Analiza izvornog prijedloga Demokrata i Ure: Odluke obuhvatnije od ,,Briselskog plana“

Bečić i Abazović ,,zaboravili“ su prvobitno, u junu prošle godine, preporuke OEBS-ODIHR-a nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, što je dodato u skupštinskoj odluci u oktobru prošle godine.

Najnovija Odluka o formiranju odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, usvojena 31. jula ove godine, uz amandmane koji su kompromis DPS-a i Demokrata, ne razlikuje se mnogo od one koja je usvojena u oktobru prošle godine, a u čijoj izradi su učestvovale sve vladajuće i opozicione partije osim Demokrata i Ure.

Nova Odluka se, međutim, u više stavki razlikuje od prvobitnog, izvornog ,,Briselskog plana“ Demokrata i Ure koji je predložen u junu prošle godine i od kojeg je sve počelo.

TEHNIČKA VLADA

Formiranje tehničke vlade nije definisano kao uslov ni u ,,Briselskom planu“, ali ni u jednoj usvojenoj odluci. Razlike, ipak, ima. Dok su Demokrate i Ura u ,,Briselskom planu“ prvobitno predložile da Odbor definiše model formiranja nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, u prvoj Odluci bilo je definisano da Odbor predloži Kolegijumu model primjene i praćenja dogovorenih rješenja. Iako je iz vlasti tada bilo prijedloga da kontrolu primjene zakona obavlja nadzorni organ, kao što su predložili Demokrate i Ura, ipak su, u oktobarskom dokumentu , vladajuća koalicija i dio opozicije koji je učestvovao u pregovorima uspjeli da se dogovore da se ostavi otvorena mogućnost o modelu kontrole implementacije, čime nije bilo isključen model tehničke vlade.

Novom Odlukom i amandmanom Demokrata, odnosno DPS-a, predviđeno je da Odbor definiše model obrazovanja nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, kao i za ostvarivanje prava i Sloboda učesnika u izbornom procesu, čime je smanjena mogućnost za formiranje tehničke vlade.

RAZLIKE

Demokrate su i u prvobitnom planu i u amandmanu koji je usvojen, insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Razlika nije od posebnog značaja, s obzirom na to da je važan sadržaj Odluke, a manje je bitno kako je tijelo koje će raditi reformu izbornog zakonodavstva nazvano.

Da ,,Briselski plan“ nije bio toliko sveobuhvatan pokazuje to što u njemu nema prijedloga da se radi analiza zakona o ličnoj karti, kao i državljanstvu. Obaveza da se radi analiza tih zakona, uz moguću pripremu prijedloga izmjena i dopuna zakona – ukoliko se pokažu korisnim ili potrebnim – unijeta je u Odluku iz oktobra prošle godine, na zahtjev Demokratskog fronta, i ostala je u novousvojenoj Odluci od 31. jula. Kao obaveza uvedena je, i ,,ostala“ u novoj Odluci, i detaljna analiza primjene izbornog i drugog pravnog okvira od značaja za izborni proces i ambijent, sa definisanjem prijedloga rješenja ako je potrebno, uključujući Ustav.

Ovakvog stava nije bilo u prijedlogu Demokrata i Ure, iako mogućnost promjene Ustava predstvalja mogućnost otvaranja svih tema vezanih za izborni ambijent i sveobuhvatnureformu izbornog zakonodavstva.

Bečić i Abazović ,,zaboravili“ su prvobitno, u junu prošle godine, preporuke OEBS-ODIHR-a nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, što je dodato u skupštinskoj odluci u oktobru prošle godine. ,,Ispravili“ su se, međutim, u amandmanima koji su dio nove Odluke, pa je dodato da Odbor implementira ,,sve“ preporuke OEBS/ODIHR nakon izbora 2016. i 2018. saglasno Ustavu, a u cilju povećanja transparentnosti i profesionalizma institucija koje su uključene u izborni proces, posebno DIK i ASK.

Ni implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore nije bila obaveza iz izvornog Plana Demkorata i Ure, iako su ga nazvali ,,Briselskim planom“, ali je uvedena kao odredba u skupštinskoj odluci. Odbor, prema skupštinskoj odluci – i prethodnoj i novoj – ima 14 članova, po sedam iz vlasti i opozicije. To je dogovor članova Kolegijuma iz oktobra prošle godine, koji je kao odredba ostao i u novoj Odluci, za razloku od izvornog Plana Demokrata i Ure koji su dali vladajućim partijama člana više. Prijedlog je bio da vlast ima šest, opozicija pet, a nvo dva člana.

VEĆINA

Bečić i Abazović prvobitno su predložili da Odbor odlučuje dvotrećinskom većinom, što može biti problem na plenumu: da se usvoji podrškom dvije trećine članova Odbora, a da te većine nema u parlamentu. Vlast i opozicija dogovorili su u oktobru prošle godine, i to rješenje tada usvojili, da u postupku utvrđivanja prijedloga za izmjene zakona i drugih akata, kao i svih ostalih odluka u vezi sa svrhom i zadacima Odbora, to tijelo odlučuje konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići i ako postoji podrška članova Odbora koja garantuje dvotrećinsku većinu u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen i bez konsenzusa.

Demokrate su se, predlažući amanmane u julu ove godine, predomislile kada je u pitanju način odlučivanja u Odboru. Njihov amandman, identičan onome koji je usvojen kao amandman članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu iz DPS-a, i samim tim postao dio nove Odluke, predviđa da se u Odboru odlučuje tropetinskom većinom.

Suštinske razlike, međutim, nema u njihovom prvom i posljednjem prijedlogu: i dvotrećinskom i tročetvrtinskom većinom, na kraju odlučuje najjača parlamentarsna stranka – Demokratska partija socijalista.

Komentari

avatar