UŽIVO Damjanović o izjavi Spajića: Ruganje je podnijeti prijedlog o zaduženju u decembru, a u maju reći da nije potrebno

U toku je sjednica Skupštine Crne Gore, a danas na pitanja poslanika odgovara ministar finansija Aleksandar Damjanović. Pratite sjednicu uživo na portalu AKTUELNO.

“Ne može se tek tako reći: “U decembru sam mislio tako pa sam podnio parlamentu prijedlog odluke i tražio 500 miliona eura, a poslije četiri mjeseca kad nisam na funkciji kažem da nama ne treba zaduženje”. U međuvremenu smo dobili rat u Ukrajini, energetsku krizu, krizu hrane, činjenicu da nećemo ostvariti 54 miliona eura od primjene zakona koji nisu predloženi u parlamentu od te iste administracije, dobili smo inflaciju koja naduvava državne prihode, ali urušava životni standard”, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović komentarišući izjavu svog prethodnila Milojka Spajića.

On je, odgovorajući na poslaničko pitanje rekao da računa da svako mjeri riječi koje izgovara, a “u pokušaju da budemo elementarno pristojni, ozbiljni i transparentni”.

Nakon rebalansa sagledaće mjere podrške za penzionere

“Vlada će pokušati da uradi sve kako bi se nakon eventualnog rebalansa budžeta u julu stvorili uslovi da se obezbijede mjere podrške penzionerima, koje bi im makar sačuvale postojeći standard”, saopštio je Damjanović.

On je podsjetio da je izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) predviđeno usklađivanje penzija 1. septembra, uz ono koje je bilo 1. maja.

“Osim toga, neće biti drugih povećanja. Pokušaćemo i učinićemo sve da vidimo da nakon rebalansa u julu stvorimo prsoator da idemo prema penzionerima sa određenim mjerama koje bi im makar sačuvale postojeći standard”, rekao je Damjanović odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Nikole Rakočevića.

Rakoćevića je zanimalo da li je Crnoj Gori neophodan rebalans i novo zaduživanje, s obzirom na to da je bivši ministar finansija, Milojko Spajić, kazao da ni jedno, ni drugo državi nije potrebno.

Damjanović je rekao da na to može da odgovori kontra pitanjem.

„Ako se 27. maja ove godine izjavi da Crnoj Gori ne treba zaduživanje i rebalans, a ako je isti negdje u decembru, kada je Predlog zakona o budžetu bio u proceduri, podnio i Predlog odluke o zaduživanju i tražio 500 miliona eura, uz 900 miliona eura za prepakovanje duga, koja je onda razlika u stavovima, osim što je to tada govorio aktuelni ministar, a 27. maja bivši“, kazao je Damjanović.

To se, kako je dodao, zove ruganje crnogorskoj javnosti.

“U međuvremenu smo dobili rat u Ukrajini, energetsku i krizu hrane, inflaciju i činjenicu da nećemo ostvariti 54 miliona eura od primjene zakona koji nijesu predloženi parlamentu od bivše administracije”, rekao je Damjanović.

On je saopštio da penzioneri trpe i da će Vlada morati u tom dijelu da sagleda vanredne mjere da sačuva i poboljša njihov status.

„Ne može se nijedan program sprovesti preko leđa najosjetljivije populacije – penzionera. Žrtve su i Fond zdravstva i lokalne samouprave, ali smo ovdje da pokušamo da u hodu korigujemo sve ono što su realni nedostaci koje neko nije pažljivo analizirao i primijenio. Tu smo i da sačuvamo nivo stečenih prava“, rekao je Damjanović.

On je poručio da je cilj da se očuva životni standard odnosno ranjive populacije i privreda.

Poreski dug

Damjanović je kazao da se za pola godine poreski dug prema državi uvećao za 100 miliona eura.

“Onda se odjednom pojavila magla. Nisam mogao da vidim nigdje te podatke. Onda sam ovih dana dobio informaciju da je 6. aprila dug 581 miliona eura. I zbog promjene metodologije gdje se 15. u mjesecu podnose obrasci i tačno se vidi stanje u privredi”, kazao je Damjanović odgovorajući na pitanja poslanika Dejana Đurovića.

Kad je riječ o Slobodnoj carinskoj zoni, naveo je Damjanović ovih dana treba da se završi izmještanje oduzetih cigareta i kolike su zalihe.

“To su vjerovatne hiljade paketa. U međurevremenu sam dao nalog da se formira međuresorska grupa koja će dati predlog za postupanje sa tom robom,. Jedan dio se može uništiti, jedan se ne može plasirati na naše tržište. Moja je procjena da sa potrošnjom legalnog duvana ostaje nekih 250, 300 tona van leganih tokova, ili 20 miliona rezerve kroz akcize, ako suzbijemo nelegalnu robu”, naveo je ministar.

Dodao je da su posljednjih godinu dana akcizni prihodi “žestoko povećani”.

Zarade i naknade

Poslanica Zdenka Popović (Demokratska Crna Gora) pitala je, s obzirom na to da se to sve češće može čuti u javnosti, da li će ova vlada ukidati ili smanjiti određene naknade i zarade. Damjanović je to negirao.

“Dok stojim sa ove pozicije neće biti smanjeno nije dostignuto socijalno pravo ili pravo koje se tiče zarada i penzija, a potrudiću se da ih uvećam”, poručio je ministar finansija.

Ukoliko bi potencijlalni aranžman sa Međunarodnim monterarnim fondom bio takav da bi bio preduslov za taj aranžman – smanjenje dostignutog nivoa socijalnih i drugih prava – “onda ga neće biti”.

Ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje zdravstvena zaštita usmjerena ka privatnom sektoru

Poslanik Bogdan Božović (SNP) pitao je da li u Ministarstvu finansija postoje analize na osnovu koje je donijeta odluka o ukidanju prihoda Fonda zdravstva koje ste tiču ukidanja doprinosa za zdravstvo, te, pod pretpostavkom da ta analiza postoji, da li je Ministarstvo finansija formiralo komisiju koja je sačinila taj dokument, i da li su u toj komisiji predstavnica Fonda za zdravstvo.

Damjanović je odgovorio da se žestoko protivio ukidanju, te da su doprinosi za socijalno osiguranje ustavna kategorija.

“Bio sam za to da ostanu u zakonu kao ustavnu kategorija, da bi recimo za pet godina, kad malo procvjeta ekonomija, možda onaj koji ima platu od 1.000 eura i veću možda mogao da izdvoji tri ili pet odsto za zdravstvo. Ovako – u isti koš je ovaj koji imaju platu 450 eura i onaj koji ima platu od 3.000 eura, po meni polako je ali sigurno, planski ili neplanski, namjerno ili nenamjerno, usmjerio zdravstvenu zaštitu i usluge prema privatnom sektoru”, ocijenio je Damjanović.

Da smo na nekom većem stepenu ekonomskog razvoja, dodaje, kao i da prosjećna plata 1.500 eura, pa da onda i o tome razmišljamo.

“Ovdje je to opasan eksperiment jer su polako ovakvim rješenjima javne zdravstvene usluge dovedene do nestanka”, naglasio je Damjanović.

Na taj način se stvorila neizvjesnost u finansiranju Fonda za zdravstvo svih drugih zdravstvenih usluga građana.

Božović je ocijenio da odgovor ministra prikazuje koliko je odnos bivše vlasti bio neodgovoran, te pitao da li smatra da je ovakav model finansiranja održiv.

Damjanović je odgovorio da treba sagledati realne potrebe Fonda, pokušaj da se isprave neracionalnosti iz prethodnih decenija, a koje su sada esklirale, te da se to proba u hodu ispraviti i vidjeti što su realne potrebe, kako se Fond ne bi stavio u poziciju da ne može da se finansira.

“Niko mi ne može objasniti zbog čega je ukinut doprinos do kraja, zašto je u isti položaj doveden da ne plaća stopu za zdravstvo onaj koji ima minimalnu platu i onaj koji ima platu od nekoliko hiljada eura”, naglasio je Damjanović i dodao da i Fond, eventualno, može postati dio budžeta.