U Podgorici je u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlade Crne Gore i Privredne komore Crne Gore otvorena druga po redu međunaroda konferencija – „Zeleni dani – Redefinisanje razvoja“- koja se održava kroz seriju dvodnevnih online razgovora.

foto gov.me

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je podsjetio na stav da ne smijemo imati samo zelene dane, već moramo imati zeleni i prosperitetan život.  Istakao je da moramo djelovati, biti efikasni i konkretniji, odgovorniji prema resursima i ubrzati razvoj od kojeg će koristi imati svi, kroz pravedniju i učinkovitiju raspodjelu dobara, uz podsticanje inovacija i kreativnost.

“Ova poruka danas mora imati još veću dozu imperativnosti. Globalna zdravstvena i ekonomska kriza nam ne ostavlja pravo izbora i odugovlačenja”, kazao je potpredsjednik i istakao da moramo redefinisati naš razvoj. Da li danas, kada stižu upozorenja Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija, da kao posljedica pandemije novog korona virusa dodatnih 130 miliona ljudi se može suočiti sa nedostatkom hrane i biti gladno, mi imamo luksuz da ne djelujemo, već samo konstatujemo ogromne troškove povezane sa viškovima hrane?”, upitao je potpredsjednik Simović.

Simović je istakao važnost diskusije o ekonomskoj i poslovnoj opravdanosti cirkularne ekonomije u Crnoj Gori i informisao da Vlada Crne Gore sarađuje sa UNDP i Privrednom komorom u pravcu izgradnje nacionalne platforme za uspostavljanje cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.

Za dalji razvoj Crne Gore neophodno je da se pristup i modeli razvoja mjenjaju i unapređuju na liniji mnogostruko veće resursne efikasnosti.

“Za to su potrebne inovacije u svim oblastima, dodatne investicije i prodori na tom polju, i to u što kraćem roku”, naglasio je potpredsjednik.

“Crna Gora je izradila Strategiju pametne specijalizacije za period 2019 – 2024. godine, kojom se potvrđuje da se modernizovana i konkurentna država bazira na tri ključna stateška pravca – zdrava Crna Gora, održiva Crna Gora i digitalizovana Crna Gora”.

“Ova zdravstvena i ekonomska kriza stavlja nas pred izazov očuvanja postojećih radnih mjesta, ekonomske supstance i socijalne stabilnosti. Međutim, iznalaženje rješenja samo do tog nivoa ne smije da nam bude krajnji cilj. Ova kriza mora da bude odlučujući okidač za puno veće domete. Domete koji će ne samo očuvati postojeća radna mjesta već i ubrzano otvarati nova” kazao je Simović.

“Najveća odgovornost je na donosiocima političkih odluka, ali samo uz snažnu podršku privrednika, investitora, finansijskog sektora, akademske zajednice, naučnika, civilnog društva i najvažnije, svakog pojedinačnog građanina ćemo kreirati budućnost kakvu svi želimo”, zaključio je potpredsjednik Simović.

Simović je izrazio zadovoljstvo što je ove godine nađen način da se održi druga konferencija “Zeleni dani”, sa ključnom temom “Redefinisanja razvoja“. Zahvalio je UNDP-u i Privrednoj komori na partnerstvu sa Vladom Crne Gore i odlučnosti da se kao organizatori ne osvrću na okolnosti koje su posljedica pandemije COVID 19, već da prate put prema planiranim ciljevima, upravo prema izreci koja kaže “Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor”.

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović je izrazio očekivanje da će Konferencija Zeleni dani 2020 dati brojne korisne ideje koje će učiniti da se drugačije percipira naša i budućnost čitave planete, te da se mora pronaći balans izmedju potrošackog društva i brige o prirodi, resursima i načinu upravljanja.

“Nadam se da će učesnici Konferencije, nakon održanih prezentacija i panela, biti u prilici da bolje sagledaju prednosti cirkularne ekonomije i pruže doprinos budućem radu na kreiranju i implementaciji Mape puta u Crnoj Gori. Razgovori na ovu temu su veoma aktuelni i moraju u osnovi imati efikasno upravljanje resursima i procese koji ne štete životnoj sredini. To od nas zahtijeva da unaprijedimo vezu  između naučne i poslovne zajednice, i da inovativnost stavimo u funkciju ekonomskog napretka i održivog rasta i razvoja. Riječ je o temama koje prevazilaze nacionalne okvire i aktuelne su na najvažnijim evropskim i svjetskim adresama.”

On je naglasio da je Crna Gora donijela dvije veoma značajne odluke, Odluku o izradi prostornog plana Crne Gore i Odluku o izradi Plana generalne regulacije Crne Gore.

“Vjerujem da će poruke koje se budu čule na Konferenciji biti inspiracija da i ova dokumenta za naredni razvoj Cne Gore, budu rađena u potpunosti na fonu cirkularne ekonomije, što će značiti obnovu ekosistema, dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede”, zaključio je svoje obraćanje potpredsjednik Gvozdenović.

Direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Mirjana Špoljarić Eger je naglasila da je vrijeme da iskoristimo trenutnu globalnu krizu za krupan zaokret ka zelenim radnim mjestima, ka ulaganju u obnovljive izvore energije, pametnom stanovanju i zelenim javnim nabavkama, koji su zasnovani na principima i standardima održive proizvodnje i potrošnje.

Na pitanje izbora koji se nalaze pred Crnom Gorom,Špoljarić Eger navela tri ključna pravca djelovanja. Kao prvo, mora se osigurati postepena tranzicija ka trajnom usklađivanju ekonomskog rasta i upotrebe resursa i uticaja na životnu sredinu – drugim riječima, ispunjavanje obećanja o Crnoj Gori kao ekološkoj državi. UNDP snažno podržava uvođenje principa energetske demokratije, kao što je concept „prozjumera“ (proizvođača i potrošača), prepoznat u novom Zakonu o energetici. Istovremeno, mora se omogućiti brza digitalna transformacija u širokom obimu – koja mora funkcionisati za sve dijelove
društva.

“Kao treće, ekonomski oporavak treba da bude pametan i inovativan. Ključ oporavka Crne Gore leži u inovacijama. Imajući to u vidu, Strategija pametne specijalizacije Crne nudi sasvim novi pristup i može se koristiti kao vodilja za prilagođavanje drugih nacionalnih politika i važnih vladinih dokumenata. UNDP će nastaviti da pruža podršku nedavno uspostavljenom Savjetu za inovacije i pametnu specijalizaciju, pružajući podršku u podsticanju istraživanja.”

Janez Potočnik, kopredsjedavajući Međunarodne ekspertske grupe za resurse UN je kroz uvodnu prezentaciju Konferencije istakao da, u srednjem roku, nedostatak resursa neće biti osnovni izazov ekonomskog razvoja, već će to biti posljedice prekomjernog i neodgovornog korišćenja resursa – klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje – koji ugrožavaju kako životnu sredinu, tako i zdravlje.

“Prelazak na cirkularnu ekonomiji mora biti sistematičan, dubinski i transformativan. Evropska Komisija je pozvala države da podrže Okvirni Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju i njegovo sprovođenje. Očekuje se donošenje nacionalnih strategija za cirkularnu ekonomiju. Komisija će, sa svoje strane, pratiti pripremu i sprovođenje ovih dokumenata”.

Potočnik je posebno naglasio da putovanja i turizam imaju važnu ulogu u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, jer je ova industrija duboko povezana sa ključnim tokovima resursa i lancima vrijednosti – poljoprivredi i hrani, građevinarstvu i saobraćajnoj industriji.

“Putovanja i turizam mogu djelovati kao okretači cirkularnog lanca vrijednosti” kazao je Potočnik.

“Evropski Zeleni dogovor je nova strategija rasta koja ima za cilj transformaciju EU u prosperitetno društvo, sa konkurentnom ekonomijom i nultim emisijama gasova sa efektom staklene bašte do 2050”, istakao je Potočnik i ukazao da Dogovor mora biti jednako kvalitetan za sve, uz važnost usklađenosti sa UN Agendom održivog razvoja.

“Evropa mora napustiti istoriju “imperijalizma zasnovanog na posjedovanju resursa” i zakoračiti u budućnost odgovornog korišćenja prirodnih resursa i snažne otpornosti zajednica i ekosistema”, zaključio je on-

Konferencija se nastavlja sjutra kada će se govoriti o klimatskim promjenama i oporavku turizma nakon krize izazvane pandemijom COVID-19.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve