Inflacija raste u Hrvatskoj, Evropi, ali najviše u Sjedinjenim Državama. Najnoviji podaci pokazuju da je inflacija u septembru u toj državi rasla 5,4 posto, što je više nego što su predviđali analitičari, a ako se pitaju finansijski stručnjaci koje je anketirao Marketwatch, razlog za takvo stanje je i više nego jasan, piše Dnevno.hr.
Kupci, koji zbog epidemioloških razloga nisu mogli trošiti na usluge, počeli su trošiti robu. Potrošnja robe je u SAD-u u martu bila 26 posto viša nego inače, piše Marketwatch.
Dhaval Joshi, glavni strateg kompanije BCA Research Counterpoint, je rekao kako savremeni proizvodni sektor koji koristi uobičajene ‘just-in-time’ lance snabdijevanja i ima zanemarive rezerve, ne može zadovoljiti takav skok potražnje. Napominje kako se u trenutku kada se rastuća potražnja suočila s relativno fiksnom ponudom, cijena trajne robe naglo je skočila na sadašnjih 11 posto iznad trenda prije pandemije.
To objašnjenje sugeriše jasnu vezu između epidemioloških ograničenja, a potvrda takve teze može se naći u podacima o inflaciji u Švedskoj. Riječ je o državi koja je od početka pandemije imala drukčiji, znatno liberalniji pristup od ostatka svijeta, te je inflacija u Švedskoj sada oko tri postotna boda manja nego u SAD-u.
Naime, kako su epidemiološke mjere u Švedskoj bile bitno opuštenije zemlji je zabilježen bitno manji pad potrošnje nego u zemljama koje su zatvorile svoja društva, pa je stoga i posljedični rast potrošnje takođe bio manji. U skladu sa tim i poremećaj odnosa ponude i potražnje bio je umjereniji, pa je onda i rast cijena bio manji.
Dobre vijesti su da švedsko iskustvo sugeriše da će se cijene na kraju stabilizirati.
Kad je riječ o uslugama, tu je situacija znatno drugačija nego s robama, jer nije bilo smisla da kompanije za usluge snižavaju cijene jer njihovi korisnici ionako nisu mogli dobiti te usluge.