Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Sindikalci i poslodavci saglasni: Traže da najskuplje gorivo košta 1,1 euro

Upoređujući cijene sa zemljama iz okruženje sindikalci tvrde da je kod nas skuplje 20 centi po člitru, nego u, na primjer, BiH ili Sjevernoj Makedoniji, pri čemu treba imati u vidu da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u regionu

Najnovije poskupljenje goriva ujedinilo je i sindikate i poslodavce. Unija slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je Vladu da hitno izmijeni uredbu o formiranju maksimalnih maloprodajnih cijena goriva, kako bi korigovala enormni i za standard građana neprihvatljivi rast cijena, dok u Uniji poslodavaca (UPCG) smatraju da bi država kroz izmjenu regulative trebala da utiče na smanjenje akciza i poreza na promet nafte i naftnih derivata.

Poskupljenje

Sve vrste goriva u Crnoj Gori od juče su skuplje dva do četiri centa. Na kraju prošle i početkom ove godine godine cijena eurosuper 98 je bila 1,18 eura, dok je eurodizel koštao 1,03 eura po litru. Eurosuper 98 od juče košta 1,40 eura, a eurodizel 1,21 euro, što znači da je za pola godine benzin poskupio 22, a dizel 18 centi.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija juče nijesu odgovorili na pitanja Pobjede zašto poslednjih mjeseci rastu cijene goriva, da li se očekuje nastavak rasta cijena i da li će i što Vlada preduzeti da eventualno smanji cijene naftnih derivata. Iz tog Vladinog resora su najavili da će danas poslati odgovore.

Iz USSCG su podsjetili da je od januara cijena nafte i naftnih derivata drastično porasla, pa je, kako navode, krajnje vrijeme da se preispita njena politika utvrđivanja. Smatraju da je neminovno da to utiče na dodatan rast cijena hrane, prevoza i svih roba u usluga, što će izazvati novi udar na budžete građana.

Upoređujući cijene sa zemljama iz okruženje sindikalci tvrde da je kod nas skuplje 20 centi po člitru, nego u, na primjer, BiH ili Sjevernoj Makedoniji, pri čemu treba imati u vidu da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u regionu.

“Zato, USSCG zahtijeva od Vlade da utvrdi gornju granicu cijene nafte i naftnih derivata na 1,1 euro po litru, čime bi se stalo na put daljem povećanju cijena, a samim tim i daljem pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana”, navodi se u saopštenju.

Udar

I u Uniji poslodavaca smatraju da bi limitiranje gornjeg iznosa bilo najbolje rješenje, jer bi država i u tim tržišnim uslovima prihodovala velika sredstva po osnovu naplate od akciza koje na naftu i naftne derivate trenutno iznose ,,nestvarnih” 60 odsto.

Istakli su da je novo poskupljenje svih vrsta goriva težak udar na standard i privredu, pa bi Vlada, uz ovakav stepen povećanja cijene goriva trebalo da razmotri indikatore koji se tiču stanja privrede, prenosi portal RTCG.

Predstavnik UPCG Slobodan Milatović napomenuo je da ta poslovna asocoijacija godinama ukazuje da bi država trebalo da razmotri svoje učešće u formiranju cijene goriva.

“Odnosno, da nađe način da kroz izmjenu regulative, koja se tiče ovog pitanja, da se utiče na smanjenje akciza i poreza na promet nafte i naftnih derivata kad imamo ovakve negativne trendove na tržištu”, rekao je Milatović i dodao da je suvišno govoriti o svim negativnim efektima poskupljenja goriva, uz ocjenu da su preduzeća koja se bave transportom prve na udaru.

“Nema tog privrednog sektora gdje troškovi za gorivo ne utiču na formiranje finalne cijene. Ovo je još jedan namet koji plaćaju poslodavci”, upozorio je Milatović, uz podsjećanje da su u posljednje vrijeme skočile sve cijene, dok zarade ne rastu.

Akcize

Iz SDP-a su naveli da će jučerašnje poskupljenje goriva, deveto u nizu, dovesti do rasta troškova života za građane. Portparolka SDP-a Amina Cikotić podsjetila je da je ta partija, u želji da ovaj problem trajno riješi, predložila smanjenje akciza za 15 odsto.

“Na taj bi se način nivo akciza za gorivo doveo na regionalni prosjek, a cijene značajno smanjile. Akcize, naime, učestvuju u cijeni benzina sa 54 centa po litru, a na kompletnu cijenu se onda dodaje i 21 odsto PDV-a, što čini skoro 60 odsto ukupne cijene goriva”, navodi Cikotić i dodaje da je sliučno sa dizel gorivom, što mugrožava brojne djelatnosti, od saobraćaja, preko prehrambene industrije do poljoprivrede.

Zbog poskupljenja goriva oglasio se do prošle godine vladajući DPS. Iz te partije ocijenjeno je da gorivo poskupljuje, cijene rastu, a žestoki kritičari bivše Vlade su zaćutali od kad su na vlasti. Član Glavnog odbora DPS-a i odbornik u barskoj skupštini Božidar Janković kazao je da su prije par godina unazad oštre kritike dolazile iz redova Demokrata i Ure na račun poskupljenja goriva u tom periodu, odnosno 2017. godini.

“Tada je izvršni direktor Ure Zoran Mikić za poskupljenje goriva krivio ,,neodgovornu politiku DPS-a”, a poslanik Demokrata Momo Koprivica je kazao kako je to ,posljedica katastrofalne ekonomske politike Vlade Duška Markovića”, naveo je Janković.

Podsjetio je da je od decembra primjetna praksa da konstantnog rasta cijene goriva. Pitao je kolege iz vladajućer koalicije zašto se sada ne oglase i objasne to poskupljenje građanima.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 19. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 20. jula.

Gorivo na istorijskom maksimumu 2012, a na minimum 2016. godine

Cijene goriva su bile na istorijskom maksimumu 2012. godine, dok su na minimum bile 2016. Eurosuper 98 je 11. septembra 2012. imao cijenu od 1,54 eura, dok je 23. februara 2016. godine koštao 0,98 eura po litru.

Eurosuper 95 je 11. septembra 2016. koštao 1,5 eura, dok je na istorijskom minimum bio 23. februara 2016. godine kada mu je cijena bila 0,98 eura.

Eurodizel se 28. juna 2012. godine prodavao po rekordnoj cijeni od 1,38 eura, dok je na minimum bio 26. januara 2016. kada mu je cijena bila 0,82 eura.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve