Subota, 20 Aprila, 2024
Rubrika:

Izveštaj SAD o vjerskim slobodama, osvrt i na Crnu Goru

U izvještaju Stejst Departmenta se navodi i da vjerske grupe, a naročito Srpska pravoslavna crkva (SPC), i dalje tvrde da zakoni, koji regulišu njihov pravni status, nisu adekvatni.

Stanje vjerskih sloboda u svijetu daleko je od savršenog i veoma zabrinjavajuće, a u mnogim djelovima svijeta pojedinci su mnogo više upoznati sa represijom nego slobodom vjeroispovesti, upozorio je američki ambasador za međunarodne verske slobode Sem Braunbek, tokom predstavljanja izvještaja Stejt departmenta za 2019. godinu, prenosi Glas Amerike.

Kao najveće prekršioce, američki državni sekretar Majk Pompeo, koji je učestvovao u predstavljanju izveštaja, izdvojio je Nikaragvu, Nigeriju i Kinu.

“Vlada Nikaragve maltertira i zastrašuje vjerske lidere i vjernike i uništava svetilišta, često koristeći proksije. U Nigeriji, Islamska država i Boko haram nastavljaju da napadaju muslimane i hrišćane, ISIS je odrubio glave deset hrišćana u toj zemlji u decembru, dok se u Kini nastavlja intenziviranje represija svih religija, uz podršku države”, rekao je Pompeo.

On je rekao da Komunistička partija Kine sada naređuje vjerskim organizacijama da se povinuju rukovodstvu KPK i unesu komunističke dogme u svoja učenja i upražnjavanje svoje vjere.

“Masovna zatvaranja Ujgura u Šinđijangu se nastavljaju, kao i represija Tibetanaca, budista, sljedbenika Falun Gonga i hrišćana”, rekao je Pompeo.

Pored ove tri zemlje u izvještaju se takođe osuđuju kršenja vjerskih prava u Iranu i Rusiji.

U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da Ustav garantuje slobodu vjeroispovjesti, kao i pravo na promjenu religije. U Ustavu se precizira da ne postoji državna religija i garantuje jednakost i sloboda svih vjerskih zajednica. Vjerska diskriminacija i govor mržnje zabranjeni su zakonom.

Međutim, navodi se i da vjerske grupe, a naročito Srpska pravoslavna crkva (SPC), i dalje tvrde da zakoni, koji regulišu njihov pravni status, nisu adekvatni.

Posebnu pažnju izvještaj posvećuje Zakonu o slobodi veroispovesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji je parlament usvojio 27. decembra, a predsednik Milo Đukanović potpisao dan kasnije.

“Srpska pravoslavna crkva snažno kritikuje zakon, koji predviđa da vjerska imovina nad kojom ne postoji jasno vlasništvo i koja potpada pod ‘kulturno nasljeđe’ države prije 1918. godine može da postane državna imovina”, navodi se u izvještaju, ali i dodaje da je vlada više puta navela da nema namjeru da konfiskuje imovinu SPC već da namjerava da riješi vjekovna pitanja o vjerskom i državnom identitetu zemlje prije gubitka nezavisnosti 1918. godine.

Autori izvještaja navode da su hiljada vjernika SPC protestovale širom zemlje, uglavnom mirno i gotovo svakodnevno od kako je zakon usvojen. Na nekim protestima bilo je izolovanih incidenata nasilja protiv policije, uz podstrekivanje na nasilje na internetu. Policija je ponekad spriječavala pripadnike Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i SPC da simultano sprovode vjerske aktivnosti na pravoslavnim lokacijama, navodeći kao razlog strahovanja zbog potencijalnih sukoba, dodaje se u izvještaju.

U izvještaju se podsjeća da je premijer Duško Marković komentarisao dugotrajnu kontroverzu oko crkve SPC na Rumiji, poručujući mitropolitu Amfilohiju Radoviću da li zaista misli da država nema moć da zaustavi i sruši nelegalne intervencije i da bi to mogli da urade za jedan dan. On je dodao da Vlada ne želi da to uradi, već želi postizanje sporazuma putem dijaloga.

S druge strane, SPC je i dalje tvrdila da Ministarstvo unutrašnjih poslova odbija da izda vize njenim sveštenicima. Vlada i dalje sprovodi politiku o tome da nema restitucije vjerske imovine koju je konfiskovala komunistička vlada Jugoslavije.

U izvještaju se ističe da SPC i CPC i dalje osporavaju vlasništvo nad pravoslavnim objektima u zemlji, da većinu drži SPC, a CPC tvrdi da su prava na vlasništvo nepravdeno prenijeta.

Podsjeća se da su se američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke i drugi zvaničnici ambasade sastali sa vladinim i vjerskim predstavnicima sa kojima su razgovarali o odnosima vlade i vjerskih grupa, naročito u vezi sa novim zakonom.

Ambasadorka Rajnke je u maju bila domaćin iftara sa predstavnicima različitih vjerskih zajednica, tokom kojeg se razgovaralo o međuvjerskoj toleranciji i posredovanju.

IzvorBeta

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve