Vlada je na današnjoj sjednici usvojila program Evropa sad, kazao je premijer Zdravko Krivokapić na konferenciji za medije na kojoj će taj program biti detaljno predstavljen i objašnjen.
“U ovih 11 mjeseci stvorili smo preduslove da se ovaj projekat dogodi. Testiran je najboljim modelom koji je preporučio MMF i on daje najveću šansu onima koji najmanje imaju. Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura. Da bi se došlo do prihvatanja od svih strana, onda je i porez najmanji, 20,4% je opterećenje poslodavaca. Na taj način su svi zadovoljni”, kazao je kratko Krivokapić koji se morao vratiti na sjednicu Vlade koja još traje, a plan su predstavili ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja, Milojko Spajić i Jakov Milatović i državni sekretari u tim resorima, Janko Odović, Branko Krvavac i Milena Lipovina-Božović.
Milatović: Evropa sad ima četiri glavna cilja
Kako je kazao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović obradovala ih je vijest da je EBRD prognozirala rast crnogorske ekonomije od 12,3%.
“Očekujemo da će i javni dug, koji je bio iznad 100% biti smanjen na 76 ili 78%”, kazao je Milatović i dodao da se reformama u finansijskom sektoru dovelo je do stabilizacije javnih finansija.
2021. bila je prva godina u kojoj se Crna Gora nije dodatno zaduživala, kazao je on.
Crna Gora je do sada imala poresko opterećenje koje je bilo jedno od najvećih u regionu i najniže minimalne zarade. Treći veliki problem bio je veliki udio sive ekonomije na tržištu rada, a četvrti – nedovoljna vjera i nada u budućnost kod mladih.
Evroopa sad je reforma upravo zbog toga pokrenuta, a koja ima četiri cilja.
Prvi cilj je povećanje životnog standarda svih građana.
Drugi cilj je unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta.
Treći cilj je smanjenje sive ekonomije na tržištu rada.
Četvrti cilj je, da ekonomski model bude održiv i inkluzivan u odnosu na ono što smo imali do sada.
Spajić: Velika većina stanovništva imaće povećanje zarade preko 20%
Kako je rekao ministar finansija Milojko Spajić, crna Gora je prebrodila vrlo tešku situaciju i krizu, a siguran je da ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi.
Ova reforma, Evropa sad, biće u ovoj godini fiskalno neutralna u ovoj godini.
“Šta to znači. Objasniću. Minimalna zarada do skoro je bila 222 eura. Porast na 450 eura je dupliranje zarade za najugroženije radno stanovništvo. Predviđamo da će prosjećna mjesečna neto zarada do kraja 2022. porasti sa 530 na 700 eura, što značajno poboljšava naš status u regionu”, kazao je on i dodao:
“Poresko opterećenje oko 39% na plate je bilo jedno od većih u regionu. To poresko opterećenje je bilo jedan od izazova za koju su privrednici isticali da je jedno usko grlo naše privrede, te da bi bilo mnogo više zapošljavanja kad bi se samnjilo. Osim toga imali smo talas nezaposlenosti. Cilj ove reforme je da podstaknemo zapošljavanje”, kazao je on.
Objasnio je na primjeru:
“Od 100 eura, 61 euro je bila zarada, 39 eura je išlo državi. Sada će 79 eura biti neto zarada, dok će 21 euro ići državi”, objasnio je.
Kako kaže dalje Spajić, Švajcarska ima poresko opterećenje na rad oko 21%, slično kao što će biti kod nas, ali zdravstveno osiguranje je kod njih privatno. Dakle, ukoliko ga želite, morate dodatno da platite.
“Toga kod nas nema. Zdravstveno osiguranje bi išlo na teret države. Za ovaj iznos koji se izdvaja za poreze i doprinose bićemo najkonkurentniji u Evropi”, kazao je on.
Za minimalnu zaradu od 450 eura, opterećenje za poslodavca je 565 eura.
“Mi smo poslije Bugarske, zemlja sa najneravnomjernije rapoređenim prihodima u Evropi, pa je više vođeno računa da ljudi sa manjim primanjima imaju veće povećanje. Tako bi ljudi sa 250 eura imali 80% povećanje zarada, ljudi koji primaju 350 eura bi imali 29%, oni sa 450 eura bi imali povećanje od 26%, 550 – 24% i tako dalje. Tako da bi oni koji primaju do 1000 eura imali veće povećanje od onoga što smo pričali i najavljivali do 17,5%. Oni koji imaju preko 1000 eura, imali bi povećanja od 10 do 16%. Velika većina stanovništva dakle će imati povećanje preko 20%”, kazao je on.
Poresko opterećenje će takođe biti progresivno, što je veoma bitna promjena u osnosu na ono što imamo sada, kazao je Milatović.
“Poresko opterećenje za rad u najnižim kategorijama je najmanje, dok je poresko opterećenje na rad raste sa povećanim primanjima. To je praksa koja je zastupljena u cijelom svijetu”, kazao je.
Uz sve ovo, mora postojati druga mjera kojom se puni budžet.
To je:
- 12 miliona eura dodatnog prihoda od povećanja akcize na duvan i duvanske proizvode, taj zakon već čeka u Skupštini
- 15 miliona novi Zakon o reprogramu poreskog potraživanja
- 15 miliona eura novi Zakon o igrama na sreću
- 10 miliona eura dodatnih od suzbijanja sive ekonomije efikasnijom kontrolom i unaprijedjenjem rada inspekcijskih službi,
- 20 miliona očekujemo od oporezivanja neprijavljenog prihoda,
- pet miliona eura očekujemo od uvođenja akciza na proizvode sa viskoim sadržajem šećera,
- 3,5 miliona eura očekujemo od povećanja akciza na gazirana i negazirana pića sa dodatkom šećera,
- imaćemo povećanje akcize na alkohol i alkoholna pića gdje očekujemo dva miliona eura,
- povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode, odakle mislimo da ćemo dobiti 12 miliona eura,
- 14 miliona kroz markiranje mineralnih ulja i njihovih derivata
Kako je objasnio,Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koja nije imala progresivno oporezivanje na dobit. To će izgledati ovako za kompanije koje imaju profit od:
- od 100.000 do milion i po eura, porez 12%
- Od 0-100.000 eura dobiti, kao do sada, porez 9%;
- Preko milion i po eura, porez 15%
“To je jedna mjera koja je po nama feri pravična, ali prati i svjetske trendove. Amerika je pokrenula inicijativu prema svim državama svijeta da oporezivanje svim kompanijama bude 15%, a EU ide čak i na 22%. Mi ovim šaljemo poruku da Crna Gora nije poreski raj i da nam sumnjiv kapital ne treba”, kazao je on.
Kako je rekao ovo je kruna rada koji je trajao preko šest mjeseci i ovaj program je jedna od stvari zašto se iz Singapura vratio u Crnu Goru.
U Nastavku prenosimo pitanja novinara i odgovore ministara.
Ko će natjerati poslodavce da povećaju zaista zarade a da taj novac ne stave u džep?
Spajić: To je već definisano kolektivnim ugovorom, a pojačaće se i inspekcijske kontrole u tom dijelu. Da bi razumjeli ovo o čemu pričamo daću primjer, poslodavac će plaćati 450 eura platu zaposlenom, a biće opterećen kao da daje platu od 330 eura. Dakle tih 130 eura ide na teret države a poslodavac pokriva samo taj dio od 250 do 330 eura. Mi smo uključili u sve ovo i privrednike, ne samo privrednike s primorja, već iz svih gradova. Veliki problem njihov je i jako su zabrinuti zbog odlaska mladih sa sjevera recimo. Oni su nam rekli da čim se podignu kovid restrikcije, mladi će otići odavde, uče jezike već sad… I na primjer imamo čovjeka koji kaže ja bih dao i 500 i 600 eura za nekog mladog čovjeka odavde koji će stvarno da radi. Ja se ne bih brinuo da mladi odu odavde sa tim patriotskim osjećajem, da kažu idem sad, da naučim nešto dvije, ti godine i da se vratim u Crnu Goru da implementiram ta svoja znanja. Neću da odu i da kažu da su otišli jer ovdje nema sreće. Ovdje ništa nije rađeno po pitanju mladih. Ljudi kad odu u banku i prime 250 eura banka ih gleda kao beskućnike. Ode par podignu po 250 , oni ne mogu da urade apsolutno ništa. Ni da odu da podignu kredit za auto, za stan, za bilo šta.
Konferenciju možete pratiti uživo na našem portalu.