Lideri 27 zemalja Evropske unije postigli su rano juče, ujutro, petog dana samita, dogovor o planu oživljavanja ekonomije u Uniji koja je ugrožena epidemijom korona virusa. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel napisao je juče ujutro na Tviteru da je postignut dogovor kratkom porukom “Dogovor!” (Deal!).
Po mnogo čemu istorijski, samit EU rano okončan je juče ujutro poslije maratonskih pregovora koji su počeli u petak u Briselu. Lideri 27 zemlja članica su nakon 90 sati rasprave postigli dogovor oko paketa korona-pomoći i budžeta EU za narednih sedam godina.
“Budžet EU prvi put u istoriji povezuje ciljeve primjene mjera u borbi protiv klimatskih promjena i poštovanje vladavine prava sa dodjelom finansijske pomoći”, rekao je Mišel na konferenciji za novinare, istakavši da postignuti dogovor pokazuje da je zajednička budućnost uvjerenje svih članica. Paket je vrijedan ukupno 1,8 biliona eura – od toga su 1074 milijardi eura za sedmogodišnji budžet od 2021. do 2027. i 750 milijardi eura ekonomski i investicioni program za borbu protiv posljedica pandemijske krize. Fond za oporavak od posljedica korone iznosi 750 milijardi eura, od čega 360 milijardi ide na zajmove, a 390 milijardi eura na bespovratnu pomoć zemljama članicama.
Predsjednica Evropske komisija Ursula fon der Lajen izjavila je da je EK predložila instrument koji će preduzimati mjere u slučaju kršenja vladavine prava. Prema njenim riječima, potrebno je zaštiti finansijske interese EU i uvesti strože kontrole raspodjele finansijske pomoći i fondova Unija. Prema predloženom instrumentu, svaka mjera suspendovanja ili eventualnog smanjenja finansijske pomoći zbog kršenja vladavine prave u nekoj zemlji, treba najprije da odobri većina zemalja članica EU kako bi ta mjera stupila na snagu. Mađarska i Poljska su posebno na meti jer je EU protiv njih ranije pokrenula procedure zbog narušavanja evropskih pravnih i demokratskih vrijednosti.
Kancelarka Angela Merkel izrazila je olakšanje i rekla da se radilo o tome da se pokaže odlučnost.
„Nije bilo lako”, rekla je njemačka kancelarka.
Za nju je najvažnije da su se na kraju ipak dogovorili. Nova situacja zahtjeva i nove metode, naglasila je Merkel i dodala da joj je mnogo lakše što je Evropa nakon teških pregovora pokazala da „ipak može zajedno da djeluje”. Ona je kazala da je to ispunjava nadom i daje joj snagu.
I francuski predsjednik Emanuel Makron dijelio je ushićenje postignutim dogovorom, poručivši da je ovo „istorijski dan za Evropu“.
“To je istorijska promjena za našu Evropu i našu zonu eura. Učinjen je veliki korak”, rekao je kasnije Makron na konferenciji za novinare i dodao da je za dva mjeseca “izgrađen konsenzus kako bi do sada neviđeni plan o ekonomskom oporavku postao stvarnost”. Ishod pregovora je opisao kao šansu.
Španski premijer Pedro Sančes izjavio je da je to “veliki dogovor za Evropu” i nazvao ga “pravim Maršalovim planom”.
“Imamo dogovor i to dobar dogovor! EU nikada nije tako ambiciozno željela da investira u budućnost sa budžetom (2021-2027) od 1.074 milijardi eura i fondom za oporavak ekonomije od 750 milijardi eura”, rekla je belgijska premijerka Sofi Vilmes.
Plan ekonomskog oporavka usvojen u Briselu predstavlja “čin rođenja nove Evrope”, izjavio je francuski ministar ekonomije Bruno Le Mer.
“Ta nova Evropa biće solidarnija, više zelena i na kraju više francusko-njemačka”, rekao je Le Mer za francuski radio France Info. Prema njegovim riječima, EU je prvi put u svojoj istoriji “prihvatila zajednički dug”.
Na samitu koji je počeo u petak postignut je dogovor poslije “bitke” takozvane štedljive četvorke koju čine Holandija, Danska, Švedska i Austrija, s jedne strane, i Francuske i Njemačke koje su predložile plan ekonomskog oživljavanja od 750 milijardi eura.
Od tih 750 milijardi eura, 390 milijardi eura će biti namijenjeno za subvencije državama koje su najviše pogođene pandemijom korona virusa i to će biti zajednički dug EU. Tome se protivila štedljiva četvorka.
Mišel je ubijedio tu četvorku tako da je od predviđenih 500 milijarda eura, koliko je bilo ponuđeno u francusko-njemačkom planu, tu sumu smanjio na 390 milijardi. Ključni problem tokom četiri dana samita bio je taj što su se zemlje bogatog sjevera EU, posebno “štedljiva četvorka”, protivile načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita.
Ko su najveći dobitnici sporazuma postignutog u Briselu: Italijanima 209, Hrvatima 22 milijarde eura
Španija i Italija, kao zemlje koje su najteže pogođene pandemijom korona virusa, dobile su i najveća sredstva iz budžeta EU za ekonomski oporavak. Uz njih, veliki dobitnici su i Hrvatska, Rumunija i Grčka, pošto je Evropska komisija procijenila da su ove zemlje imale najveće posljedice krize.
Italija je zadovoljna rezultatima višednevnog samita gdje je toj zemlji odobreno ukupno 209 milijardi eura pomoći, dio bespovratno, a dio u vidu povoljnih kredita. Suma je nešto manja od očekivane, ali je premijer Italije Đuzepe Konte ipak zadovoljan.
Španija će moći da računa na 140 milijardi eura iz budžeta EU, a nešto više od polovine te sume, oko 72 milijarde eura, biće dostupno iz grantova, dok će ostatak činiti kreditna zaduženja.
Hrvatska sporazumom dobija 22 milijarde eura iz paketa EU, što je veoma obradovalo premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
“U Hrvatsku donosimo 22 milijarde eura, koje su garancija brzog privrednog oporavka i daljeg ravnomjernog razvoja zemlje”, napisao je Plenković na Tviteru odmah po završetku samita.
Grčka će imati na raspolaganju ukupno 32 milijarde eura za oporavak ekonomije i ta sredstva će, kako je ocijenio premijer Kirijakos Micotakis, biti značajan finansijski instrument za podsticaj investicijama i reformama u narednih sedam godina.
Rumunija je dobila iznos veći nego ikada ranije iz paketa EU – skoro 80 milijardi eura. “Budućnost zvuči dobro za Rumuniju i Evropu. Nakon žestokih pregovora, bijeli dim se počeo dizati i Evropski savjet je donio odluke na koje su građani EU i države članice čekale već duže vrijeme”, rekao je rumunski premijer Ludovik Orban.
Premijer Bugarske Bojko Borisov objavio je da će ta zemlja imati na raspolaganju 29 milijardi eura iz narednog budžeta EU.
Slovenački premijer Janez Janša takođe je zadovoljan sporazumom, prema kojem će Ljubljana moći da računa na 10,5 milijardi eura, što je najveći iznos iz evropskih izvora koji je ikada stavljen na raspolaganje Sloveniji.