Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021, nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020. Nakon ove recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023, pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Kako je saopšteno iz Svjetske banke, u Crnoj Gori je izgubljena turistička sezona u 2020. dovela do pada BDP-a za više od 15 procenata i zemlja je zabilježila jednu od najdubljih recesija u Evropi.
Očekuje se da će se rast oporaviti na 7,1 procenata 2021, uz pretpostavku oporavka turizma na 55 procenata njegovog nivoa iz 2019. U izvještaju se preporučuje da Crna Gora održi makroekonomsku stabilnost, osnaži ljudski kapital, smanji barijere za produktivnost privatnog sektora, obezbijedi inkluzivno i efikasno pružanje usluga javnog sektora i pažljivo upravlja svojim prirodnim resursima, kako bi ubrzala oporavak i održala rast i smanjenje siromaštva u zemlji.
“Ekonomska kriza kojoj je doprinjela pandemija COVID-19 je uzrok neizvjesnosti, ali istovremeno i prilika za izgradnju snažnije i otpornije ekonomije“, kaže šef kancelarije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Emanuel Salinas.
On je dodao da u srednjoročnom i dugoročnom periodu pažnja mora biti usmjerena na povećanje otpornosti ekonomije kroz rješavanje unutrašnjih i spoljinih neravnoteža i jačanje rasta produktivnosti.
“Iako u 2021. očekujemo povećanje rasta, dinamika i tok oporavka su neizvjesni“, naglasio je Salinas.
Izvještaj napominje da bi Crna Gora trebalo da usmjeri napore na sprovođenje reformi koje bi pomogle osigurati makroekonomsku stabilnost, stvoriti ekonomske prilike i osigurati snažan rast vođen privatnim sektorom, od kojeg bi svi građani Crne Gore imali koristi.
Regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder rekla je da je sigurno da primjećujeu neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali da će se posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje osjećati.
“Sprovođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala”, navela je.
Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada.
“Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020 – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osjetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020, zaustavljajući petogodišnji trend pada”, ističu u Svjetskoj banci.
Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka.
Sve bi zemlje trebalo da osiguraju da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe treba da budu prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljenika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije”, zaključuju u Svjetskoj banci.