Četvrtak, 30 Juna, 2022
Rubrika:

Svjetska ekonomija 2022: Brige i optimizam

Pandemija je nanijela veliku ekonomsku štetu, ali i ubrzala važne strukturne promjene u svjetskoj ekonomiji

Autor: , Izvor: Autonomija

Prevod: Vladimira Dorčova Valtnerova

Kraj godine je u sjenci nadolazeće lavine zvane omikron. Restorani, kafići i barovi se zatvaraju širom razvijenog svijeta. Umjesto toga, vakciniše se ubrzano i bolnice se pripremaju za novi priliv pacijenata.

Čini se da nemamo mnogo razloga da budemo optimisti u pogledu ekonomskog rasta 2022. godine. Ali nije baš tako. Analize i prognoze međunarodnih institucija poput Svjetske banke, OECD-a i Evropske komisije govore da učimo da živimo sa pandemijom. Dolazak omikrona povećao je nivo neizvjesnosti i najnovije prognoze su već malo opreznije nego u novembru. Ali i dalje su veoma dobre. Paradoksalno, eksplozivno širenje omikrona daje nadu da će šok novog talasa pandemije biti veliki u prvom kvartalu 2022. godine, ali samo kratkog vijeka. Pa kako može izgledati 2022?

I evropski bolesnik se reformiše

Dobra vijest je da bi ključne svjetske ekonomije trebalo da nastave snažan rast. Najveća svjetska ekonomija, Amerika, imala je relativno uspješnu godinu. Tempo privrednog rasta u proteklih 12 mjeseci procijenjen je na 5,5 odsto. Nezaposlenost u zemlji opada, a plate rastu. Ovi povoljni trendovi trebalo bi da se nastave i ove godine. Uprkos prijetnji omikrona, američka ekonomija bi ove godine mogla da poraste za najmanje četiri odsto.

Ekonomija evrozone bi trebalo da raste sličnim tempom. Još važnije od procenata su opsežne reforme sprovedene u skladu sa nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Čak i u zemljama u kojima to ne bismo očekivali. Zahvaljujući vladi Marija Dragija, „evropski bolesnik“ (Italija) počinje da usvaja nepopularne, ali neophodne reforme u oblastima poreza, penzija, tržišta rada i prije svega pravosuđa. Italijanski primjer mogao bi da inspiriše druge „problematičare” u Evropi – od Portugala i Španije preko Grčke do Slovačke.

Ekonomski oporavak u Evropi i SAD mogao bi da bude još veći, da nema narušavanja funkcionisanja globalnih mreža snabdijevanja.Ove probleme ne osjeća jedina velika privreda, Kina, jer se većina zaliha proizvodi na njenoj teritoriji.

Međutim, Kini je “iz ormara” ispao skeleton – propale gigantske kompanije u sektoru nekretnina. Kompanije poput zloglasnog Evergrandea pozajmile su stotine milijardi dolara od domaćih i stranih banaka. Većina kredita je isparila u šemama koje liče na naš Arcu Capital. Kina ubrzano spašava domaće banke i čisti svoj finansijski sektor. Njena ekonomija možda neće rasti po stopi od šest odsto sledeće godine. To je mnogo manje od rasta od osam odsto ove godine, ali je i dalje dobro.

Japan koji stari takođe bi trebalo da napreduje. Njegova vlada je uložila još jedan paket stimulacija od milijardu dolara u sporu ekonomiju. Ekonomski rast mogao bi dostići davno neviđenu vrijednost od tri odsto.

Povratak inflacije

Najveći ekonomski šok godine bio je povratak inflacije. Za nekoliko mjeseci potrošačke cijene su porasle širom razvijenog svijeta brzinom kakvu nismo vidjeli dvije decenije. Razlog je bio prekid mreže snabdijevanja i nestašica nekih ključnih dobara i roba. Sve međunarodne finansijske institucije i centralne banke podjednako očekuju da će inflacija dostići vrhunac u proljeće 2022, a zatim opasti.

Međutim, opasnost od inflacije se različito procjenjuje u različitim djelovima svijeta. U SAD će prosječna inflacija ove godine dostići najmanje pet odsto. Federalne rezerve SAD nagovijestile su da će prestati da guraju novac sljedeće godine i da će početi da povećavaju kamatne stope. Sljedeće godine inflacija u SAD bi trebalo da dostigne samo oko dva do tri odsto.

U evrozoni su inflatorni pritisci niži. Stopa inflacije je procijenjena na svega 2,4 odsto za ovu godinu i 2,2 odsto za buduću (u Slovačkoj, međutim, 4,3 odsto). Ostaje da se vidi da li će to zaista biti tako. U svakom slučaju, Evropska centralna banka neće podizati kamate.

U Kini potrošačke cijene rastu sporo i inflacija tamo nije tema. Što se tiče Japana, on je posljednji put doživio inflaciju prije četiri decenije i od tada se bori sa deflacijom. Ove godine bi cijene u Japanu trebalo da padnu za pola procenta, dok bi sljedeće godine mogle da porastu možda i za 0,2 odsto.

Postoji dosta rizika, ali preovladavaju razlozi za optimizam

Uprkos prilično optimističnim izgledima, oporavak u 2022. godini može biti ugrožen mnogim rizicima.

Mreže snabdijevanja će ostati tema koja se pomno prati u 2022. Ovaj problem će se riješiti vremenom, ali će potrajati duže nego što mislimo. Koronavirus će takođe izazvati poteškoće. Može doći sa sve novim mutacijama i poslati nas u ponovljena zaključavanja.

Konkurencija između SAD i Kine za globalnu ekonomsku, političku i vojnu dominaciju postala je dugogodišnji problem. Na prvi pogled, ovo podsjeća na američko-sovjetski spor oko svjetske dominacije 1945-1989. Međutim, Sovjetski Savez nikada nije bio ekonomska sila. To je bila samo država srednje veličine sa velikom vojskom. Sa Kinom je drugačije. Za deset godina njena ekonomija bi mogla biti veća od američke. Ako se neko nadao da će se dolaskom Bajdenove administracije američko-kineski odnosi poboljšati, prevario se. Trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država se nastavlja i nanosi štetu globalnoj trgovini. Prepreke u trgovini, bilo da su carine ili uvozne kvote, imaju zajednički efekat: poskupljuju robu i usluge. Zbog toga, rastuća inflacija može da se nastavi nakon obnavljanja mreže snabdijevanja.

Paradoksalno, borba protiv inflacije može postati izvor daljih problema. Ako Federalne rezerve SAD počnu da povećavaju kamatne stope ove godine, slobodni kapital će početi da se seli iz zemalja u razvoju u Sjedinjene Države. Mnoge zemlje u razvoju su se uveliko zaduživale tokom perioda niskih kamatnih stopa. Povećanje kamata može da ih dovede do bankrota. Rizik od bankrota je pojačan kombinacijom klimatskih promjena, suše i političke nestabilnosti u najsiromašnijim zemljama svijeta. Tako bi se na finansijskim tržištima mogle ponoviti krize iz 1993. i 1998. godine.

Dakle, rizika ima dovoljno, ali razlozi za optimizam ostaju. Pandemija je nanijela veliku ekonomsku štetu, ali i ubrzala važne strukturne promjene u svjetskoj ekonomiji. To je značajno ubrzalo pojavu digitalnih tehnologija. Tehnološke i organizacione inovacije (rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme, produženje trenutnih plaćanja) povećavaju produktivnost rada i, na kraju, poboljšavaju otpornost privrede na dalje šokove.

Toliko o stavovima i prognozama međunarodnih institucija i centralnih banaka. Ali šta misle obični ljudi? Ipsos je u decembru sproveo istraživanje u 33 zemlje širom svijeta. Više od 22.000 ljudi navelo je svoje najveće strahove od 2022. Na tabeli najvećih strašila nije se pojavilo povećanje kamata ili poremećaja u mrežama snabdijevanja. Dominirale su prirodne katastrofe (39 odsto), hakerski napadi stranih vlada (37 odsto) i nuklearni armagedon (34 odsto). Ali 16 odsto ljudi se najviše plaši pada asteroida, a 14 odsto vjeruje u invaziju vanzemaljaca. Međunarodne institucije i centralne banke još nisu otkrile šta žele da urade s tim. Ovdje se otvaraju nove mogućnosti za kreativne političare.

Najnovije

Zlatne godine kulture prijestonog grada

Članovi savjeta, JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” (Božidar Proročić, Zdravko Pejović, Olivera Martinović kao i drugi) smijenjeni su odlukom Skupštine Opštine Prijestonice Cetinje,...

Putin: Odgovorićemo istom mjerom na ulazak Švedske i Finske u NATO

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te...

Plantaže rade na procjeni štete od grada: Ovakva nepogoda nije zabilježena 30 godina

Plantaže aktivno rade na procjeni štete od grada, koji je prošlog četvrtka zahvatio područje Podgorice, rekla je Pobjedi direktorica vinogradarsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša. Navela...

Zemljotres u BiH, osjetio se i u Crnoj Gori

Zemljotres jačine 4,8 po Rihteru osjetio se jutros širom Bosne i Hercegovine. Prema informacijama Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), epicentar zemljotresa bio je 10...

Abazovićeva Vlada u riziku zbog prijedloga Temeljnog ugovora sa SPC

Izdaja Crne Gore, kapitulacija države pred Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), farsa – neke su od ocjena dijela političkih partija na radnu verziju teksta Temeljnog...

Najčitanije

Povezano

Kaluđerović: Cijene kroje proizvođači, ograničavanje na dugi rok nije održivo

Država malo može da utiče na cijene, a ono što se sada dešava i što će se dešavati samo je posljedica raznih kriza sa...

Borelj: Rusija čini ratni zločin blokiranjem izvoza ukrajinskih žitarica

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj (Josep Borrell) optužio je danas Rusiju da čini „pravi ratni zločin“ blokiranjem izvoza ukrajinskih žitarica što može da poveća rizik od...

UNHCR: Kriza sa hranom dodatno će povećati rekordni broj raseljenih osoba

Kriza sa hranom izazvana ratom u Ukrajini primoraće mnoge ljude u siromašnim zemljama da emigriraju, što će dodatno povećati globalni rekordni broj raseljenih, rekao...

Evropska unija produžila važenje kovid sertifakata još godinu dana

Evropski parlament i evropske vlade dogovorile su se sinoć da će pravila o kovid sertifikatima ostati na snazi narednih 12 mjeseci jer pandemija bolesti...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve