Dnevne novine su nedavno objavile rezultate istraživanja o medijskoj zastupljenosti predsjednika države Mila Đukanovića u medijskom koncernu Vijesti – novinama, portalu i televiziji – koja je pokazala da je od 2.776 objava tokom devet mjeseci, čak 1.826 bilo negativno, samo 346 pozitivno, da je broj neplaniranih informacija daleko iznad planiranih, da je prostor koji se daje praćenju državničkih aktivnosti deset puta manji od prostora koji je ustupljen za objave sa negativnom konotacijom.
Za planirane objave ND Vijesti ustupio je 18.480 centimetara kvadratnih, a za neplanirane čak 198.205 kvadratnih cm. Naslovne strane ovog medija gotovo da nijesu imale najavu teksta koja je bila pozitivna po Đukanovića. Najveći broj objava pratile su neadekvatne fotografije, čak i pored objava koje su bile pozitivnog karaktera i odnosile su se na državne i i aktivnosti Đukanovića kao lidera DPS.
Sve ovo zajedno, prema ocjenama autora istraživanja, sistematski stvara negativnu sliku o predsjedniku Crne Gore, na kampanju koja samo mijenja oblik, ali ne i suštinu – prenijeti javnosti što lošiju sliku o Đukanoviću i njegovoj porodici.
Dugogodišnji beogradski novinar i bivši poslanik Zoran Ostojić slaže se sa autorima analize da je riječ o stvaranju negativne slike o Đukanoviću, te da je to stvar uređivačke politike tog medija, naglašavajući da sloboda svakako podrazumijeva i odgovornost.
„Ako ima slobode da se bude neprofesionalan, a da se za to ne snosi odgovornost, problem je u pravnoj državi i vladavini prava. Ključnoj oblasti koja pokazuje napredak jedne države iz totalitarizma ka demokratiji i slobodnom, otvorenom društvu“, ističe Ostojić.
Ostojić u razgovoru za Dnevne novine, kaže da mediji, osim javnih servisa, imaju vlasnike i da njihova uređivačka politika ne može biti potpuno nezavisna.
„Dakle, i u zemljama sa mnogo dužom i jačom demokratskom tradicijom i institucijama, vlasnici utiču na uređivačku politiku u nekoj mjeri. E, baš u toj mjeri se razlikuju profesionalni od neprofesionalnih medija. Prvi, interes vlasnika (ekonomski, politički ili lični) ostvaruju u granicama novinarske profesije i etike. Drugi izlaze iz tih granica. Tržište i profesionalna udruženja bi trebalo da naprave razliku između te dvije grupe medjia. Nažalost, to se u praksi ne dešava. Tržište, čitaoci, gledaoci i slušaoci to nisu u stanju, jer smo duboko podijeljena i politizovana društva. Pa većina „prati svoje“ medije i vjeruje im. A profesionalna udruženja novinara nažalost još nisu u stanju da među nama „odvoje žito od kukolja“, kaže Ostojić za Dnevne novine u odgovoru na naše pitanje da prokomentariše medijsku, odnosno negativnu zastupljenost predsjednika države u koncernu Vijesti, odnosno u kojoj se mjeri se to može braniti javnim interesom.
Ostojić, komentarišući poruke koje se konzumentima šalju preko fotografija na kojima Đukanović ima prijeteći pogled, podignuti prst, razne grimase…, kaže da je to „svakako negativno po Đukanovića“, ali da je to „očito uređivačka politika“.
„Ne pratim medije u Crnoj Gori, niti znam stvarne vlasnike Vijesti da bih mogao kompetentno da odgovorim na pitanje koje ili čije interese ta medijska grupa zastupa. A jasno je da će svaki medij svoju uređivačku politiku braniti javnim interesom. I to nije sporno. Da pored interesa vlasnika medij zastupa i „javni interes“. Koji je javan onoliko koliko se poklapa i sa interesom vlasnika. Ali to mora da bude u granicama novinarskih profesionalnih standarda i etike“, naglašava Ostojić.
Na pitanje kako bi trebalo da izgleda sloboda medija u Crnoj Gori po uzusima EU kada je kod nas sve dozvoljeno, i niko za sada ne snosi odgovornost za ono što objavi, Ostojić ponavlja da vlade moraju da se staraju da se ispune evropski standardi, te da im u tome treba „pomoć“ opozicije, da ih u tom pravcu pritiska i gura.
„Ali i kod vas, kao i kod nas, dio opozicije pritiska naše vlade da odustanu od evropske politike i da se okrenu Moskvi i Putinu. Ali istovremeno ti isti traže evropske medijske slobode čime olakšavaju našim vladama da sporo napreduju u ovoj oblasti“, kaže Ostojić, poručujući da jedino ostanak na evropskom putu, koliko god on bio neizvjestan, udaljava od mogućnosti da nam „države liče na Rusiju“.
Na naše pitanje kakva bi bila reakcija Srbije, njihove javnosti, partija, da se protiv njihovog predsjednika vodi slična kampanja, Ostojić odgovara da ima takvih medija i kod njih, i da je reakcija javnosti „onakva kakva je i javnost“.
„Podijeljena. Antivučićevci ih hvale, vučićevci ih žestoko napadaju. SNS takve medije bojkotuje, a provučićevi mediji ih najbrutalnije etiketiraju. Ali reakcija države mora biti u skladu sa evropskim vrijednostima na kojima, na riječima, težimo. Dakle, izvještaji EU o napretku Srbije ka punopravnom članstvu su za mene jedino objektivno mjerilo o medijskoj slici. I ono nije povoljno za vladu Srbije“, poručuje Ostojić.
Šta da očekuju obični građani…
„Riječ „progon“ implicira neprofesionalizam, propagandu, laganje i političku ostrašćenost. Ako one javne ličnosti koji se osećaju ugroženo od te vrste aktivnosti medija, ne mogu da se sudski zaštite, to znači samo jedno. Da, iako imaju pravo na niži stepen zaštite od običnih građana, pravni sistem ne funkcioniše u skladu sa EU standardima. Jer šta onda mogu da očekuju obični građani u sličnim situacijama“, odgovara Ostojić na pitanje da kao iskusni političar prokomentariše odsustvu reakcija institucija, partije, u slučaju medijskog progona Đukanovića.