Region Zapadnog Balkana se oporavlja od recesije izazvane COVID-19 u 2020. godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog u 2021, kaže se u najnovijem izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Zeleni oporavak. Izgledi za region su se značajno poboljšali, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto 2021. godine, nakon pada od 3,1 odsto 2020. Rast u regionu je predviđen na 4,1 odsto u 2022. i 3,8 odsto u 2023. godini.
Podstaknuta brzim oporavkom turizma, predviđa se da će se crnogorska ekonomija 2021. godine snažno oporaviti, uz očekivani rast od 10,8 odsto, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana. Izuzetno dobra glavna ljetnja sezona podržala je oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa od 2019. godine, od ranije procijenjenih 55 odsto. Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto BDP-a u 2020. na procijenjenih 4 odsto u 2021. Održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti.
„Ekonomska kriza koju je izazvala pandemija COVID-19 i dalje je izvor neizvjesnosti, ali i predstavlja priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije“, kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. „Svjetska banka je posvećena da podrži Crnu Goru u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom“.
Izvještaj upućuje da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka, jer oporavak još nije pokrenuo tržište rada, što ograničava brzinu ponovnog smanjenja siromaštva. Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati 2021. godine, ali ostaje veće od nivoa iz 2019. godine.
Predviđa se da će stopa siromaštva u regionu nastaviti trend smanjenja prije pandemije i pasti za oko 1 procentni poen na 20,3 odsto, blizu nivoa iz 2019. godine.
Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačine domaće i spoljne tražnje. Oštar oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope pomogao je povećanju doznaka, kao i prilivu turizma tokom glavne ljetnje sezone 2021. godine. Snažan oporavak u naprednim ekonomijama takođe je podstakao tražnju za izvozom regiona.
Međutim, oporavak je i dalje krhak. Signali ranog upozoravanja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu. Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto 2021. godine, što je za 5,4 procentna poena više od juna 2020. godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.
„Post-pandemijska budućnost će zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju“, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU.“
Izvještaj takođe razmatra makro-fiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan se sada nalazi na ključnoj tački odluke u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.
Globalni koraci ka klimatskim akcijama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se menjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja. S obzirom na to, ozelenjavanje privrede jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.
Zapadni Balkan nije izuzetak. Još uvijek okarakterisan razvojnim modelom okrenutim ka poznatim „braon industrijama”, kretanje ka zelenom putu rasta nije nimalo lako, posebno u kratkom roku. Ipak, zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan-uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije.
Efikasno upravljanje ovom zelenom tranzicijom, uključujući mnoge kompromise u pogledu politike, moraće biti glavni fokus pažnje politike Zapadnog Balkana u godinama koje su pred nama, zaključak je redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.