Piše: Ana Smirnova
Ruska Agencija za informisanje REGNUM objavila je analizu političke situacije u Srbiji sa posebnim osvrtom na odnose sa Rusijom. Tekst prenosimo integralno.
Parlamentarni izbori u Srbiji trebalo je da budu o držani 26. aprila, ali su zbog pandemije korona virusa odloženi za 21. jun. U međuvremenu, u Srbiji su ukinute sve mjere zabrane, uvedene zbog vanrednog stanja, iako je nejasno kakve će posljedice ta odluka imati po zdravlje ljudi i hoće li doprinijeti povećanju broja oboljelih.
Krajem maja predsjednik države i lider Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić, u pokušaju balansiranja između istoka i zapada, saopštio je da će se 17. ili 18. juna sresti s Vladimirom Putinom u Moskvi. Kako je biračko tijelo u Srbiji proruski nastrojeno, za sve učesnike (uključujući i Vučića) posebno je važno da dobiju podršku Rusije uoči izbora. Ipak, najavljenog susreta dva predsjednika u Moskvi neće biti. Umjesto toga, 18. juna će Srbiju posjetiti ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji će osim sa Vučićem, imati susret i sa srpskim kolegom Ivicom Dačićem, liderom Socijalističke partije Srbije.
Tema razgovora tokom susreta će biti srpsko-ruski odnosi, koji su u određenoj krizi, bez obzira na česte susrete zvaničnika. Posljednja posjeta Vučića Rusiji, tokom koje se u Sočiju susreo s Putinom, protekla je u ne baš dobroj atmosferi. Uoči tog susreta, u Beogradu je buknuo „špijunski skandal” u koji je tobože bio umiješan ruski vojni diplomata. Čitav slučaj je izgledao kao unaprijed pripremljen scenario s ciljem da se kompromituje Rusija. Predsjednik Srbije je kao odgovor na pojavljivanje videa „koji dokazuje špijunažu” sazvao vanredno zasijedanje Savjeta nacionalne bezbjednosti što je ovom događaju dodatno dalo na važnosti i ozbiljnosti. Obraćajući se javnosti, on je izrazio zabrinutost zbog postupaka Rusije.
To nije bio prvi, niti jedini slučaj, kada su srpski mediji optuživali Rusiju za negativan uticaj.
Novine Blic, bliske režimu Srpske napredne stranke, već nekoliko mjeseci vode neku vrstu antiruske kampanje. Nedavno su i novinari državnog i jednog od najpopularnijih novina u Srbiji “Politika”, postupili neprofesionalno u odnosu prema ruskom ambasadoru A. A. Bocan Harčenko. Na Dan pobjede, 9. maja, na prvoj stranici “Politike” je objavljen intervju s naslovom koji nije odgovarao sadržaju teksta. Ruski ambasador je izjavio da Rusija ostaje privržena rješavanju problema Kosova u skladu sa Rezolucijom 1244 SB UN, dok je u naslovu intervjua pisalo suprotno da Rusija podržava izmjenu te rezolucije. Iako su uslijedili diplomatski potezi Rusije, i od “Politike” zahtijevano da se objavi ispravka informacije, taj isti scenario je bio ponovljen demanti je štampan s naslovom koji je direktno suprotnog sadržaja.
Nesporazum između Beograda i Moskve je izazvan različitim pogledima na rješavanje kosovskog problema. Rusija se javno zalaže za poštovanje međunarodnog prava, Rezolucije 1244, Ustava Srbije i volje većinske volje građana Srbije. U skladu sa Ustavom, predsjednik Srbije mora da predstavlja interese njenih građana, dok on sve češće demonstrira pragmatizam koji prevazilazi ustavna ovlašćenja. U ovom trenutku se pregovori sa Kosovom i Metohijom vode u neodređenom formatu uz neposredno učešće SAD. Iako su ruski zvaničnici ne jednom pokazali spremnost da se priključe pregovorima, pod uslovom da dobiju poziv od Srbije, na to nije bilo nikakve reakcije.
Uz to je Vučić dugo vremena pokušavao da ubijedi Rusku Federaciju u pozitivnu stranu sveobuhvatnog plana rješavanja kosovskog problema, koji uključuje i demarkaciju Srbije sa njenom južnom provincijom. Takav plan zahtijeva izmjenu Rezolucije 1244, jer ima za cilj da Kosovo dobije potpunu nezavisnost, uključujući i članstvo u UN. Izgleda da Rusija nije spremna da podrži takvu ideju.
Za posljednje tri godine, osamnaest država je opozvalo priznanje Kosova i u ovom trenutku, ta separatistička tvorevina je priznata od 92 države od 193 članice UN. Bez obzira na to, predsjednik Srbije je uoči početka novog ciklusa pregovora s Prištinom obećao da će obustaviti lobističku kampanju za anuliranje priznanja Kosova. S druge strane, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić je iznio suprotnu poziciju, da Srbija neće obustaviti tu kampanju.
OPADA PUTINOVO POVJERENJE U VUČIĆA
Suprotne pozicije Vučića i Dačića pokazuju da u vladaćujoj koaliciji ne postoji konsenzus po pitanju načina rješavanja kosovskog problema. I više od toga, u posljednje vrijeme su sve primjetnija i druga razmimoilaženja među partnerima vladajuće koalicije.
Ovih dana Vučić i Dačić su u srpskim medijima vodili diskusiju o njihovim budućim odnosima i mogućem prestanku saradnje. U svijetlu toga, uzimajući u obzir i pogoršanje srpsko-ruskih odnosa posljednjih mjeseci, posjeta Lavrova Beogradu i njegov susret s Dačićem može biti signal da Kremlj nije zadovoljan odnosom srpskog predsjednika prema Moskvi. To može biti i razlog otkazanog susreta Vučića i Putina u Moskvi, koji je ranije bio planiran.
Važan pokazatelj odnosa Kremlja prema predsjedniku Srbije će, bez sumnje, biti i ponašanje ruskih vlasti prema njemu za vrijeme Parade pobjede 24. juna, na kojoj se očekuje njegovo prisustvo. Ako je suditi po ponašanju uoči izbora, može se reći da povjerenje Putina prema Vučiću nastavlja da opada. Moskva sve manje vjeruje srpskim suzama.
Za posljednje tri godine, osamnaest država je opozvalo priznanje nezavisnosti Kosova, i u ovom trenutku ta separatistička tvorevina je priznata od 92 države od 193 članice UN.
Bez obzira na to, predsjednik Srbije je uoči početka novog ciklusa pregovora s Prištinom obećao da će obustaviti lobističku kampanju za anuliranje priznanja Kosova.