Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore uputili su otvoreno pismo poslanicima i premijeru Dritanu Abazoviću u kojem su izrazili zabrinutost aktuelnim dešavanjima na političkoj sceni. U pismu navode da građani dodatno plaćaju zbog, kako kažu, “pogrešnih odluka nosilaca funkcija i troškove visokih jednogodišnjih apanaža koje dobijaju smijenjeni javni funkcioneri”. Iz Unije očekuju od nosilaca javnih funkcija, da svojim odgovornim i posvećenim radom opravdaju zarade.
Otvoreno pismo Unije slobodnih sindikata prenosimo integralno:
“Kao reprezentativna nacionalna sindikalna centrala, koja se od svog osnivanja zalagala za promjene koje će doprinijeti bržoj demokratizaciji društva i uspostavljanju naše države kao države socijalne pravde i društvenog blagostanja, ne možemo a da ne izrazimo duboku zabrinutost aktuelnim dešavanjima na političkoj sceni. Naime, svjedoci smo da se političari, iz dana u dan, sve više udaljavaju od svakodnevnih životnih tema od esencijalnog značaja za kvalitet života zaposlenih i građana, fokusirajući se na vjerska i nacionalna pitanja koja idu u prilog uskopartijskim interesima. Upravo zbog toga naše se društvo ekstremno polarizuje, a jaz između bogatih i siromašnih sve je veći. Na drugoj strani, politika postaje najunosniji biznis jer sa malo ulaganja i rada dobijete puno novca iz džepa građana, brojne privilegije i pozicije „po dubini“. Kako sistem odgovornosti još uvijek nije uspostavljen, građani dodatno plaćaju zbog pogrešnih odluka nosilaca funkcija i troškove visokih jednogodišnjih apanaža koje dobijaju smijenjeni javni funkcioneri. Da pojasnimo, nemamo ništa protiv visokih zarada javnih funkcionera, ali opravdano očekujemo da svojim odgovornim i posvećenim radom javni funkcioneri te zarade opravdaju.
U susret Premijerskom satu koji će se održati sjutra, a kako to nijesmo u mogućnosti da učinimo neposredno u Skupštini Crne Gore, ovim pismom vam se obraćamo da odgovorite na pitanje kada će na vaš dnevni red doći inicijative koje smo vam uputili, a koje godinama stoje zarobljene u ladicama vaših kancelarija, a odnose se na:
– izmjenu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru – kako bi se omogućila nivelacija zarada zaposlenih u javnom sektoru nakon izuzimanja zarada određenih zanimanja iz sistema kolektivnog pregovaranja, čime je drastično poremećen raspon zarada u odnosu na druga zanimanja. Izmjena zakona posebno treba da omogući poboljšanje statusa zaposlenih u D kategoriji koji su suštinski nosioci poslova u državnoj i lokalnim upravama, a čije zarade su neopravdano niske u odnosu na zarade zaposlenih u kategorijama A, B i C;
– stambenu reformu – kojom smo inicirali izgradnju stanova u državnom vlasništvu koji bi se davali u zakup građanima/kama (a posebno mladim bračnim parovima) koji nijesu u mogućnosti da stambeno pitanje riješe po tržišnim uslovima. Prethodno iz razloga što su brojni naši građani/ke primorani da stambeno pitanje rješavaju podizanjem dugoročnih stambenih kredita kod banaka, svjesno zapadajući u dužničko ropstvo i na uštrb kvaliteta života;
– izmjenu Zakona o Fondu rada – kojim bi se omogućila uplata doprinosa svim zaposlenima koji steknu jedan od uslova za ostvarivanje prava na penziju, a kojima ti doprinosi nijesu uplaćeni od strane njihovih poslodavaca. Na ovaj način bi se tim zaposlenima omogućilo ostvarivanje prava na penziju, odnosno na punu penziju i tako ispravila nepravda koju ti zaposleni trpe zbog propusta u radu nadležnih institucija koje su bile dužne da se staraju o redovnom izmirivanju obaveza poslodavca po osnovu uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje;
– izmjenu Zakona o radu – kako bi se zaposlenima vratilo nedavno ukinuto pravo po osnovu kog su imali mogućnost da, ukoliko to žele, ostanu u radnom odnosu do navršene 67 godine života. Naime, prema važećim propisima, zaposlena žena, odnosno muškarac mogu da ostvare pravo na penziju sa navršene 64, odnosno 66 godina starosti i najmanje 15 godina staža. Zbog izuzetno niskih penzija ali i dugoročnih kreditnih zaduženja brojni zaposleni su se opredjeljivali da koriste pravo na rad do 67 godine starosti. Smanjenjem starosne granice sa 67 na 66 godina (i više u slučaju da se radi o radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem), narednih godina će hiljade naših kolega/ca koji su se kreditno zadužili do 67 godine starosti (do kada su mogli da rade u skladu sa važećim propisima na dan podizanja kredita) biti dovedeni u situaciju da cjelokupan iznos penzije usmjere na otplatu rate kredita. Ujedno, traženom izmjenom bi se otklonila i trenutna kolizija normi i diskriminacija zaposlenih u realnom sektoru u odnosu na zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi koji imaju pravo da, ukoliko to žele, ostanu u radnom odnosu do navršene 67 godine života (shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima);
– formiranje sudova rada ili specijalizovanih odjeljenja za radne sporove pri redovnim sudovima – kako bi se u skladu sa evropskom praksom omogućilo efikasno rješavanje radnih sporova koji po prirodi stvari zahtijevaju hitnost u postupanju. Prethodno je posebno važno što trenutno, zbog nepostojanja sudova rada, odnosno specijalizovanih odjeljenja, radni sporovi traju godinama, najčešće na štetu egzistencije zaposlenih i njihovih porodica;
– osnivanje Zavoda za medicinu rada – kako bi Crna Gora konačno dobila referentnu ustanovu za verifikaciju profesionalnih oboljenja i uspostavljanja evidencije o profesionalnim oboljenjima i povredama na radu. Naime, već godinama unazad, zaposleni u Crnoj Gori nemaju institucionalnu mogućnost da dokažu da su zdravstveno oboljeli zbog uslova rada koje diktira priroda posla koji obavljaju (profesionalna bolest), zbog čega trpe drastične posljedice jer ne mogu da ostvare prava iz penzionog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Osim toga, zbog nepostojanja referentne ustanove u praksi je neprimjenjiv i Pravilnik o utvrđivanju profesionalnih bolesti iz 2004. godine;
– donošenje podzakonskog akta o kriterijumima i pravilima za izdavanje dozvole za rad u dane državnih i drugih praznika – izmjenama Zakona o državnim i drugim praznicima Vlada je bila dužna da najkasnije do 03. oktobra 2013. godine donese podzakonski akt o kriterijumima i pravilima za izdavanje dozvole za rad u dane državnih i drugih praznika koji do danas, ni nakon više urgencija USSCG, pa ni Mišljenja Ombudsmana, nije donijet. Zbog naprijed navedenog ali i zbog mišljenja nadležnih institucija, svi poslodavci u Crnoj Gori (izuzimajući dio poslodavaca u unutrašnjoj trgovini), iako ne mogu dobiti dozvolu za rad usljed nepostojanje kriterijuma za njeno izdavanje, mogu da rade za vrijeme državnih i drugih praznika na štetu prava zaposlenih.
Očekujemo da naše inicijative budu predmet razmatranja na prvim narednim sjednicama Skupštine i Vlade Crne Gore. U suprotnom, USSCG će biti primorana da zaštitu interesa svojih članova i zaposlenih traži pozicioniranjem svojih predstavnika u Skupštini Crne Gore”.