Poslije islamističkog terorističkog napada u Beču prošlog ponedjeljka uveče, austrijska javnost u brzom ritmu saznaje pozadinu događaja.
Detalji su šokantni, dijelom otvoreni i samo donose nova pitanja, najčešće ciljaju na opuštenu pravnu i političku praksu u odnosu prema potencijalno opasnim islamistima. Prema podacima Službe za zaštitu ustavnog poretka, takvih je oko 300 u Austriji. Novi detalji u odnosu na ubijenog teroristu K. F. porijeklom iz Tetova:
SREDSTVA ZA ŽIVOT
Počinilac je bio nezaposlen, živio je od socijalne pomoći od 917 eura mjesečno i stanovao u opštinskom stanu u Kagranu koji grad Beč stavlja na raspolaganje osobama nižeg materijalnog stanja. Socijalna pomoć u konkretnom slučaju znači “Mindestsicherung”, minimalno osiguranje koje se isplaćuje austrijskim državljanima, azilantima i migrantima. Osnovica minimalnog osiguranja je nešto niža, oko 700 eura, ali na njega obično dolaze dodaci za (ionako jeftini) opštinski stan, djecu, ko ih ima, nezaposlenog bračnog partnera i slično. K. F. je očito dobijao dodatak za stan.
DŽAMIJA U KOJOJ SE RADIKALIZOVAO
Džamija u kojoj se K. F. radikalizovao nalazi se u opštini Otakring, u Ulici Hazner. Džamija je poznata kao centar islamista s područja Bosne i Sandžaka. Tačan termin iz medija je “centar islamista slovenskih jezika”, u smislu “jugoslovenskih” jezika – srpski, hrvatski, “bosanski”, “crnogorski”. Riječ je o Melit Ibrahim džamiji (Religija Avrama). Islamska vjerska zajednica u Austriji je izdala saopštenje da taj salafistički centar nije na njihovom spisku islamskih bogomolja. K. F. je posjećivao džamiju/dvorišnu prostoriju u toj stambenoj jedinici od 2016. U njoj je tada kao imam radio Nežad Balkan, alijas Abu Muhamed, porijeklom iz Novog Pazara. Godine 2017, Abu Muhamed je uhapšen u raciji austrijske policije protiv salafističke scene.
SLOVAČKA VEZA
U julu ove godine K. F. je otišao u Bratislavu da kupi municiju. Tamo mu nisu prodali robu, jer nije imao dozvolu za nošenje oružja. Iz prodavnice su hitno informisali slovačku policiju, slovačka policija je smjesta proslijedila informaciju austrijskoj Službi za zaštitu ustavnog poretka. Služba za zaštitu ustavnog poretka nije učinila ništa, sjedjela je na toj informaciji.
Dvije su mogućnosti zašto: Prva, zato što je ta Služba sistematski onesposobljena ciljanom aktivnošću Herberta Kikla, bivšeg ministra policije u prvom kabinetu Sebastijana Kurca, kad su slobodari bili u koaliciji sa konzervativcima. To je teorija koju je juče glasno izgovorio ministar policije Nehamer – da je kriv Kikl koji je od te Službe pravio svoju privatnu agenciju, i na kraju je deprofesionalizovao. Druga varijanta – Služba za zaštitu ustavnog poretka je stavila kasnijeg počinioca K. F. pod prismotru. Za utorak (3. novembar 2020) rano ujutru je bila planirana velika racija protiv austrijske islamističke scene, “Operacija Ramzes”. Logika govori u prilog tome da u Službi sjedi visoko pozicionisana “krtica” koja je islamističkoj vezi dojavila šta se sprema, a odatle je gurnut “nesposobni” K. F. u raniju akciju.
KOJA AUSTRIJSKA INSTITUCIJA JE ODGOVORNA?
Na inicijativu ministra policije Nehamer, pitanjem odgovornosti će se baviti specijalna komisija nezavisnih eksperata. Samo kratko, ovde su navedene najvažnije instance, zbog čije međusobne nekomunikacije je dobrim dijelom i došlo do “tragedije od devet minuta”, onako kako se odigrala u centru Beča u ponedjeljak uveče. K. F. je pušten iz zatvora prošlog decembra, poslije odsluženja dvije trećine kazne (zajedno sa vremenom provedenim u istražnom zatvoru). Iz zatvora je pušten za vrijeme kratke ekspertske vlade, koja je djelovala između pada Prvog kabineta Kurca (maj 2019) i početka Drugog kabineta Kurca (januar 2020).
Ministar pravosuđa pod kojim je K. F. oslobođen “zbog dobrog vladanja” bio je nepolitički predstavnik, Klemens Jabloner, bivši predsjednik Upravnog suda, profesor teorije prava na Pravnom fakultetu u Beču. Sadašnje Ministarstvo pravosuđa, pod ministarkom Zelenih Almom Zadić, nije direktno bilo uključeno u prijevremeno puštanje K. F. iz zatvora, ali se u kontinuitetu s pravom osjeća prozvanim.
BAUER: VOJSKA S TIM NEMA NIŠTA!
Jedina institucija koja stoji van linije odgovornosti su Ministarstvo odbrane i vojska. K. F. nije bio regrutovan, nije služio vojni rok. U Austriji mladići idu u vojsku sa osamnaest godina, mahom je tako. Sa osamnaest, K. F. je bio na putu u zatvor ili sjedio u zatvoru.
“Tek je trebalo da prođe kroz regrutaciju”, kaže portparol Ministarstva odbrane pukovnik Mihael Bauer za RTS.
Teror je u devet minuta prošetao bečkim centrom, odnio četiri života, poslao dvadeset i dvoje ljudi u bolnicu. Jedino olakšanje stiže od vojske – da na sve propuste koji su se dogodili do samog terorističkog čina prošlog ponedjeljka, država nije još i sasvim legalno stavila oružje u ruke K.F.