Digitalne platforme za zapošljavanje sve su popularnije i u velikoj mjeri preuzimaju ulogu Zavoda za zapošljavanje. Podaci iz dvije vodeće agencije koje su Pobjedi odgovorile pokazuju da one godišnje zapošljavaju i do 10.000 osoba, međutim te podatke ZZZ nema, tako da i njihova statistika o broju nezaposlenih nema uporišta. Do stvarnih podataka o broju nezaposlenih teško možemo doći jer nemamo razvijenu statističku kulturu, a isto tako nemamo ni broj osoba koje rade u sivoj zoni i koji takođe remeti ove podatke. Kako su kazali iz dvije vodeće digitalne platforme, njihovo poslovanje se razlikuje od ZZZ i kažu da nemaju nikakvu saradnju.
Jedno je neminovno, sagovornici Pobjede iz vodećih privatnih firmi imaju više povjerenja u digitalne platforme jer zaposleni u agenciji prave selekciju prijava, sortiraju ih i čuvaju na takav način da su im prijave uvijek dostupne i vidljive. A sigurno je i to da prijava neće završiti u fioci ili nepročitanim mejlovima, zato što je zaposlenima u agenciji veoma stalo da imaju što više kvalitetnih prijava koje mogu ponuditi klijentima, koji ih, uostalom, i plaćaju za tu uslugu – da im pronađu najboljeg kandidata za upražnjenu poziciju.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kažu da su svjesni manje efikasnosti i nepovjerenja korisnika u Zavod za zapošljavanje, ali da rade na digitalizaciji i ubrzavanju usluga i da je za to potrebno vrijeme.
Komentarišući podatke o broju nezaposlenih, ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je da su nam oni upitni jer još uvijek nemamo razvijenu statističku kulturu i često zbog toga donosimo zaključke na osnovu netačnih podataka, a sa tim i pogrešne odluke.
“Zna se da u Crnoj Gori postoje dvije metode za utvrđivanje nezaposlenosti – anketna – Monstat i nezaposlenost na osnovu evidencije Zavoda za zapošljavanje”, tvrdi Kostić.
Dodaje da su kod nas razlike kao uvijek moguće.
“No, sasvim je sigurno da na evidentiranje ili procjenu nezaposlenosti, odnosno stope nezaposlenosti imaju uticaja brojni činioci i to u metodološkom smislu pa je dio razlika u podacima moguće objasniti time. Ipak, sasvim je sigurno da postoji i izvjestan broj zaposlenih u sivoj zoni koji, naravno, nijesu obuhvaćeni, pa je ukupna slika uvijek lošija nego što zaista jeste. Konačno, to je i izvjestan ,,nevidljivi“ socijalni amortizer”, naglašava Kostić.
On ukazuje na distinkciju između stvarne misije (svrhe postojanja) Zavoda za zapošljavanje i sličnih institucija i agencija i njihove percipirane misije koja preovlađuje u javnosti.
“Razumljivo je, ne i opravdavajuće, kada su ovakve institucije u pitanju, da su privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju efikasnije (ne nužno) jer one imaju samo profitni cilj dok Zavod kao državna institucija ima i društvene ciljeve”, tvrdi Kostić.
Dodaje da njihovo ostvarivanje često ne korespondira sa efikasnošću u strogo ekonomskom smislu.
“Misija Zavoda za zapošljavanje i sličnih agencija iz te djelatnosti nije da stvaraju radna mjesta – već da posreduju u zapošljavanju i da doprinose stvaranju uslova za zapošljavanje. Nerijetko se pogrešno razumije uloga Zavoda jer na to navodi njegovo ime. Razlika nije, kako se čini, samo semantičke prirode već suštinske. ZZZ je zaista bio institucija za zapošljavanje u socijalističkom društvu kad zapošljavanje nije imalo dominantno tržišno obilježje”, objašnjava Kostić.
Danas je, po njegovim riječima, misija Zavoda promijenjena i ona se ogleda u posredovanju u zapošljavanju pa je trebalo promijeniti i ime.
“Zavod, dakle, može biti manje ili više efikasan u realizovanju svoje misije i time doprinijeti višoj ili nižoj stopi nezaposlenosti”, kaže Kostić.
On smatra, međutim, da ključni problem nije ponuda radnih mjesta u privatnoj agenciji ili ZZZ već je problem nezaposlenost koji je dugoročan.
Kako je Pobjedi kazao direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović, očigledno je da su specijalizovani sajtovi privatnih agencija za oglašavanje radnih mjesta uspjeli da onlajn kreiraju prostor na kome će na vrlo jednostavan način poslodavci koji traže radnike do istih i neposredno doći.
“S druge strane, osobe koje su u potrazi za radnim angažmanom su preko privatnih sajtova tokom vremena uspjeli i da dođu do zaposlenja, dok preko ZZZ je situacija da su rijetki slučajevi”, objašnjava Golubović.
Izvjesno je, tvrdi on, da ukoliko ZZZ u perspektivi uspije da kreira takav sajt koji će da obezbijedi efikasno mjesto susreta poslodavaca i osoba koje su u potrazi za zaposlenjem, sigurno je da će proces zapošljavanja biti znatno efikasniji.
“I sada postoji sajt Zavoda za zapošljavanje, ali je isti znatno slabije posjećen i korišćen od strane zainteresovanih strana”, poručuje Golubović.
Iz jedne od najpopularnijih crnogorskih platformi zaposli.me kažu da je od početka pandemije virusa kovid-19 crnogorska biznis zajednica i tržište rada pretrpjelo jedan turbuletan period. Kako su oni kazali Pobjedi, prosječan broj slobodnih radnih mjesta koji oni nude na mjesečnom nivou je 300, dok u toku ljetnje sezone ta brojka prelazi 500.
“Broj radnih mjesta varira u zavisnosti koji period godine posmatramo. Potražnja za poslom je zaista velika, jer na jednom radnom mjestu ukoliko se nude optimalne radne prilike poslodavci imaju na desetine prijava preko našeg portala”, kazali su iz zaposli.me i tvrde da se preko 90 odsto otvorenih radnih mjesta na njihovom portalu uspješno i brzo zatvori.
Kako su istakli, novina na tržištu rada koju je donijela pandemija virusa kovid-19, a to je povećana potreba za kadrom iz IT oblasti, digitalnog marketinga, grafičkog dizajna i pozicijama za koje su potrebni različiti strani jezici.
Nažalost, kako su kazali, nemaju saradnju sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore.
“Tržište radne snage je prepoznalo zaposli.me i još jedan portal u Crnoj Gori, kao ključno mjesto za oglašavanje poslodavaca i registraciju kondidata. Vremenom smo uvidjeli da imamo mogućnost da svim poslodavcima u Crnoj Gori omogućimo da na jednom mjestu ispričaju svoju priču, a kandidatima da kroz naš portal mogu da se upoznaju sa svim poslodavcima u Crnoj Gori”, kazali su oni.
Portal zaposli.me postoji već sedam godina i povjerenje im je ukazalo preko 3.600 poslodavaca iz Crne Gore i regiona.
“Sa velikim brojem poslodavaca imamo dugogodišnju saradnju, koji nam se iz godine u godinu vraćaju, i putem našeg portala i mnogobrojne zajednice koja nas prati znaju da mogu na brz i lak način doći do kvalitetnog kadra za svoj uspješan tim”, kazali su iz portala zaposli.me.
,,Prekoveze“ je prvi crnogorski internet servis koji od 2009. godine nudi aktuelne informacije na tržištu rada u našoj zemlji i šire.
Kako su kazali Pobjedi, portal funkcioniše na drugi način od Zavoda, tako da nemaju saradnju.
“Naš zadatak je da na savremen način povežemo poslodavce sa kvalitetnim kadrovima i nudimo i jednima i drugima dodatne vrijednosti. Kandidatima, nudimo dodatne sadržaje koji im mogu pomoći u potrazi za poslom i dobijanjem odgovarajućih poslova, a poslodavcima sa druge strane prostor da se promovišu na našem portalu sa svim svojim vrijednostima poslodavca, pa da i na taj način dođu do kvalitetne radne snage koja nije evidentirana na tržištu radne snage i često je već negdje zaposlena. Poslodavci su nas prepoznali kao mjesto na kom, ako objave oglas imaju najveći broj prijava, tako da danas imamo preko 3000 zadovoljnih poslodavaca koji su naši klijenti”, kazali su iz portala ,,prekoveze“.
Broj otvorenih pozicija, kako su istakli, je u zavisnosti od mjeseca do mjeseca od 200 do 500.
Kao i njihove kolege najveća je potreba za turističkim radnicima ljeti, takođe i za trgovcima, stručnjacima iz marketinga, IT-a i prodaje.
Agencijama za privremeno ustupanje zaposlenih i agencijama za zapošljavanje koje su prisutne na tržištu rada, Ministarstvo ekonomskog razvoja izdaje dozvole za rad i one obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
U ovom trenutku, kako su Pobjedi kazali iz ovog resora, broj registrovanih agencija za ustupanje zaposlenih je 27, dok je broj registrovanih agencija za zapošljavanje šest. Podaci o ovim agencijama su dostupni na sajtu MER-a.
“Odredbama Zakona o radu uređen je institut Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, način osnivanja Agencija, sticanje svojstva pravnog lica, zaključivanje ugovora o radu sa zaposlenim u smislu poslodavca. Ove agencije direktno zaključuju ugovor o radu sa zaposlenim, koji se upućuje na rad kod poslodavca sa kojim agencija ima zaključen sporazum”, objašnjavaju iz MER-a.
Odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisani su uslovi za rad agencija za zapošljavanje kao i poslovi koje obavljaju ove agencije.
“Poslovi koje mogu da obavljaju agencije za zapošljavanje obuhvataju poslove pripreme za zapošljavanje, posredovanje pri zapošljavanju i druge aktivnosti usmjerene na povećanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti. Takođe, agencije za zapošljavanje mogu sprovoditi i pojedine programe aktivne politike zapošljavanja, na osnovu ugovora zaključenog sa ZZZ, u cilju postizanja značajnijih efekata tih programa”, objašnjavaju iz MER-a.
Ministarstvo ekonomskog razvoja je posvećeno rješavanju problema na tržištu rada i ohrabruje razvoj agencija kako bi se doprinijelo cilju da svi koji traže posao dobiju kvalitetnu uslugu.
“Naravno, fokus naših aktivnosti je na razvoju kapaciteta Zavoda za zapošljavanje koji je centralna institucija na našem tržištu rada. Takođe, posvećeni smo i vraćanju povjerenja građana u ovu instituciju, koje je uslovljeno dugogodišnjim propustima u njenom radu. Ovo je kompleksan proces koji zahtijeva vrijeme”, smatraju iz MER-a.
Dodaju i da je pandemija kovid-19 uslovila i potrebu uspostavljanja efikasnijeg rada Zavoda za zapošljavanje.
“Digitalne platforme predstavljaju stremljenja u svim oblastima politika, stoga je strateško opredjeljenje Vlade digitalizacija javne uprave, pa je unapređenje funkcionisanja Zavoda za zapošljavanja dio sveobuhvatnih napora Vlade da kreira efikasnu i servisno opredijeljenu javnu upravu koju karakteriše rast povjerenja građana u njen rad” poručili su na kraju iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Po zakonu poslodavac je dužan da slobodno radno mjesto prijavi ZZZ
Iz Zavoda za zapošljavanje su objasnili da ,,po zakonu o posredovanju pri zapošljavanju poslodavac je dužan da slobodno radno mjesto prijavi Zavodu, podnošenjem prijave o slobodnom radnom mjestu“.
“Zavod je dužan da slobodno radno mjesto oglasi po zahtjevu poslodavca i u slučajevima utvrđenim posebnim zakonom, na oglasnoj tabli, internet stranici Zavoda i u medijima u roku od dva radna dana od dana prijavljivanja”, kazali su iz ZZZ.
Kako su dodali, od početka ove godine do kraja oktobra oglašeno je 18.230 slobodnih radnih mjesta, dok je u istom periodu zaposleno 14.638 lica sa evidencije nezaposlenih prema prispjelim podacima dobijenim od strane Poreske uprave CG.
Takođe su istakli da Zavod nema nadležnost da kontroliše rad privatnih agencija već to rade nadležne inspekcije.
“Pri tome broj oglašenih slobodnih radnih mjesta kod privatnih agencija ne znači da veliki broj tih istih radnih mjesta nijesu oglašena i preko ZZZCG”, kazali su iz ovog resora.