Teško mi je realno zamisliti da je ijedna od kandidatkinja zadovoljna dosadašnjim tokom pregovora. No, smatram kako se faza tzv. umora od proširenja, nakon usvojene nove metodologije i preporuka za proširenje, mora transformirati u novi aktivizam na tom području. Kakva će zaista biti dinamika proširenja, to će zavisiti dobrim dijelom o samim kandidatkinjama. Nakon faze otvaranja pregovaračkih poglavlja Crna Gora treba što prije prijeći u fazu njihovog zatvaranja, kaže u intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru.
Izbori u Crnoj Gori su zakazani za 30. avgust. Organizovaće se u veoma izazovnom trenutku za Crnu Goru, ne samo zbog epidemije, već i zbog političkih ambicija Srpske pravoslavne crkve koja je godinama iznad zakona i ugrožava crnogorsku stabilnost organizovanjem političkih protesta zbog nastojanja države da uredi oblast koja se tiče vjerskih zajednica. Vaš komentar?
PICULA: Ovi će izbori biti još jedan važan test za Crnu Goru. Faktori koje ste naveli mogu predstavljati ozbiljne izazove izbornom procesu. Ali nisu jedini. Kao što znate, jedna od ključnih preporuka mojeg izvještaja za proširenje na Zapadnom Balkanu je jačanje nezavisnosti medija i vladavine prava, kao i demokratskih procedura kao što su slobodni i regularni izbori. Upravo će osiguranje regularnosti izbora od strane vlasti i opozicije, ali i nezavisnog pristupa medijima da mogu slobodno izvještavati o svemu što se događa biti indikator toga koliko je Crna Gora blizu Evropskoj uniji.
Zabrinjavaju me rastuće brojke zaraženih u Crnoj Gori. Potrebno je sprovesti izbore uz adekvatne epidemiološke mjere, koje bi omogućile svim građankama i građanima Crne Gore da sigurno izađu na izbore.
Što se tiče odnosa vjerskih zajednica i države u Crnoj Gori, htio bih podsjetiti na jun prošle godine i činjenicu kako je Venecijanska komisija usvojila pozitivno mišljenje o prijedlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. I ovu priliku koristim da pozovem građane Crne Gore da ne dopuste uvlačenje u vrtlog političkih sukobljavanja kojima je vjerska pripadnost tek slabo maskiran povod.
Otvorili smo posljednje poglavlje, ali najveći posao tek predstoji Da li je ovo dokaz da će proširenje, bez obzira na izazov kovid pandemije, imati zadovoljavajuću dinamiku za zemlje kandidate?
PICULA: Kao izvjestitelju Evropskog parlamenta za Crnu Goru i za proširenje EU na Zapadnom Balkanu, drago mi je daje Crna Gora konačno, deset godina nakon sticanja statusa kandidata otvorila i posljednje pregovaračko poglavlje. To je zaista signal da se proces proširenja EU nastavlja i da EU shvata važnost pozitivnog djelovanjau svojem najbližem susjedstvu, gdje je nužno da proširi svoj vanjskopolitički utjecaj upravo stvaranjem političke stabilnosti, sigurnosti i blagostanja.
Uprkos nezapamćenoj krizi kovid-19, koja će obilježiti ovu, pa i godine koje nam predstoje, to se dogodilo u posljednjoj etapi hrvatskog predsjedanja Savjeta EU. Takođe su i Albanija i Sjeverna Makedonija dobile svoj pregovarački okvir za početak pregovora. Vjerujem da će se dinamika nastaviti i s otvaranjem međuvladine konferencije s te dvije zemlje. Ne treba zaboraviti i na snažnu njemačku podršku proširenju, uskoro će i slovenačko predsjedanje. Mislim da je to odlična šansa za Cmu Goru.
Pandemija je pokazala kako velike, globalne javnozdravstvene krize zahtijevaju zajedničko nadnacionalno djelovanje i saradnju. Pomaganjem siromašnijim zemljama ekonomski jače doprinose globalnoj dobrobiti i očuvanju zdravlja svih. Važno je da je EU to prepoznala na vrijeme i osigurala više od 3,3 milijardi eurapomoći u medicinskom materijalu i novcu za zemlje Zapadnog Balkana i susjedstva, s ciljem suzbijanja zaraze. Za jesen je najavljen i EU investicioni plan za Zapadni Balkan.
Teško mi je realno zamisliti da je ijedna od kandidatkinja zadovoljna dosadašnjim rijekom pregovora. No, smatram kako se faza tzv. umora od proširenja, nakon usvojene nove metodologije i preporuka za proširenje, mora transformirati u novi aktivizam na tom području. Kakva će zaista biti dinamika proširenja, to će zavisiti dobrim dijelom o samim kandidatkinjama. Nakon faze otvaranja pregovaračkih poglavlja Crna Gora treba što prije prijeći u fazu njihovog zatvaranja.
Srpski predsjednik je rekao da su se akteri iz regiona umiješali u proteste u Srbiji, zatim su srpski tabloidi za tu umiješanost okrivili i Cmu Goru. Te tvrdnje su demantovali crnogorski zvaničnici. Kako region može ići naprijed sa ovako neodgovornim ponašanjima pojedinih lidera?
PICULA: Što se tiče aktera iz regije, nažalost i mi u Hrvatskoj smo meta sličnih teških i neosnovanih optužbi, koje imaju za cilj širenje dezinformacija, pogotovo preko tabloidnih medija. I mene je premijerka Brnabić neosnovano napala nizom nekoherentnih, tendencioznih optužbi, što potvrđuje kako režim u krizi, umjesto da rješava uzroke te krize, traži legitimitet izmišljanjem vanjskih neprijatelja. Upravo je u ovoj ozbiljnoj društvenoj i ekonomskoj krizi potrebno pokazati državničke sposobnosti, saradnju i otvorenost.
Postoje brojni dokazi da u svim trvenjima u regionu svoje prste ima Rusija.. Vidite li u ovim protestima u Beogradu njihov uticaj ili se stvarno radi o nezadovoljstvu građana načinom na koji se država bori protiv epidemije?
PICULA: I mam dojam kako su protesti zaista počeli zbog opravdanog nezadovoljstva građana Srbije načinom na koji je nakon obavljenih izbora najavljeno moguće ponovno uvođenje policijskog sata. Međutim, kad su drugi dan nakon početka protesta beogradski tabloidi koji služe kao protočni bojler Vučićeve vlade objavili naslovnice na kojima za nerede djelimično krive ruske agente, to sam povezao s mogućim upozorenjem Vučiću da zadrži tvrde pozicije uoči njegovog putovanja na Zapad radi obnove dijaloga s Prištinom.
No, problem uticaja ruskih i proruskih tzv. proxy, posredničkih agenata definitivno je prisutan u Evropskoj uniji. Od proizvodnje lažnih vijesti i dezinformacijskih kampanja tokom izbornih procesa u članicama EU, do finansiranja kampanja desničarskih populističkih kandidata u zemljama EU, taj se uticaj vidi i registrira. U sklopu borbe protiv dezinformacija, Evropska služba za vanjske aktivnosti EEAS, svojevrsno evropsko zajedničko ministarstvo vanjskih poslova, već sprovodi veliki projekat „EU protiv dezinformacija” kojim prati i razotkriva lažne vijesti koje ulaze u evropski medijski prostor, a možete ga vidjeti ovdje: https://euvsdisinfo.eu/
U tom pogledu moja politička grupa u EP-u Socijalisti i Demokrati predložila je formiranje Posebnog odbora o stranom miješanju u demokratske procese kako bi svestrano istražili tu malignu pojavu, njene protagoniste i sponzore. Odbor, čiji sam član, dobio je podršku evroparlamentaraca i uskoro kreće s radom.
Kako komentarišete što u našem regionu još ima onih koji osporavaju da se desio genocid u Srebrenici, i to 25 godina kasnije?
PICULA: U negiranju srebreničkog genocida, koji nam je tako vremenski blizak, postoji više razina tragedije jer nije riječ o nečem u dalekoj prošlosti oko čega mogu postojati nedoumice i naslage interpretacija. Imamo žive obitelji s više od osam tisuća ubijenih, kao i dosuđenih preko 700 godina kazni ratnim zločincima, počiniteljima tog genocida.
Zaista je neizmjeran i nepojmljiv cinizam tvrditi kako se sistemsko ubijanje osam tisuća ljudi s ciljem njihovog etničkog brisanja s jednog teritorija nije dogodilo, ili da to nije genocid. Sve to govori da je, nažalost, jako puno posla pred nama u borbi za istinu i napredak. Bez istinskog i iskrenog suočavanja s prošlošću je teško graditi neke buduće odnose.
Ono što posebno žalosti je i određeno nazadovanje po tom pitanju, pogotovo u posljednjih desetak godina. I dalje nacionalizam, dnevnopolitičke prilike i manjak državništva diktiraju tempo kojim se onda negiraju presude međunarodnih sudova i rezolucija Evropskog parlamenta.
Sramotna je i uloga nekih autoritarnih režima u cijeloj priči, koji podgrijavaju negaciju genocida zbog svojih geopolitičkih interesa. U govoru na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta prošlog tjedna sam jasno naglasio kako je naša dužnost braniti istinu i ne dozvoliti zločinu da naknadno trijumfira jer to dugujemo žrtvama Srebrenice, Ovčare i drugih masovnih stratišta.