Vjetroelektrana Gvozd će biti još kvalitetnija nego Krnovo, zbog odličnog energopotencijala, jer je brzina vjetra na tom području 17 metara u sekundi, a nešto bolju imaju još samo dvije lokacije u Evropi. Ova vjetroelektrana proizvodiće struju koja pokriva potrebe 25.000 domaćinstava, kazao je Krešimir Čondić, izvršni direktor IVICOM Holding GmbH Austrija.
Obnovljivi izvori energije kao strateško opredjeljenje razvoja Elektroprivrede Crne Gore i projekat izgradnje vjetroelektrane Gvozd razmatrani su danas na sjednici Odbora energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore.
Sjednicu je vodio Luka Jovanović, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Igor Noveljić sa predstavnicima najužeg rukovodstva kompanije i direktor Sektora udruženja Privredne komore Bojan Obrenović, a prezenteri su bili Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering i Krešimir Čondić, izvršni direktor IVICOM Holding GmbH Austrija.
Krešimir Čondić je predstavio je projekat gradnje VE Gvozd.
Izgradnjom VE Krnovo iskorišćen je samo dio vjetropotencijala Krnovske visoravni.
U funkciji valorizacije energije vjetra, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, u julu 2018. godine usvojena je tudija lokacije koja predviđa izgradnju VE Gvozd. Ugovor o zajedničkom razvoju ovog projekta potpisali su Elektroprivreda Crne Gore A.D. Nikšić i Ivicom Holding GmbH, 6. septembra 2019. godine.
Planirana je izgradnja VE Gvozd snage 54,6 MW, očekivane godišnje prozvodnje od oko 150 GWh.
Početak izgradnje vjetroelektrane je planiran za proljeće 2021. godine, trajanje radova 18 mjeseci, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno za jesen 2022. godine. Ukupna vrijednost investicije je procijenjena na 60 miliona eura.
Fazno će biti izgrađeno i u rad pušteno 13 vjetroagregata. Vjetrogeneratori su pojedinačne nominalne snage 4230/4430 kW.
Za potrebe buduće vjetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata.
Osim saobraćajne infrastrukture predviđa se izgradnja tipskih platoa, dimenzionisanih u skladu sa tehnološkim potrebama montaže vjetroagregata, kao i temelja na koje će se postaviti njihovi stubovi.
“Vjetroelektrana Gvozd će biti još kvalitetnija nego Krnovo, zbog odličnog energopotencijala, jer je brzina vjetra na
tom području 17 metara u sekundi, a nešto bolju imaju još samo dvije lokacije u Evropi. Ova vjetroelektrana proizvodiće struju koja pokriva potrebe 25.000 domaćinstava”, naveo je Čondić.
Jagoš Pupović, direktor sektora Elektroprenosa, CGES, kazao je da se još razmatraju varijante kako bi se došlo do optimalnog rješenja za priključenje VE Krnovo u energetski sistem.
Smatra da će se do takvog rješenja doći intenzivnom saradnjom CGES i EPCG.
Ivan Mrvaljević je kazao da je investicioni plan Elektroprivrede u periodu 2018-2022. vrijedan 170 miliona eura.
On je prezentovao obnovljive izvore energije čija bi valorizacija trebalo da se realizuje kroz projekte modernizacije hidroelektrana Perućica i Piva, šest malih elektrana, potom ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja, izgradnju HE Komarnica, SE Briska Gora u Ulcinju, te VE Gvozd.
Mrvaljević je članove Odbora upoznao sa radom i poslovanjem VE Krnovo, koja je u pogonu od 2017. godine.
“Rekonstrukcijom hidroelektrana Piva i Perućica omogućiće se njihov nesmetan rad u narednih 40 do 50 godina. Bez njihove proizvodnje nema razvoja elektroenergetskog sistema”, naglasio je Mrvaljević.
Dodao je da modernizacija hidroelektrana predstavlja izuzetno važan projekat, angažovani su izuzetno kvalitetni međunarodni partneri i najsavremenija tehnologija.
Završetkom rekonstrukcije najstarije elektrane Perućica, povećaće se njena instalisana snaga za 58,5 MW i proizvodnja električne energije za 45-50 GWh.