Iznenadni predlog plana Angele Merkel i Emmanuela Macrona da se za finansijski posrnule zemlje omogući 500 milijardi eura bespovratne pomoći za prevazilaženje krize izazvane pandemijom korona virusa izazvala je brojne komentare njemačkih medija. Ali ne manje ukrštanje komentatorskih koplja izazvala je odluka njemačkog Saveznog ustavnog suda da ograniči moć njemačkih obavještajaca u špijuniranju stranih državljana.

Zajednički predlog njemačke kancelarke i francuskog predsjednika izazvao je oprečne reakcije u njemačkim medijima, jer, zapravo, po prvi put dovodi u pitanje nešto što je svojevrstan tabu u njemačkoj politici. Predlog podrazumjeva da preko budžeta Evropske unije bude dato 500 milijardi eura onima koji su najviše nastradali zbog pandemije. To znači da će Brisel odlučivati kome je najpotrebnije i da Berlin neće moći direktno da uslovljava kuda ovako velika suma novca, od koje će oko 135 milijardi eura doći od njemačkih poreskih obeznika.

Najoštriji u kritici ovog plana je najtiražniji njemački tabloid Bild, koji, u tekstu pod naslovom “Zašto mi plaćamo 500 milijardi eura?”. insistira da svaka pomoć mora da bude vezana i za određene uslove i obaveze.

“Njemačka mora da pomogne, ali samo sa garancijom primalaca da će to iskoristiti za spas – i reformu”, ističe Bild, koji sve predstavlja kao da će 500 milijardi eura doći isključivo od njemačkih poreskih obveznika.

‘Dosta je cjenkanja!’

Minhenski Sueddeutsche Zeitung, pak, hvali posvećenost dve vlade, ocjenjujući da predlog Berlina i Pariza signalizira poruku “dosta cjenkanja, mora se nešto preduzeti”. “Formiranje blokova na sjever i jug, (finansijski) popustljive i štedljive – paralizovalo je Evropu. Sada su oni promenili situaciju: moćna alijansa u središtu EU-a stavila je ostale članice pod pritisak. Oni koji se protive njihovoj kriznoj politici imaju moćne protivnike”, smatra minhenski dnevnik.

Za lijevo orijentisani dnevnik Frankfurter Rundschau francusko-njemački plan “kasni, ali je i još u pravo vrijeme, i to kao važan signal solidarnosti sa zemljama koje je najviše pogodila pandemija… Zemlje u krizi, kao što su Italija ili Španije, mogle bi da dobiju donacije i ne bi morale da se dodatno zadužuju. Između ostalog, kompromis čini da se zaboravi prvobitno nesolidarno ponašanje u toku ponekad panične faze zadržavanja širenja korona virusa”, ističe Frankfurter Rundschau i dodaje da “bi EU u cjelini mogla da profitira od ovog kompromisa”.

S druge strane, konzervativniji Frankfurter Allgemeine Zeitung smatra da ovaj projekat “ne zaslužuje aplauz… Fond iz kojeg će novac poteći najranije 2021. godine je očigledno namjenjen manje za suzbijanje neposrednog tereta krize, već za zloslutnu obnovu. Za razliku od teških ratova, korona kriza za sobom nije ostavila ozbiljno uništene fabrike, mašine i infrastrukturu, koje je neophodno obnoviti”, ističe frankfurtski dnevnik i dodaje da je, “zapravo, u pitanju modernizacija spororastućih privreda kroz mobilizaciju novca iz Brisela”.

Mjerenje snaga i ideja

Prema ocjeni komentatora ovog uticajnog konzervativnog dnevnika, ovo je “potpuni zaokret njemačke vlade… Možda je u interesu Njemačke da učini sve što je u njenoj moći da EU spasi politički i ekonomski, ali pravila i principi EU-a ne bi trebalo prebrzo dobacivati zbog toga”, smatra Frankfurter Allgemeine Zeitung i poziva Austriju, Holandiju, Dansku i Švedsku – koje naziva “štedljivom četvorkom” – da ispune svoja obećanja da će blokirati finansijske grantove prezaduženim zemljama i, umjesto toga, ponuditi zajmove, koji moraju da budu vraćeni.

Mitteldeutsche Zeitung, pak, pozitivno reaguje i hvali to što je Merkel za dogovor sa Macronom iskorsitila neuobičajeni izraz da je u pitaju “zajedničko okupljanje… Bilo bi dobro kada bi se politički procesi u EU razumeli na ovaj način – kao mjerenje snaga i ideja u kojem svako dobije nekoliko modrica, ali iz kojeg, kada se oblak prašine slegne, pružite ruku jedni drugima i niko ne ode kao pobjednik, niti kao poraženi. Ako se to postigne, onda će biti osiguran novi momentum za EU”, smatra list iz grada Hallea.

Sa stanovišta lista Badische Neuchten Nachrichten, ovaj plan je “radikalan i hrabar… Svi moraju da budu svjesni da će se Njemačka suočiti sa ogromnim finansijskim teretom ako ovaj predlog bude primenjen. Ogroman dio novca neće otići u Njemačku, već u regione koji su ekonomski i socijalno najteže pogođeni. Ali, predlog je dosljedan”, ističe ovaj list iz Karlsruhea i dodaje da je “njemačka ekonomija toliko usko povezana sa evropskom da Njemačka ima budućnost jedino ako se unutrašnje tržište EU-a ne raspadne”.

O špijuniranju u inostranstvu

S druge strane, pravu erupciju komentara njemačke štampe izazvala je odluka Saveznog ustavnog suda Njemačke da neustavnom proglasi praksu njemačke Savezne spoljooobavještajna agencije (BND) da špijunira strane državljane u inostranstvu. Suedwest Presse piše daje za svaku obavještajnu službu najbolje da može da špijunira bez ometanja, ali da u pravnim državama, kao što je Njemačke, to im nije tako lako jer su podložni kontroli.

“I to je dobro. Sada je Savezni ustavni sud učinio korak dalje. Odlučio je da njemačka osnovna prava važe i za ljude u inostranstvu kada na njih utiču postupci njemačke države. Neformalna saradnja tajnih službi, koja je ponekad neophodna, sada se suočava sa preprekama koje bi političari trebalo da pažljivo razmotre”, piše ovaj dnevni list iz Ulma, dodajući da bi “bila šala kada bi komandant Islamske države [Irak i Levant – ISIL] tužio jer su prisluškivanjem povrijeđena njegova prava”.

Dnevni list Volksstimme, pak, ističe kako je BND već pod “ekstenzivnom kontrolom Bundestaga” te da parlamentarni odbor za kontrolu tajnih službi “pomno prati rad BND-a… Koliko god je to moguće, svaka tajna služba radi konspirativno. Sasvim sigurno bi BND-u mogli da se stave veći parlamentarni lanci. Ali, ako bi se svake sedmice u Bundestagu čitao izvještaj o radu, služba bi uskoro bila suvišna”, smatra list iz Magdeburga.

Sličnog stava je i berlinski Welt, koji se pita šta će se dogoditi “ako u budućnosti BND više ne bude mogao da igra ravnopravno, ako se dogodi da tražene zakonska ograničenja promjene spoljnoobaveštajni rad na takav način da služba više ne može da isporuči očekivano, ako se ona u očima svojim međunarodnih partnera sroza na drugorazrednu službu? Onda će to biti ne samo gorko ne samo za obavještajce, što bi bilo bolno. Nažalost, bilo bi gore. Drugorazredna služba bi, takođe, značila i drugorazrednu nacionalnu bezbjednost. Hoćemo li to?”, pita se komentator Welta.

Usputni ulov obavještajaca

S druge strane, dnevni list Weser Kurier iz Bremena smatra da su ovakve brige neosnovane i ističe da, “naravno, spoljnoobavještajni rad BND-a i dalje ostaje moguć… On [spoljnoobavještajni rad] mora samo da bude opravdan tako da nevini ljudi ne budu uhvaćeni u tu mrežu kao ’usputni ulov’. Služba će morati da bude preciznija, a to je vjerovatno efikasnije od masovnog prikupljanja presretnutih informacija”, ističe bremenski dnevnik.

I dnevnik Neue Osnabruecker Zeitung pozdravlja ovu sudsku odluku te ističe da su, “pojašnjenjem da i van nacionalnih granica važi da je moć njemačke države ograničena osnovnim ljudskim pravima, ustavne sudije ojačale slobodu štampe i tajnost telekomunikacija”.

“To je uzorno. Na kraju krajeva, ljudska prava su univerzalna. U stvari, Spoljnoobavještajna služba snabdjeva saveznu vladu informacijama i analizama o međunarodnom političkom, ekonomskom i vojnom razvoju događaja. To služi cilju da se spriječe štete po njemačko stanovništvo, i to je legitimno. Ali, to ne sme građane u inostranstvu da izloži opasnosti, niti da pomogne u prikrivanju kršenja ljudskih prava na drugim mestima”, ističe ovaj dnevni list i dodaje da “u jednom liberalnom poretku praksa nadgledanja koju sprovode obavještajci ne smije ni da počne da smrdi na samovolju i pretjeranost”.

Prema ocjeni dnevnog lista Badische Zeitung, ova odluka prevazilazi pitanje nadležnosti BND-a, jer su ustavne sudije jasno stavile do znanja da se njemačke osnovna prava odnose i na strance u inostranstvu. “Bundeswehr [nemačka vojska] će uskoro morati da se bavi pitanjima proporcionalnosti u svojim misijama u inostranstvu. Ali, to je jedino logično. Kada njemačke država deluje u inostranstvu, ona sa sobom nosi i obavezu poštovanja osnovnih prava”, ističe list iz Freiburga.

 

 

0 0 vote
Article Rating
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments