VLADA SPREMA NOVE NAMETE BEZ JAVNE RASPRAVE: Tajno povećavaju poreze i akcize

Vlada Crne Gore, kako saznaje Portal Aktuelno, sprema set zakona kojima ozbiljno zavlači ruke u džepove građana oporezujući sve što joj padne na pamet, bez javne rasprave i ozbiljnih analiza o njihovom uticaju na građane, biznis ambijent, inflaciju…

Prema informacijama Portala Aktuelno, spremaju se Izmjene zakona o porezu na dobit, izmjene zakona o akcizama, izmjene zakona o porezu na promet nepokretnosti, zakon o nelegalnom poslovanju i zakon o igrama na sreću. Kakva je sadržina predloženih akata, javnost još uvijek nije upoznata, iako je trebalo da se usvoje krajem prošle nedjelje.

Set zakona, bez javne rasprave, što je obaveza izvršne vlasti prilikom utvrđivanja predloga zakona, pripremilo je Ministarstvo finansija na čelu sa Aleksandrom Damjanovićem. Iako je u tehničkom mandatu, bez podrške u Skupštini sa još manjim povjerenjem birača, ekonomista Damjanović se dosjetio da minuse u budžetu pokuša da nadomjesti novim nametima građanima i privredi. Umjesto ozbiljnih rezova tekuće potrošnje i bolnih reformi u ekspanzivnom zapošljavanju i nepravednoj “socijalnoj” politici od koje benefite imaju i najbogatiji, Damjanović se odlučio da poveća poreze i akcize. Tako se u jednom od predloženih izmjena Zakona o porezu na promet nepokretnosti uvodi progresivno oporezivanje, pa se predlaže – “Stope poreza na promet nepokretnosti su progresivne i iznose do 150.000,00 eura 3%; preko 150.000,01 eura: 4.500,00 eura + 5% na iznos preko 150.000,01 eura.”

Ovaj dodatni trošak će se preliti na građane, posebno u situaciji kada cijene nekretnina ubrzano rastu, Cijena kvadrata u Podgorici se već sada kreće između 1.600 i 2.000 eura, što je za oko 20 odsto skuplje u odnosu na prije dvije godine. Čak i jednosobni stanovi se teško mogu naći ispod 100.000 eura. Nema sumnje da će predloženo oporezivanje samo da poveća ove cijene.

Dodatno, progresivno oporezivanje je i biznis barijera za ulaganja u našu državu. Dok susjedne zemlje privlače investitore brojnim povlasticama kao što su oslobađanje poreza u prve dvije godine, besplatne komunalije, podsticaji za zapošljavanje, ubrzane procedure za plansku dokumentaciju, uz veličinu tržišta, eksperti poput Damjanovića gledaju da što više orobe privredu. Podsjećamo, na sličan način je usvojen i novi porez od 15 odsto na pozajmice pravnih fizičkim licima. Bez javne rasprave, stručne analize i konsultacija sa strukovnim udruženjima taj Zakon koji je dva dana prije novogodišnjih praznika usvojila Skupština Crne Gore, o čemu je portal Aktuleno već pisao, predstavlja dodatno opterećenje ionako oslabljenoj privredi i vrlo je izvjesno da će otvoriti prostor za jačanje sive ekonomije.

Na sličan način je usvojena i izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica pa privredna društva koja žele uplatiti humanitarnu, socijalnu ili bilo koju drugu vrstu pomoći pojedincima na donirani iznos odmah su dužni platiti porez od 15 odsto.  Ovakvo rješnje sigurno će destimulisati poslovnu zajednica od pružanja pomoći građanima koji su u nevolji i bez materijalne podrške od državnih službi ili nevladinih organizacija. Uz to, dopunom Zakona o PDV-u, parlamentarna većina usvojila je i odredbu o nepriznavanju ulaznog PDV-a u slučajevima kupovine novoizgrađenih stambenih objekata.

Praksa ove kao i prethodne Vlade je da kada ponestane novca državi za finansiranje njihovih populističkih zakona radi ostvarivanja političkih poena, oni udare na privredu, kako porezima tako i PR-om.  Tako su privrednici neki “zli momci” koji samo gledaju kako da pozajmljuju pare sami sebi i izbjegnu oporezivanje, dok su u Vladi “dobri momci” koji se navodno bore da to spriječe. Da sve ovo nije tačno pokazuju zvanični podaci. Tako je u 2022. godini, u strukturi potrošnje, tekuća potrošnja predstavljala 91 odsto, dok je kapitalni budžet na nivou od devet odsto ukupne budžetske potrošnje. Za neupućene to u prevodu znači da su samo trošili a nisu ulagali. Tekuća potrošnja je pojela skoro čitav budžet, a i ovako mala ulaganja su za skoro 16 odsto manja od plana.

Mantru kako je privreda “loša” i gleda da se obogati a da državi ne uplaćuje poreze, demantuju budžetski prihodi koji su ove godine veći od plana upravo zahvaljući povećanoj naplati PDV-a kako od domaćinstava tako i od privrede.  Ipak, projekcije za narednu godinu pokazuju da će budžetu nedostajati oko 600 miliona eura, a do 2025. čak 1,2 milijarde eure, najviše zbog implementacije programa Evropa sad, ali i populističkih rješenja nove Vlade. Kad novca fali, najlakše je udariti na privredu novim porezima.

Kada je, međutim, njihov komfor u pitanju, Vlada se ne odriče ničega, naprotiv. Troškovi za službena putovanja, smještaj, dnevnice, gorivo, ugovore o djelu, samo rastu a sve to finansira i ta “zla” privreda, uz mnoge namete na lokalnom nivou. Posljedice ovakve državne politike najbolje pokazuju činjenice. U decembru 2022. godine u blokadi bilo 19.55 hiljada preduzeća a iznos blokiranog duga je 998 miliona eura. Stopa nezaposlenosti  je 20,8 odsto a broj nezaposlenih 46,6 hiljada. U takvoj situaciji, umjesto hitnih mjera podrške privredi, Skupština i Vlada uvode nove poreze. Samo dok se ima za službena putovanja…

L.P.Đ.