Utorak, 7 Decembra, 2021
Rubrika:

Snažan oporavak u 2021. ubrzao je ekonomski rast zemalja u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji

Predviđa se da će u 2022. stopa rasta u regionu iznositi 3,4 posto sa stabilizacijom eksterne i domaće potražnje i ukidanjem podsticajnih mjera uvedenih zbog pandemije

Neočekivano snažan oporavak u prvoj polovini ove godine doveo je do jačanja ekonomske aktivnosti na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u regionu Evrope i Centralne Azije, pa se trenutno predviđa da će ekonomski rast ovog regiona u 2021. dostići stopu od 5,5 posto, što je više nego je prvobitno bilo očekivano, navodi se u danas objavljenom najnovijem izdanju Ekonomskog izvještaja  Svjetske banke za region.

Oporavak je prvenstveno rezultat oživljavanja izvoza tokom prve polovine godine, uz oporavak aktivnosti u euro zoni i brzog rasta cijena roba, kao i jačanja domaće potražnje usljed vakcinacije i podsticajnih mjera. Međutim, ovaj podsticaj izvozu možda već gubi zamah zbog daljeg širenja zaraznijih sojeva COVID-19, kako na globalnom nivou tako i u ovom dijelu svijeta, što je već usporilo oporavak domaće potražnje u čitavom regionu.

Predviđa se da će u 2022. stopa rasta u regionu iznositi 3,4 posto sa stabilizacijom eksterne i domaće potražnje i ukidanjem podsticajnih mjera uvedenih zbog pandemije.

Izgledi su i dalje izuzetno neizvjesni, uzevši u obzir nastavak pandemije, a naročito imajući u vidu neravnomjeran pristup vakcinama i neodlučnosti u pogledu iste.

Oporavak u regionu prati značajno ubrzanje inflacije, kao i osjetljivost na finansijske šokove koji bi mogli da budu izazvani iznenadnim pogoršanjem uslova eksternog finansiranja ili značajnim rastom političke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija.

„Pandemija i dalje presudno utiče na ekonomske izglede Evrope i Centralne Azije. Međutim, uz rast stopa vakcinacije širom regiona, kreatori politika sada mogu da se fokusiraju na ostvarenje inkluzivnog, otpornog i održivog oporavka nakon pandemije. Osiguranje konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče poduzetništvo i dinamičnu aktivnost privatnog sektora bitno je za dugoročan rast”, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije.

Prema nalazima posebne analize pod naslovom „Konkurencija i oporavak firmi nakon COVID-19“, sprovedene na osnovu podataka iz anketa Svjetske banke sa privrednim subjektima i Anketa „Puls privrede“, pandemija je ostavila dubok i raznolik uticaj na firme.

Kompanije u ovom regionu su u prosjeku zabilježile značajan pad mjesečnog obima prodaje i broja stalno zaposlenih.

U maju ove godine, jedna od četiri firme predviđala je da u narednih šest mjeseci neće biti u stanju da izmiruje tekuće obaveze. Kod manjih i mlađih firmi, kao i kod onih čiji su rukovodioci žene, obim prodaje se još uvijek nije oporavio od prvobitnog pada.

Krize mogu biti razorne za mnoge firme, ali često imaju i dobre strane, jer tako može doći do preraspodjele resursa sa manje produktivnih na produktivnije firme. Dokazi za postojanje ovog procesa primjećeni su i u Evropi i Centralnoj Aziji, naročito u zemljama sa konkurentnijim tržištima.

Naime, firme čija je produktivnost radne snage bila visoka prije krize doživjele su značajno manji pad obima prodaje i broja zaposlenih od onih sa manje produktivnom radnom snagom.

Veća je bila i vjerovatnoća da će se produktivnije firme prilagoditi krizi povećanjem poslovanja putem interneta i povećanjem obima rada zaposlenih na daljinu.

„Uloga konkurencije je značajna jer je povezana sa dinamičnošću, podstiče firme da budu inovativne, primorava efikasnije firme da ulaze na tržišta i da rastu, dok istovremeno omogućava izlazak sa tražišta manje efikasnim“, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.  „U zemljama u kojima postoje konkuretnija tržišta i snažnije javne politike koje štite konkurenciju, ova realokacija ka produktivnijim firmama je čak i veća.“

Brojne vlade su sprovele široke programe podrške javnih politika kako bi brzo odgovorile na inicijalni ekonomski pad zbog krize.  Ove javne politike su pružile hitnu pomoć i zaštitu za firme i radnike od najgorih efekata pandemije.

Iako se domet vladinih mjera značajno razlikovao u zavisnosti od zemlje, u prosjeku je 50 posto firmi navelo da su dobile neku vrstu državne pomoći kao odgovor na ekonomske efekte krize.

Generalno, rezultati istraživanja pokazuju da je vjerovatnije da će manje produktivne firme dobiti državnu pomoć, kao i da će veće firme dobiti podršku u vidu odlaganja plaćanja obaveza i poreskih olakšica, dok je utvrđeno da su mjere podrške odobravane kompanijama bez obzira na stepen njihove inovativnosti u periodu prije krize.

Kako zemlje budu ulazile u fazu ekonomskog oporavka, biće značajno za kreatore politika u svim zemljama da postepeno ukidaju široke mjere podrške javnih politika čim to bude bilo primjereno i da se fokusiraju na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje je ključno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i održiv i dugoročan ekonomski rast.

Većina zemalja Evrope i Centralne Azije može da unaprijedi kako svoj institucionalni okvir tako i primjenu zakona potrebnih za snažno konkuretno okruženje, uključujući reforme javnih politika u cilju unaprjeđenja stečajnog postupka i načina rješavanja sporova, pojednostavljenja ulaska novih firmi na tržište i povećanja kapaciteta finansijskog sektora da kreditira poslovni sektor.

Najnovije

Sjutra sunčano, krajem dana naoblačenje

Sjutra pretežno sunčano, poslijepodne ili krajem dana postepeno povećanje oblačnosti, a tokom noći u južnim, ponegdje i centralnim predjelima, kiša. Ujutru u većini kontinentalnih predjela...

Transferi: Kapiten Čelzija se dogovorio sa Barsom

Dugogodišnji defanzivac Čelsija Cezar Aspilikueta će od narednog ljeta ponovo igrati u domovini. Kapiten ''plavaca'', prema saznanjima El Nasionala, dogovorio je prelazak u Barselonu. Aspilikueta, iako...

ZAPADNI MEDIJI BRUJE O FINSKOJ PREMIJERKI: Pila i plesala kao da sjutra ne postoji,...

Finska premijerka Sanna Marin (36) viđena je kako do ranih jutarnjih sati pije pivo i pleše s prijateljima u noćnom klubu Butchers u Helsinkiju. Očito nimalo...

Folklorni ansambl KIC-a Budo Tomovıć slavi 75 godına

Veličanstvenim koncertom “Tradicija u srcu” folklorni ansambl Kulturno – informativnog centra ,,Budo Tomović’’ tradicionalnom igrom i pjesmom obilježava značajan jubilej – 75 godina trajanja...

Levandovski se otvorio: Tužan sam zbog Zlatne lopte

Robert Levandovski kaže da se osjeća tužnim, što u izboru Frans fudbala nije završio na prvom mjestu i tako osvojio Zlatnu loptu – najprestižnije...

Najčitanije

Povezano

Kina: Ekonomski rast će premašiti očekivani cilj

Godišnji ekonomski rast Kine verovatno će premašiti očekivani cilj, rekao je potpredsednik kineske Vlade Liju He tokom obraćanja na 9. samitu u Hamburgu putem...

Političari ujedinjeni u borbi protiv epidemije bolesti zavisnosti

Zavisnost je problem zbog kojeg umire crnogorska mladost, a da pri tome sama problematika nikada nije bila tretirana u mjeri srazmjernoj veličini problema, kau...

Vlast i njihova noćna mora

Piše: Slavko Mandić E da im je kukavcima i kukavicama (rodna ravnopravnost koju posebno cijeni vladajuća koalicija) da dožive odlazak sa političke scene preśednika Crne...

MMF upozorava: Oprezno sa programom Evropa sad, smanjiti javni dug, ubrzati vakcinaciju…

Crnogorska ekonomija se snažno oporavlja u 2021. godini, usljed oporavka turizma koji je podržan ciljanim mjerama Vlade. Očekuje se da stopa rasta ove godine...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve