Pitanje koje iziskuje odgovor ne odnosi se na to da li će Putinova ruka ostati na polugama moći poslije 2024, već kako planira da to učini, piše britanski list “Gardijan”.
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je nakon odluke Dmitrija Medvedeva da raspusti vladu i da ostavku na mesto premijera nagovjestio i moguće odgovore na pitanja kojima se intenzivno bavi svjetska javnost.
Putin je nagovjestio sljedeće: prvo, da će se Rusija najvjerovatnije oprostiti od njega poslije predsjedničkih izbora 2024. godine. I drugo, da i ukoliko napusti predsjedničku funkciju, definitivno neće prepustiti moć.
Kako ocjenjuje “Gardijan”, niko zaista ne očekuje da će se Putin povući 2024. godine i pored ograničenog broja ponovljenih predsedničkih mandata koji mu brani da se ponovo kandiduje za izbore. Međutim, ponos i interes za samoočuvanjem diktiraju mu da drži ruke na polugama moći, piše list.
“On je osnivač ovog sistema – i želi da zadrži kontrolu”, ističe Aleksej Makarkin iz Centra za političke tehnologije. Ipak, preuređivanje pozicije predsjedavanja Rusijom, koje je pod Putinom uživalo jedinstvenu i neprovjerljivu moć, trajaće godinama.
Ostaće nedodirljiv
Žestok razvoj događaja u srijedu je izgledao ovako – Putin je objavio planove za izmjenu ustava kako bi oslabio sljedećeg predsjednika Rusije, a potom, sat vremena kasnije, njegov premijer i vlada najavili su ostavku. Ovakav uzročno-posljedični slijed, prema pisanju lista, pokazuje da se temelji tranzicije postavljaju godinama prije nego što Putin, usljed ograničenih rokova trajanja mandata, bude i zvanično primoran da napusti Kremlj.
Analitičari ocjenjuju da je vjerovatno da će se saga završiti sa njim kao premijerom ili šefom novoosnovanog Državnog savjeta ili u nekoj drugoj ulozi koja će, bez sumnje, biti izolovana i nedodirljiva od poluga moći svog potencijalnog nasljednika. Taj nasljednik vjerovatno neće biti Mihail Mišustin, porezni službenik kojeg je Putin imenovao za novog ruskog premijera i koji se smatra sposobnim “službenikom vlade”, dok Putin iznosi svoje planove za sukcesiju.
“Putinova decenija”, pa “Putinova generacija”…
U međuvremenu, grupa odanih povjerljivih članova, uključujući stare kolege, pomoćnike, regionalne šefove i bivše tjelohranitelje – svi su nabrojani kao potencijalni nasljednici. Izborom Mišustina, Putin je ostavio sve opcije otvorenim. Kako se procjenjuje, ruski predsjednik je minimalizovao mogućnost sukoba među političkom elitom upravo držeći karte blizu svojih grudi.
Putin ima i dobar razlog da unaprijed planira ovu tranziciju, koja će vjerovatno biti najznačajnija, ali i najfinije izvedena u karijeri. Protesti 2011-2012, najmasovniji od kad je Putin na vlasti, bili su pokrenuti u vrijeme parlamentarnih izbora nakon što je Putin najavio svoje planove za povratak u predsjedništvo.
Najava je izazvala zabrinutost protivnika da bi “Putinova decenija” mogla da postane “Putinova generacija” (kao što i jeste) ili da potencijalno može da traje “čitav život pod Putinom”. I ova mogućnost je ostala otvorena. Putin je već postao ruski lider sa najdužim stažom od Josipa Staljina, a do 2024. godine biće samo šest godina udaljen od tri decenije duge vladavine sovjetskog lidera.
Opozicioni lideri poput Alekseja Navaljnog komentarisali su da Putin želi da bude “doživotni lider”. Mihail Kasjanov, bivši premijer i Putinov kritičar, rekao je da aktuelni ruski predsjednik očigledno želi da zadrži vlast “zauvjek”.