Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu održani 6. oktobra ove godine, potvrdili su prognoze većine prištinskih analitičara, koji su tvrdili da će mandatar za sastav nove kosovske vlade biti Albin Kurti, predsjednik Pokreta za samoopredjeljenje. Kurtijeva stranka je na ovim izborima trijumfovala, osvojivši 25,49 procenata glasova. Sljedeći na listi je Demokratski savez Kosova (LDK) bivšeg premijera Ise Mustafe, sa kojim je Samoopredjeljenje napravilo predizborni dogovor o postizbornoj saradnji. Mustafinih 24,83 procenta osvojenih glasova trebalo bi da budu garancija da će ove dvije stranke uskoro formirati novu vladu Kosova, piše Pobjeda.
I dok većina posmatrača pobjedu političkih partija i lidera čije biografije nijesu opterećene ni kriminalnim aferama, ni sumnjama za počinjene ratne zločine tumači kao dokaz zrelosti kosovskog društva, vlasti u Beogradu nijesu ni malo oduševljene činjenicom da će u bliskoj budućnosti morati da pregovaraju sa predsjednikom Samoopredjeljenja, koji je još prije izbora najavljivao da u njegovoj vladi neće biti mjesta za Srpsku listu, tu produženu ruku „beogradske hegemonističke politike“, čijeg se posljednjeg izbornog rezultata ne bi postidio ni znameniti sjevernokorejski demokrata: od deset mjesta u kosovskoj Skupštini predviđenih za stranke manjina, Srpska lista osvojila je – svih deset.
U međuvremenu, stvari se na Kosovu komplikuju. Kosovski Izborni panel za žalbe i predstavke prihvatio je prigovor koalicije NISMA-AKR-PD aktuelnog šefa kosovske diplomatije Badžeta Pacolija i poništio gotovo četiri hiljade koverata kojima su na parlamentarnim izborima na Kosovu glasali Srbi iz Srbije. Ipak, ispostavilo se da navedena odluka kosovske državne izborne komisije neće naštetiti Srpskoj listi, već upravo Pokretu za samoopredjeljenje, koji u novom brojanju navodno gubi čak tri mandata.
– Koalicija NISMA je navukla Albina Kurtija, uvjeravajući ga da je reč o nečemu što je protiv Srbije i Srba, a ustvari je bilo upereno protiv njega. Kurti je u toj igri ispao naivan i neiskusan – prokomentarisao je novonastalu situaciju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sa druge strane, pobjednik vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, lider Pokreta za samoopredjeljenje i budući mandatar za sastav nove kosovske Vlade Albin Kurti u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu kaže da bilo kakva matematika i naknadno prebrojavanje glasova neće promijeniti rezultate vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu.
Kada bi onda nova vlada Kosova mogla biti konstituisana, od čega to zavisi?
– Zavisi od ovog najnovijeg prebrojavanja glasova – odgovara Albin Kurti. ,- pak, čini mi se da oni koji to rade prave grešku, jer – što više broje, to se više razlika povećava. U našu korist, naravno. Nažalost, na ovaj način gubimo dragocjeno vrijeme, vrijedne donacije Evropske unije, bespotrebno iscrpljujemo državu i narod. Izbori su pokazali volju građana za promenama i stvari su manje-više jasne.
POBJEDA: Izgleda da nijesu baš svima jasne.
KURTI: Jesu. Mislim da bi izborni rezultati mogli biti potvrđeni za tri nedelje. Nakon toga, bila bi formirana nova Skupština Kosova, a onda bi Pokret za samoopredeljnje kao pobednik, odnosno ja kao predsednik najveće stranke, dobio mandat za formiranje nove vlade. Očekujem, dakle, da sledećeg meseca Kosovo dobije novu demokratsku vladu.
POBJEDA: Pokret za samoopredjeljenje je sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) uspio da usaglasi dogovor o budućoj koalicionoj saradnji?
KURTI: Tokom nekoliko sastanaka radnih grupa dve stranke uspeli smo da u većini saglasimo naše političke programe, sve sa ciljem da uskoro dobijemo zajednički vladajući program.
POBJEDA: U kojem sastavu i na kojim principima će funkcionisati buduća vlada Kosova?
KURTI: Program koji smo do sada harmonizovali i usaglasili pored ostalog predviđa da nova vlada Kosova ima ne više od dvanaest ministarstava, najviše dva zamenika po ministru i najmanje trideset procenata žena. Ova faza dogovora se, kažem, veoma uspešno završila, a u periodu pred nama razgovaraćemo i o podeli ministarstva. Mislim da je to i logičan i pravedan red stvari, koji podrazumeva da imena kandidata za glavne funkcije dolaze na kraju.
POBJEDA: Koliko znam, ime kandidata za glavnu funkciju, za funkciju premijera, odavno je poznato.
KURTI: To je tačno.
POBJEDA: Što će biti prioriteti Vaše vlade?
KURTI: Naš politički program zasniva se na tri ključna stuba: pravda, ekonomski razvoj i socijalna zaštita. U cilju ostvarenja zadatog, naši prioriteti biće borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomski razvoj baziran na proizvodnji i većoj zaposlenosti, institucionalno jačanje pravne države, kvalitetno zdravstvo i obrazovanje, borba protiv siromaštva preko socijalnih politika itd. Naravno, osnažićemo tužilaštvo, povezaćemo obrazovni sistem sa tržištem rada, uspostavićemo razvojnu banku i investicioni fond.
POBJEDA: Rekli ste i da ćete se kao premijer zalagati za integraciju Srba u kosovsko društvo.
KURTI: Započećemo razgovor sa svim manjinama na Kosovu, koji podrazumeva otvoren, demokratski, socijalni dijalog o razvoju našeg društva. Važno mi je, pritom, da u novoj vladi imamo predstavnika Srba sa Kosova, a ne predstavnike Srbije. Nova vlada politički neće zavisiti od Srpske liste.
POBJEDA: Hoćete da kažete da Srpsku listu (SL) ne vidite kao budućeg partnera u vladi Kosova? Vlasti u Beogradu tvrde da biste, izostavite li ih, prekršili Ustav Kosova.
KURTI: Prvo, umesto što toliko brine o Ustavu Republike Kosovo, vlasti u Beogradu trebalo bi da menjaju svoj Ustav, u kojem i dalje piše da je Kosovo deo Srbije. Ali, da Vam odgovorim direktno! Ustav Kosova zaista predviđa da u vladu uđu ministri iz redova manjina, uz saglasnost i odobrenje predstavnika te manjine u Skupštini Kosova.
POBJEDA: Ako je Srpska lista jedina stranka Srba sa Kosova koja je ne samo prešla cenzus, nego i osvojila svih deset mandata u Skupštini, znači li to da je za učešće srpskog ministra u vladi neophodna upravo saglasnost SL?
KURTI: Srpska nacionalna pripadnost nije istovremeno i stranačka članska karta. Hoću da kažem da ministar u vladi Kosova može biti i iz Srpske liste, ali ne obavezno i po svaku cenu. U mojoj vladi ministar iz srpske zajednice na Kosovu moraće biti stvarni predstavnik Srba sa Kosova, a ne predstavnik Srbije kao države. Srpska lista nije stranka, nego država.
POBJEDA: Što to tačno znači?
KURTI: Znači da Srpska lista funkcioniše kao ogranak ili direktorat srpske vlade, a ne kao partija. Ona predstavlja interese Srbije, a ne interese Srba na Kosovu. Nemam problem sa strankom ,,Srpska lista“ zato što je ona srpska, nego zbog toga što nije stranka.
Kao budući premijer, veoma sam zainteresovan da sastavim vladu zajedno sa Srbima kojima je Kosovo otadžbina; dakle, sa građanima Kosova, a ne sa predstavnicime države koja ne priznaje Kosovo i koja se svuda i sve vreme bori protiv nje.
POBJEDA: Predsjednik Vučić je izgleda imao pravo kada je rekao da pregovori sa Vama neće ići lako. Znate li da ste neprekidna meta tabloida koje on kontroliše?
KURTI: Aleksandar Vučić politički je naslednik Slobodana Miloševića, baš kao što je Milošević bio politički naslednik Aleksandra Rankovića. Kao čovek koji suštinski pripada istoj istorijskoj liniji srpske ekspanzionističke politike, Vučić je tokom rata logično bio ministar informacija u vladi Miloševićevog režima. Vučić je Milošević drugim sredstvima. U tom smislu, bilo bi nerealno očekivati da bude oduševljen novom vladom Kosova, koja će biti vlada svih njenih građana; vlada bez korupcije; vlada koju nećete moći da ucenjujete; vlada koja će da uspostavi pravi reciprocitet odnosa na bilateralnom nivou; vlada koja će biti društveno i ekonomski progresivna.
POBJEDA: Često govorite o tom reciprocitetu odnosa sa Srbijom ,,u svim oblastima“. O čemu je riječ?
KURTI: O punom političkom, ekonomskom, trgovinskom i državnom reciprocitetu, koji priliči bilateralnim odnosima dve zemlje. Utvrdićemo, na primer, registar, listu svih elemenata koji se tiču reciprociteta sa Srbijom u trgovinskim odnosima, u oblasti nacionalnih prava, u oblasti uzajamnog priznavanja dokumenata itd, uvereni da je reciprocitet pravi princip zdravih i konstruktivnih susedskih odnosa. Uostalom, i naša Skupština je 7. decembra 2011. usvojila rezoluciju o reciprocitetu sa Srbijom.
POBJEDA: Kada će biti nastavljen dijalog Kosova i Srbije? Koliko vidim, SAD se zalažu za ubrzavanje pregovora.
KURTI: Mislim da nam ubrzavanje pregovora u ovom momentu nije potrebno. Zašto? Zato što žurba u pregovorima i urgento ganjanje dogovora samo pogoršavaju postojeće stanje. Najzad, istorija nas uči da je mnogo više međudržavnih sukoba počelo zbog loših sporazuma, a ne zbog nedostatka dogovora. U tom smislu, naš prioritet trebalo bi da bude razgovor o tome šta se od prijašnjih pregovora postiglo i šta nas čeka.
Takođe, neophodan nam je i dijalog sa Briselom o dijalogu sa Srbijom, što znači da bismo i za to morali dobro da se pripremimo. SAD sa svoja dva posrednika može veoma mnogo da utiče na konstruktivnost pregovora.
POBJEDA: Ko će biti novi šef pregovaračkog tima Kosova? Vi?
KURTI: Predvodiću kosovski pregovarački tim, u koji će ući članovi vlade, opozicija i nezavisni eksperti. Taj će tim pregovarati sa Srbijom na osnovu platforme za dijalog koja će prethodno biti donešena u Skupštini Kosova.
POBJEDA: Pregovoraćete sa predsjednikom Vučićem, tim, kako ste rekli, Miloševićem drugim sredstvima?
KURTI: Verujem u principe pregovora, a ne u bliskost pregovarača. To je formula za uspeh i dogovor. Kao pregovarač, insistiraću na tri principa: da nema dogovora bez dijaloga, da nema dijaloga sa mapama i, pošto će mape ipak postojati, da o njima moraju razgovarati eksperti za demarkaciju, a ne politički lideri. A ko će pregovarati u ime Srbije, to već nije moja stvar.
POBJEDA: Kako će se Vaša vlada odnositi prema sporazumima koje su timovi Kosova i Srbije do sada postigli u Briselu? Hoćete li ih uvažiti?
KURTI: Ta se trideset i tri potpisana sporazuma moraju razmotriti kako bi se uvideo stepen njihovog izvršenja i uticaja, kako bi se utvrdilo šta se primenjuje a šta ne i kuda nas je doveo dijalog dve zemlje u periodu 2011-2017. Kao nova vlada, napravićemo bilans, o čemu ćemo razgovarati tokom otvorene sednice nove Skupštine Kosova. Isti pristup biće primenjen i za usaglašavanje nove platforme pregovora Kosova i Srbije.
POBJEDA: Predsjednik Vučić ponavlja da u pregovorima neće pristati na to da „Srbi izgube sve, a da Albanci dobiju sve“. Što je mjera kompromisa Kosova u pregovorima sa Srbijom?
KURTI: Naši zahtevi su jasni: Srbija Kosovu duguje za agresiju i okupaciju, duguje nam ratnu odštetu, penzioni fond i štednju naših građana u bankama koje su uzeli; nikada nisu vratili artefakte naše kulturne baštine, nikad nisu predali osumnjičene za ratne zločine… Dakle, hajde da počnemo od naših zahteva, pa da vidimo šta će nama Srbija ponuditi.
POBJEDA: ,,Ideja razmjene teritorije još uvijek nije mrtva, jer je preferiraju i predsjednik Kosova i predsjednik Srbije. Ipak, s novom vladom će ta ideja umrijeti“, rekli ste nedavno. Pored predsjednika Hašima Tačija i Aleksandra Vučića, ko još podržava ideju razmjene teritorija?
KURTI: Teritorijalne razmene sa tupim olovkama iznad mapa nisu pregovori o miru, nego uzrok sledećih ratova. Ideja etničkog razgraničenja propala je ideja Aleksandra Vučića, na koju je, nažalost, pristao predsednik Kosova Hašim Tači. Vučić želi razgraničenje sa Albancima kako bi podelio Kosovo, a posle i razgraničenje sa Hrvatima da bi podelio Bosnu i Hercegovinu. Sve to bi koristilo Rusiji.
POBJEDA: Zašto bi joj koristilo?
KURTI: Kako bi se posle dva propala državna udara – u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji – vratila na velika vrata, sada pomoću novog oružanog konflikta između Kosova i Srbije. Jasno je da se taj eventualni novi sukob ne bi mogao lokalizovati. Tim pre što naspram Srbije Albanci deluju kao nacija, a ne samo kao krhka država Kosovo.
Pored toga, u slučaju da se ostvari Vučićeva ideja etničkog razgraničenja, dobijate otvoren i ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini. Zašto? Pa, zato što je ideja razgraničenja rasisitički pojam, koji nas neminovno vodi u nove etničke obračune. Nema razmjene teritorija bez krvoprolića! Uvek će biti i Albanaca i Srba sa obe strane granice. Zato – priznanje i demarkacija da, ali ne i razmena teritorija.
POBJEDA: Zašto je ideju razgraničenja prihvatio predsjednik Tači? Kao opozicioni lider često ste ga kritikovali. Što mu najviše zamjerate?
KURTI: Dok je tajno pregovarao sa Aleksandrom Vučićem oko naših teritorija, Hašim Tači je radio protivustavno. Takođe, dok je bio premijer, potpisao je i nekoliko sporazuma sa Srbijom štetnih za ustavni poredak, za parlamentarnu demokratiju i za opštu sigurnost na Kosovu.
POBJEDA: Hoće li Vaša stranka sada pokrenuti pitanje smjene predsjednika Kosova?
KURTI: Iako možda nećemo imati dovoljno glasova da bismo tu ideju sproveli, mislim da je Tačijeva politička karijera na zalasku. Tači je imao dve godine za svoju, odnosno za Vučićevu ideju razmene teritorija. Umesto da vodi narod Kosova, prouzorkovao je najveći protest na posleratnom Kosovu protiv sebe, 29. septembra 2018, i to pod geslom: Narod se ne potčinjava jednom čoveku.
POBJEDA: U svom kabinetu i dalje držite albansku nacionalnu zastavu, a ne zastavu Vaše države. Da li time pokazujete da se zalažete za ujedinjenje Kosova i Albanije?
KURTI: Po nacionalnom identitetu sam Albanac, a albanska zastava je, pored toga što je državna zastava Albanije, i zastava svih nacionalnih Albanaca. Iako se nikad službeno nije raspravljalo o njima, nikada se narod o tome nije oglasio, kao premijer ću svakako poštovati simbole države Kosova u institucijama sistema.
POBJEDA: Niste mi odgovorili na pitanje.
KURTI: Mislim da jesam.
POBJEDA: Kada kažete da biste voljeli da Albanija Srbiju vidi očima Kosova, na što konkretno mislite? Kako Albanija danas vidi Srbiju?
KURTI: Albanija ne smije da ignoriše velikodržavnu politiku Srbije, njene hegemonističke interese, njenu političku prošlost prema Albancima uopšte, posebno prema Kosovu. Svaka saradnja Albanije sa Srbijom morala bi da ima kao uslov odnos Srbije prema Kosovu. Bez toga se ne može stvoriti prava i ispravna regionalna saradnja.
POBJEDA: Da, ali premijer Edi Rama očito odlično sarađuje sa predsjednikom Vučićem. Kako biste opisali svoj odnos sa premijerom Albanije?
KURTI: Gajimo dobre odnose i uzajamno poštovanje. Nedavno smo, tokom moje posete Tirani, razgovarali nekoliko sati o brojnim pitanjima koja se tiču naših zemalja i složili se da nam je neophodna bliska saradnja i što veće integrisanje.
POBJEDA: Kada smo kod integrisanja, što mislite o ,,malom Šengenu“, ideji koju su nedavno predstavili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama? Je li Kosovu ta ideja prihvatljiva?
KURTI: Nije. Prvo, iako je bilo najavljeno da će sastanku u Ohridu prisustvovati predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana, Kosova tamo nije bilo, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora bile zastupljene tek simbolično. Drugo, regionalne inicijative moraju voditi računa o punom političkom, ekonomskom i trgovinskom reciprocitetu između Kosova i Srbije, koji će uspostaviti i primeniti nova vlada Kosova i ja kao njen premijer.
Jasno je da Srbija želi novu platformu koja podrazumeva njeno proširenje. Prva Jugoslavija, ona Versajska, podrazumevala je ostvarenje projekta velike Srbije. Kolonijalizacija te države počela je onoga momenta kada je poručeno da je Srbija svuda gde živi makar jedan Srbin. Sedam decenija posle stvaranja prve Jugoslavije, počelo je razaranje druge, one AVNOJ-evske, opet sa ciljem da Srbija bude velika. Sa teze ,,gde god živi jedan Srbin tu je Srbija“, prešlo se na tezu da ,,gde su srpski grobovi, tu je Srbija“. Bila je to platforma za ratove devedesetih. Ljudi su ginuli da bi Srbija postala velika. Velika grobnica! Na kraju, na ruševinama druge Jugoslavije, Milošević je izgradio treću, Žabljačku, Ustavom 1992. Ta zemlja je bila – genocidna Jugoslavija. Kako za Hrvate i Bosance, tako i za Albance. Dokle god se Srbija ne suoči sa svojom zločinačkom prošlošću, tražiće načine da formira i četvrtu Jugoslaviju; istovremeno, mi ćemo biti naterani da se suočavamo sa takvom Srbijom.
Razgovaraću sa premijerom Markovićem, vjerujem u razumijevanje Crne Gore
POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Kosova?
KURTI: Odnosi Kosova sa Crnom Gorom veoma su dobri. Cenimo stav Crne Gore kada je reč o nezavisnosti Kosova, baš kao i podršku za našu integraciju u međunarodne institucije. Nismo zaboravili ni da je Crna Gora prihvatila albanske izbeglice za vreme rata devedesetih. Iskreno verujem u nadogradnju naših dobrih bilateralnih odnosa.
POBJEDA: Ipak, kao opozicioni političar oštro ste se protivili demarkaciji granice Kosova sa Crnom Gorom. Zašto?
KURTI: Umesto demarkacije granice sa Crnom Gorom, postavili smo novu granicu sa kojom je Kosovo izgubilo 8.200 hektara zemlje. Grešku je napravila naša komisija, koja umesto da se oslonila na geografske mape i granice obe federalne jedinice iz ustava Jugoslavije 1974, ona je u obzir uzela samo katastarske knjige, pri čemu je teret dokazivanja pao isključivo na našu stranu. Time je Kosovu učinjena velika šteta.
POBJEDA: Hoćete li tražiti novu korekciju granice?
KURTI: Čim preuzmem dužnost novog premijera, želim da se sastanem sa predsednikom Vlade Crne Gore, sa vlastima u Podgorici i vidim šta se može uraditi. Razmotrićemo mogućnosti i potruditi se da u ovom dogovoru ne bude gubitnika. Verujem da ću naići na razumevanje druge strane. Uostalom, imamo sporazum između predsednika Tačija i Filipa Vujanovića od 16. februara 2018. o korekciji demarkacije, koji nam u tome može pomoći.
Srbija mora da izruči Radojičića i sve osumnjičene za ratne zločine
POBJEDA: Tužilaštvo Kosova izdalo je nalog za hapšenje Milana Radojičića zbog sumnje da je umiješan u ubistvo Olivera Ivanovića. Očekujete li da Radojičić zaista bude izručen Prištini s obzirom na tvrdnje predsjednika Vučića da potpredsjednik Srpske liste nije odgovoran za taj zločin?
KURTI: Ubistvo Olivera Ivanovića se mora razjasniti. To je, inače, prvo ubistvo nekog Srbina na Kosovu za koje ni jedan kosovski Srbin nije okrivio Albance. Zna se, dakle, kome je Oliver Ivanović smetao i ko ga je smaknuo sa političke scene. Istraga o ovom ubistvu već kasni, što je žalosno. Tim pre što je deo naše zemlje na kojem je zločin počinjen bio pod nadzorom i EULEX-a i KFOR-a i Kosovske policije. Moraju se ispitati svi svedoci, svi osumnjičeni. Niko od osumnjičenih ne sme u Srbiji tražiti i nalaziti utočište od zakona i pravde. Srbija mora da izruči Radojičića kao i sve osumnjičene, uključujući i one za ratne zločine.