Nedjelja, 1 Oktobra, 2023
Rubrika:

VATRU GASE BENZINOM: Budžet za 2023. potrošački i socijalni uz zaduženje od 600 miliona

Čini se da je usvojeni budžet  samo refleksija odsustva jasne srednjoročne fiskalne strategije, odnosno značajnijih  reformskih mjera u oblasti upravljanja javnim finansijama, unapređenja poslovnog ambijenta, tržišta rada, socijalne politike, obrazovanja i zdravstva. On je više odraz određenih ad hoc populističkih odluka i ispunjavanja zahtjeva potrošačkih jedinica, a ne jasne strategije za veće investicije uz jačanje fiskalne stabilnosti države.

Usvojeni budžet za 2023. ne ostavlja mnogo prostora za optimizam da će iduće godine biti bolja situacija ni za građane ni za privredu. Jednostavno rečeno – budžet je populistički, i karakterišu ga veća izdavanja za socijalnu zaštitu, zarade u javnom sektoru i penzije, koji će se finansirati iz zaduženja, a manji izdaci za investicije.

Budžet je projektovan na  2,85 milijardi eura  ili 165 miliona eura više u odnosu na rebalans za 2022. godinu. Projektovani deficit javnih finansija  za 2023. godinu u iznosu od 366 miliona eura ili blizu 6 odsto BDP prosječno godišnje do 2025. godine što ukazuje na neodrživost javnih finansija, ukoliko se ne preduzmu hitne reformske mjere za njegovo smanjenje.

Plate i socijalna davanja se povećavaju iz zaduženja

Tekuća budžetska potrošnja će u 2023. godini po prvi put od  2015. godine (ako izuzmemo 2020. godinu kao kriznu), biti veća od prihoda. U prevodu-trošićemo više nego što zarađujemo. Zbog toga će i deficit tekuće potrošnje do 2025. godine, na godišnjem nivou iznositi prosječno oko 150 miliona eura. Ovoliki deficit tekuće potrošnje ukazuje da država ne može finansirati svoje osnovne funkcije iz izvornih prihoda bez zaduženja. Razlozi povećanja tekuće potrošnje, a time i rasta deficita su planirano povećanje troškova bruto zarada za blizu 70 miliona eura ili oko 1 odsto BDP, povećanja transfera za socijalnu zaštitu za 87 miliona eura, kao i povećanja izdataka za penzije za oko 35 miliona eura.

Deficit tekuće potrošnje do 2025. godine, na godišnjem nivou iznosiće prosječno oko 150 miliona eura

Dodatno, ako se posmatra samo primarni saldo, kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda bez kamata, vidimo da je on od 2020. godine konstantno u deficitu a za 2023.godinu se projektuje u iznosu od čak minus 254,4 miliona eura ili oko 4 odsto BDP. Vlada projektuje ostvarenje primarnog deficita na srednji rok, što je zabrinjavajuće.

Iako iz Vlade tvrde da je povećanje zarada neophodno zbog inflacije, to pokazuje ili neznanje ili lošu namjeru. Jer povećanje zarada u javnom sektoru vrlo izvjesno može podstaći spiralu zarada i inflacije, a Vlada nije ponudila nikavu reformu politike zarada koja bi povećala produktivnost rada u javnom sektoru i fiskalnu održivost sistema zarada, poboljšala sistem nagrađivanja i doprinijela boljem servisu građana.

Iako će rast bruto zarada, penzija i socijalnih davanja sa jedne strane kratkoročno ublažiti nepovoljne posljedice inflacije za građane koji svoja primanja ostvaruju iz budžeta, to može produžiti trajanje visoke inflacije. Nastavak ovolike inflacije, podstaknut ličnom potrošnjom finansiranom iz budžeta, upravo će najnepovoljnije uticati na stanovništvo sa najnižim dohotkom, koje nije zaposleno u javnom sektoru i ne očekuje povećanje plate u 2023. godini, a njegova kupovna moć kontinuirano opada.  Jednostavnije rečeno-vatru gase benzinom.

Odsustvo bilo kakvih reformskih mjera u oblasti socijalne politike je jedan od najvećih nedostataka ovog budžeta. Izdaci za socijalnu i dječju zaštitu za samo dvije godine su više nego udvostručeni i iznosiće 190 milion eura ili 3,3 odsto BDP.  Tako je tehnička Vlada koja nema podršku građana pribjegla populizmu prethodne vlade, umjesto da mjere socijalne i dječje zaštite targetira na način da se socijalna davanja od 190 miliona eura usmjere prema onima kojima su najpotrebnija, a ne da se dodjeljuju bez ikavih kriterijuma i bez ikakve analize efekata na siromaštvo, naročito na Sjeveru, o čemu je portal Akutuelno već upozoravao.

Ministar populista Aleksandar Damjanović priznao da je svjestan da je u kapitalnom budžetu značajan dio koji se neće moći realizovati

Politička podrška na uštrb razvoja

Kapitalni budžet za 2023. godinu u prijedlogu Zakona iznosio je 202 miliona eura i značajno je smanjen u odnosu na 2022. godinu.

Međutim, u proceduri usvajanja budžeta, stiglo je 119 amandmana. Najveći dio amandmana se odnosio na kapitalni budžet, pa je ministar finansija Aleksandar Damjanović pribjegao najjednostavnijem rješenju za kupovinu političke podrške – kapitalni budžet je  linearno smanjio za 20 odsto.

“Ako postojeći kapitalni budžet smanjimo 20 odsto linearno, to je 40 miliona eura. To smanjenje neće ugroziti nijedan projekat jer se oni svakako neće realizovati 100 odsto”, tvrdi Damjanović.

Tako je ministar priznao da je svjestan da je u kapitalnom budžetu značajan dio koji se neće moći realizovati. A i kako bi, kad se u kapitalnom budžetu nalazi oko 300 projekata koje bi trebalo da sprovedu dvije uprave – za saobraćaj i javne radove, koje su skromnih kadrovskih mogućnosti. Takođe, za neke projekte koji su milionskih vrijednosti planirano je desetak hiljada eura. Za određeni dio nema ni planske podloge ni projektne dokumentacije.

Čeka li nas novi talas inflacije?

Portal Aktuelno je pisao o kapitalnom budžetu, a ministar potvrdio, da čak i da ga umanje za 40 miliona eura to se neće osjetiti jer se planirani projekti neće ni realizovati u cjelini. Pored lošeg planiranja, problem je i nedostatak velikih infrastrukturnih projekata koji bi, barem u perspektivi, mogli da „iznesu“ povećanje zarada i socijalnih davanja. Činjenica da je svega 7 odsto budžeta za kapitalni dio a ostalo je potrošnja, a da deficit tekuće potrošnje nije u skadu sa Zakonom i fiskalnoj odgovornosti, dovoljno govori o tome da se Crnoj Gori sa stanovišta javnih finansija ne piše dobro.

Lov na glasove

Čini se da je usvojeni budžet  samo refleksija odsustva jasne srednjoročne fiskalne strategije, odnosno značajnijih  reformskih mjera u oblasti upravljanja javnim finansijama, unapređenja poslovnog ambijenta, tržišta rada, socijalne politike, obrazovanja i zdravstva.

On je više odraz određenih ad hoc populističkih odluka, i ispunjavanja zahtjeva potrošačkih jedinica, a ne jasne strategije za veće investicije uz jačanje fiskalne stabilnosti države.

Mada, pitanje je da li je trebalo očekivati bilo kakav drugi ishod s obzirom da se država u posljednje dvije godine zadužila skoro dvije milijarde eura na finansiranje populističkih programa neodgovornih funkcionera u najgorem takmičenju-lovu na glasove.

L.P.Đ.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Mirko
29.12.2022-14:57 14:57

Klasičan populizam, podsjecame na ono kad djeca nesto traže, i onda im das da ih zadovoljiti,tako i oni cascavaju podizanjem plata prosvjetari, javnu upravu, policiju i sve koji traže, ali realnih izvora nema i Doci ce do pucanja, a gradjanin naravno zadovoljni, ne razmišljaju o posledicama!

MilaK
29.12.2022-15:00 15:00

Iako je lažna dilema da li je budžet potrošački ili razvojni, ovaj tekst ima ozbiljne održive argumente. Plače ministar finansija jer mu nije prošla prevara da je boljj od Spajića…