Srijeda, 24 Aprila, 2024
Rubrika:

Haradinaj dao ostavku zbog poziva suda za ratne zločine

"Podnosim neopozivu ostavku sa pozicije premijera Republike Kosova. Želim da vam se zahvalim na ukazanom povjerenju i podršci. Razlog je taj što sam dobio poziv od Specijalizovanih vijeća u Hagu kao osumnjičeni", kazao je emotivnim tonom na zasjedanju Vlade Haradinaj u petak

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj dao je ostavku sa pozicije premijera Kosova budući da je dobio poziv od Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu u svojstvu osumnjičenog.

Ramuš Haradinaj

“Podnosim neopozivu ostavku sa pozicije premijera Republike Kosova. Želim da vam se zahvalim na ukazanom povjerenju i podršci. Razlog je taj što sam dobio poziv od Specijalizovanih vijeća u Hagu kao osumnjičeni”, kazao je emotivnim tonom na zasjedanju Vlade Haradinaj u petak.

Specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine na Kosovu sa sjedištem u Hagu počelo je u januaru ove godine da poziva bivše visoko rangirane pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) na razgovore. Na osnovu zakona, oni su dužni da se odazovu.

Protiv Ramuša Haradinaja, aktuelnog premijera Kosova, pred Haškim sudom vođena su dva procesa u kojima je pravosnažno oslobođen. Haradinaja, bivšeg komandanta OVK-a u zoni pod nazivom Dugađini (koja je obuhvatala djelove opština Dečani, Đakovica, Peć, Istok i Klina koje je naseljavao mahom albanski živalj), prva optužnica je teretila za okrutno postupanje, torturu i ubistva ljudi zatočenih u improvizovanim logorima.

“Sudsko vijeće nije utvrdilo tačan broj ljudi koji su bili u ovim kampovima. Međutim, utvrđeno je da je 21 osoba, koja je bila u tim kampovima, podvrgnuta zlostavljanju. Za 18 osoba je utvrđeno da su ubijene”, izjavio je Bekim Bljakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosova u martu prošle godine, na javnom času u u okviru interaktivne izložbe “Slučaj Kosovo 1998-1999.”

U slučajevima Ramuš Haradinaj i drugi, te Fatmir Ljimalj i drugi, u kojima su prvooptuženi pravosnažno oslobođeni pred Haškim tribunalom sudska vijeća su utvrdila da su zločini počinjeni, da su žrtve stvarne”.

“Ali u nedostatku dokaza, nisu mogli da naprave tu vezu između prvooptuženih i zločina koji su počinjeni”, naveo je istraživač Fonda za humanitarno pravo Bekim Bljakaj.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve