Prema procjenama, u 2019. godini oko milijardu i po eura u Crnoj Gori bilo je van zvaničnih tokova plaćanja, ili 35 odsto bruto domaćeg proizvoda. To ukazuje da je problem sive ekonomije izražen, iako Vlada konstantno vodi borbu protiv tog fenomena.
Formirala je i Komisiju za borbu protiv sive ekonomije, odnosno šverca cigareta, alkohola i drugih akciznih roba. Problem je evidentan i na tržištu rada, pa podaci pokazuju da je između 25 i 30 hiljada radnika radi na crno. To znači da su njihove zarade neevidentirane pa se ne plaćaju porezi i doprinosi na te prihode. Na ove činjenice nedavno su ukazali i predstavnici poslovne zajednice.
“Poslodavci koji legalno posluju na udaru su ove pojave, ali dugoročno gube svi. Moramo se jednako baviti i njenim uzrocima i posljedicama i raditi na jačanju svijesti svih subjekata u društvu o prepoznavanju sprege između sive ekonomije i kvaliteta života, kroz trajno izgubljeni dio društvenog proizvoda”, poručio je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.
U turizmu se, procijenjeno je, izgubi oko 300 miliona eura, dok se utaja PDV-a , prema podacima Poreske uprave, kreće od 120 do 150 miliona godišnje. Predsjednik Odbora udruženja turizma Privredne komore Ranko Jovović, ocjenjuje da nije problem samo u obračunu zarada, već i drugim segmentima turističke privrede.
“Siva ekonomija ugrožava direktno konkurentnost privrednih subjekata koji legalno posluju, jer se teret javne potrošnje raspoređuje na manji broj poreskih obveznika. Sve to uvećava troškove onima koji rade po znaku, što ih čini nekonkurentnim,”, naglasio je Jovović.
U Vladi ocjenjuju da su u ovoj godini izgubili, kako kaže ministar finansija Darko Radunović, dobar alat za dodatno suzbijanje sive ekonomije, a to je zakon o elektronskoj fiskalizaciji.
“Nijesmo uspjeli da realizujemo tender u saradnji sa Svjetskom bankom da završimo i morali smo da odložimo primjenu zakona za cijelu godinu. Žao mi je što smo u ovoj godini izgubili značajan alat za borbu protiv sive ekonomije koja svima nama stvara problem. Privredi su oni koji rade u sivoj zoni nelojalna su konkurencija onima koji legalno posluju. S druge strane država gubi značajan prihod”, naglasio je Radunović.
Inače, suština zakona o elektronskoj fiskalizaciji je da privredni subjekti budu umreženi sa Poreskom upravom i da ta institucija u realnom vremenu dobija podatke o prometu. To znači da će Poreska uprava imati uvid u dnevne pazare, promet i sve će biti oporezovano. Do sada je bilo, ocijenjeno je više puta, mogućnosti da dio ostane “sakriven”.