pristrsanim izvještavanjem – primjećuje Stejt department.

Stejt department podsjeća i da je Viši sud 9. maja osudio 13 lica zbog zavjere o neuspjelom pokušaju državnog udara u Crnoj Gori na dan izbora 2016.

– Osuđeni su i dvojica opozicionih crnogorskih lidera, kao i dva ruska obavještajca – piše u dokumentu. Branitelji Mandića i Kneževića uložili su žalbu tražeći oslobađajuću presudu ili novo suđenje sa novim sudijama.

Knežević optužen da je izbjegavao plaćanje poreza

U izvještaju američkih zvaničnika navodi se i da je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević optužen u Crnoj Gori da je planirao da za nekoliko pravnih lica iz zemlje djelimično izbjegne plaćanje poreza korišćenjem falsifikovanih faktura za robu i usluge za pranje novčanih sredstava. Podsjećaju i na aferu ,,Koverta“ koja je uslijedila nakon snimka koji je objavio Duško Knežević, koji je, kako tvrde, doveo do protesta u zemlji.

Knežević je, piše u dokumentu, objavio niz materijala koji ukazuju na korupciju u vlasti.

– Tokom godine, Knežević je, kako se izvještava, živio u Velikoj Britaniji, gdje je bio podvrgnut postupku ekstradicije. Knežević je ranije imao bliske veze sa mnogim zvaničnicima DPS-a, vladajuće stranke u zemlji. Knežević je sa svoje strane tvrdio da su optužbe iskonstruisali najviši vladini zvaničnici bliski predsjedniku Milu Đukanoviću radi preuzimanja njegovih poslova – piše u izvještaju Stejt departmenta.

Nekažnjivost problem u snagama bezbjednosti

U dokumentu se konstatuje da je nekažnjivost i dalje problem jer, kako tvrde, Vlada nije istraživala niti kaznila zvaničnike koji su kršili ljudska prava.

– Nekažnjivost je i dalje problem u snagama bezbjednosti, prema tvrdnji NVO Akcija za ljudska prava. Nevladine organizacije navele su korupciju, nedostatak transparentnosti i uticaj vladajućih političkih partija na tužioce i službenike Ministarstva unutrašnjih poslova kao prepreke za veću efikasnost. Ne postoji jasan mehanizam za istraživanje slučajeva nekažnjivosti, piše u izvještaju.

Takođe je rašireno mišljenje da su lične veze uticale na sprovođenje zakona. Niske plate ponekad doprinose korupciji i neprofesionalnom ponašanju policajaca navodi se u izvještaju.