Svjetska banka kreditiraće Crnu Goru 80 miliona eura do kraja godine, a kada će se odobriti ta pozajmice zavisiće od brzine kojom će Vlada implementirati tražene reforme, saopštio je Televiziji Crne Gore Kristof Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji. Nada se da će, smanjenjem potrošnje i povećanjem prihoda, država izbjeći bankrot.
Svjetska banka neće ovegodine izdati Crnoj Gori garanciju za zaduženje kod komercijalnih banaka, već će direktno kreditirati državu u iznosu od 80 miliona eura, kazao je Televiziji Crne Gore šef kancelarije Svjetske banke u našoj zemlji Kristof Šeldon.
Na takav potez odlučili su se, kaže, zbog kretanja na tržištu.
“Ranije smo koristilipristup koji ste opisali – da izdamo garanciju Vladi kojom se potom onazadužiti kod komercijalnih banaka. Između ostalih najviše zbog tržišnih uslova,ovog puta imamo drugačiju šemu u kojoj dajemo direktan kredit Vladi, procijenilismo da je to najefikasniji pristup. Takav direktan pristup je dobar signal tržištu da je Vlada ozbiljna u reformama”, kazao je Šeldon.
Kredit će biti realizovan u dvije tranše, a trenutno je prva predmet dogovora sa Vladom. Kada će biti odobrena zavisiće od brzine kojom se ispune uslovi Svjetske banke.
“Uslovi su podijeljeni udvije kategorije – prva se odnosi na fiskalnu otpornost, odnosno kontrolu javnepotrošnje. U okviru toga očekuju se reforme u poreskom dijelu i kontrolitroškova za farmaceutsku potrošnju i ljekove. Povećanje prihoda i kontrolajavne potrošnje pomoći će Vladi da smanji fiskalni deficit. Druga kategorija sureforme u oblasti zelenog rasta i klimatske otpornosti, odnosno usklađivanju sazakonodavstvom EU. Kada ti uslovi budu ispunjeni, Vlada će dobiti kredit”, kaže sagovornik Javnog servisa.
Šeldon tvrdi da neće tražiti smanjenje plata i penzija, ali ni broja radnika u državnoj upravi. Među uslovima nije povećanje PDV-a, već akciza što je Vlada početkom godine već predlagala parlamentu. Ipak, upozorava da se način za održivo smanjenje minusa u državnoj kasi mora tražiti.
“Veliki problem za zemlju je dolazak na naplatu euro obveznica u junu 2025. Fiskalni deficit je prošlegodine bio jako visok, zbog toga se toliko fokusiramo na fiskalnu održivost, kako bi se do tada postepeno smanjio deficit”, dodaje Šeldon
Pa, hoćemo li bankrotirati ili ne?
“Nivo duga je visok, kaošto sam rekao, međutim postoje mjere koje se implementiraju i planiraju i nadamose smanjenju duga. Ovo je pitanje kojim treba dobro upravljati, postoje ivanjski faktori, ali nadamo se uz dobro upravljanje da bankrot neće biti scenario”, zaključuje šef kancelarije Svjetske banke u Crnoj Gori.