Profesorica Hariman instituta na Kolumbija univerzitetu Tanja Domi ocijenila je u razgovoru za Pobjedu da inicijativa 13 zemalja članica EU neće nužno ubrzati proces integracije Zapadnog Balkana, a da će Holandija sa druge strane imati tvrd stav o proširenju kada su u pitanju zemlje kandidati.
– Mislim da je to bio više pokušaj da se povuče očigledna indikacija da je Francuska bacila ,,hladnu vodu“ na cijelu ideju proširenja upravo u odnosu na Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Složila bih se sa ocjenom češkog premijera Andreja Babiša koji je rekao da ukoliko su mogućnosti proširenja pogoršane, posebno za Sjevernu Makedoniju, to ne bi bio ,,dobar izgled“ EU. Bez sumnje, cinizam prema EU od strane potencijalnih zemalja kandidata svakako bi se produbio da Sjeverna Makedonija ne bude uključena u proces pristupanja što je prije moguć e – kazala je Domi za Pobjedu.
Zemlje članica EU, njih 13, zatražile su prošle nedjelje ubrzanje evrointegracija Zapadnog Balkana, a prije svega otvaranje pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u junu ove godine. Taj zahtjev uputile su Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Italija, Malta, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Poljska i Slovačka. Sa druge strane, Holandija, jedna od ključnih članica EU, odbila je da prihvati otvaranje pregovora između Albanije i Evropske unije, dok je holandski parlament prihvatio počinjanje pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Na pitanje da li će uprkos naporima zemalja regiona, ključni igrači u EU i dalje voditi glavnu riječ, Domi kaže da će EU morati da bude realnija. – Mislim da ć e institucije EU nastaviti da obavljaju svoj posao, kao i što će i balkanske zemlje kandidati. Međutim, EU treba da se uhvati u koštac sa realnošć u na Balkanu: Kina, Turska, Rusija i zemlje Zaliva su angažovane u mekim i čvrstim snagama, a EU nije ,,the only game in the town“.
Mislim da vakuum oslabljenog Ujedinjenog Kraljevstva zbog glasanja o Bregzitu i kontinuiranog povlačenja SAD negativno utiče na region u smislu izgradnje demokratije. Nijedan od geopolitičkih konkurenata nije poznat po tome što je snažan pristalica demokratija. Štaviše, njima dominiraju neliberalne vlade – ocijenila je sagovornica Pobjede. Odluku Holandije da ne odobri otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom, Domi vidi kao pokušaj premijera Marka Ruta da bude protivteža Parizu i Berlinu, a u neposrednom slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije da uskladi Holanđane sa Francuskom kako bi se suprotstavio Albaniji.
– Još je od ranije poznato da Holanđani smatraju je bio preuranjen ulazak Rumunije i Bugarske u EU i mislim da je očigledno da pokušavaju da uspore proces proširenja. Albanija ima najnesrećniji trenutak velike političke krize sa kojim se vlada suočava i čini se da postoji očigledno nezadovoljstvo njenim napretkom u strukturalnom suočavanju sa korupcijom. Albanija mora da se bavi korupcijom, ko god upravlja zemljom – rekla je Domi. Upitana da li će Holanđani imati tvrd stav prema proširenju i kada je u pitanju Crna Gora i druge zemlje kandidati, Domi vjeruje da će Holanđani nastaviti da stavljaju svoj veto na pitanje proširenja EU. – Ipak imajući u vidu nedavnu istoriju na Balkanu, u Bosni i Hercegovini u Srebrenici, oni bi trebalo da se povuku i da podrže proširenje i angažuju se kako bi se unaprijedila demokratija na Balkanu – zaključila je Domi.