Predsjednički kandidat Demokrata Džo Bajden rekao je da “unaprijed upozorava” Rusiju i druge strane vlade da će, ako bude izabran za predsjednika, preduzeti agresivne mjere da spriječi bilo kakvo mješanje u američke izbore. Bajden je to poručio nakon što su demokratski lideri upozorili da je Kongres, po svemu sudeći, meta stranog miješanja, prenosi agencija Asošijeted pres.

(Photo by Bastiaan Slabbers/NurPhoto via Getty Images)

Bajden je u saopštenju u ponedjeljak naveo da će strano mješanje smatrati “neprijateljskim činom koji značajno pogađa odnose Sjedinjenih Država i vlade zemlje koja se miješa”. Takođe je kritikovao predsednika Donalda Trampa što nije adekvatno reagovao na procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u predsedničke izbore 2016. godine.

“Ako bilo koja strana sila bezobzirno odluči da se miješa u našu demokratiju, neću oklijevati da kao predsjednik na to odgovorim i pobrinem se da postoje značajne i dugotrajne posljedice”, naglasio je Bajden.

Bajden je prošle nedjelje rekao da je počeo da dobija izvještaje obaveštajnih agencija i upozorio da Rusija, Kina i drugi američki protivnici pokušavaju da podriju predsjedničke izbore. Bajden nije dao dokaze za to, ali je naveo da je Rusija “i dalje angažovana” poslije 2016. godiine, te da je Kina takođe umiješana u napore da se podstakne nepovjerenje u američki izborni proces.

Tokom onlajn skupa u ponedjeljak veče, Bajden je poručio: “Biće teško, ne mogu mnogo toga da uradim sada osim da govorim o tome, ali je to povod za ozbiljnu zabrinutost. Zaista je riječ o kršenju našeg suvereniteta”.

U intervju za kablovsku mrežu MSNBC, predsjednički kandidat demokrata rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin “zna da mislim ono što kažem”.

Demokratski lideri uputili su pismo direktoru Federalnog istražnog biroa (FBI) Kristoferu Reju u kojem su saopštili da su zabrinuti zbog toga što je Kongres, po svemu sudeći, meta “planirane strane kampanje mešanja” da bi se uticalo na predsedničke izbore 2020. godine. Zatražili su od Reja da, iza zatvorenih vrata, brifuje sve članove Kongresa pre pauze u u avgustu.

U pismu predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi, lidera demokrata u Senatu Čaka Šumera i vodećih demokrata u obavještajnim odborima oba doma Kongresa ne iznose se detalji o prijetnjama, koje se međutim opisuju kao ozbiljne i konkretne.

Ozbiljno smo zabrinuti da je Kongres meta strane kampanje miješanja, kojom se pokušavaju raširiti dezinformacije da bi se uticalo na aktivnost Kongresa, javnu debatu i predsjedničke izbore u novembru”, napisali suu u pismu Pelosi, Šumer, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Šif i vodeći demokrata u Obavještajnom odboru Senata Mark Vorner.

Neimenovani zvaničnik Kongresa, upoznat sa sadržajem pismom, rekao je da postoji i strogo povjerljivi dodatak “da bi se osiguralo da postoji jasan i nedvosmislen zapis o kontraobavještajnim prijetnjama koje su povod za zabrinutost”. Dodatak, kako je naveo, uglavnom je zasnovan na analizama izvršne grane. FBI je saopštio da je dobio pismo, ali je odbio da ga komentariše.

Još nije jasno šta je tačno povod za zabrinutost demokrata, ali postoje strahovanja od izbora predsjednika Donalda Trampa da se ruski napori da izazove haos u američkoj politici nastavljaju i na ovogodišnjim izborima. Na izborima 2016. godine, ti napori obuhvatali su hakerske upade ruskih vojnih obavještajnih zvaničnika u imejl naloge Demokratske stranke, a zatim i curenje podataka od strane Vikiliksa.

Obavještajne agencije saopštile su da je cilj te operacije bio da se pomogne Trampovoj predsjedničkoj kampanji i naruši ugled njegove tadašnje demokratske protivnice, Hilari Klinton. Rusi su takođe koristili kampanju na društvenim medijima da šire dezinformacije i poruke čiji cilj je bio da se podijeli američko javno mnjenje. Bivši specijalni tužilac Robert Maler, koji je vodio istragu ruskog miješanjana kraju je zbog toga podigao optužnice protiv 25 ruskih državljana, podsjeća AP.

Demokrate, među kojima su i članovi obavještajnog odbora u Senatu, izrazili su zabrinutost da bi aktuelna republikanska istraga Bajdenovog sina, Hantera Bajdena, i njegovog poslovanja u Ukrajini mogla da pojača rusku kampanju širenja dezinformacija. Istragu vodi predsjedavajući Odbora za unutrašnju bezbednost i vladina pitanja Ron Džonson, čiji je portparol rekao da je odbor već zatražio i dobio izvještaje o ruskim dezinformacijama.

Dok Bajden kritikuje Trampa što se nije agresivnije suprostavio Rusiji, njegovo obećanje da će obavještajna zajednica, ako bude izabran za predsjednika, “javno i pravovremeno izvještavati” o bilo kakvim stranom miješanju u američke izbore na neki način predstavlja izmjenu prakse Obamine administracije koja je čekala mjesecima da zvanično optuži Moskvu za hakovanja imejl naloga demokrata 2016. godine.

Zvaničnici su to uradili tek nakon unutrašnje debate o tome šta bi trebalo da kažu. Čak i kada je adminstracija, u kojoj je Bajden bio potpredsjednik SAD, izdala izvještaj u oktobru 2016. godine u kojem se Rusija optužuje za hakerske napade, nije pomenula Putina po imenu, kao ni da su u toku napori da se utvrdi da li su aktivnosti Kremlja bile koordinisane sa Trampovom kampanjom.

Hilari Klinton, koja je izgubila na predsjedničkim izborima 2016. godine, rekla je u ponedjeljak da joj je drago što Bajden govori o tom pitanju. “Jasno je da je Rusija uspjela. Vjerovali su da mogu da utiču na mišljenje i čak glasove Amerikanaca, zbog čega bi sada stali”, rekla je Klinton za MSNBC.

 

 

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve