Četvrtak, 25 Aprila, 2024
Rubrika:

Šćuric: Gašenje MA bilo nepotrebno i rezultat je političkog revanšizma

- Odluka da se ugasi Montenegro Airlines je bila diletantska, krajnje nepotrebna i potpuno pogrešna. Ona je bila rezultat političkog revanšizma i zato danas imamo to što imamo u Crnoj Gori - kazao je Šćuric Pobjedi.

Gašenjem Montenegro Airlines-a krajnje nepotrebno je izgubljen kontinuitet kompanije, putnici, prava i ugovori, koje je ta avio-kompanija posjedovala – ocijenio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.

On je saglasan sa ocjenama koje odnedavno dolaze iz Odbora direktora To Montenegra da je ta nova nacionalna avio-kompanija u startu izgubila određena tržišta i veliki broj putnika, kao i da zbog diskontinuiteta, koji se desio nakon gašenja MA, nova avio-kompanija, nažalost, nije mogla da računa na brojne resurse.

– Odluka da se ugasi Montenegro Airlines je bila diletantska, krajnje nepotrebna i potpuno pogrešna. Ona je bila rezultat političkog revanšizma i zato danas imamo to što imamo u Crnoj Gori – kazao je Šćuric Pobjedi.

Izgubljeno povjerenje

On smatra da je odluka da se ugasi MA otežala poslovanje To Montenegru. On je istakao da je sa prestankom rada MA izgubljen kontinuitet kompanije i putnici koje je imala.

– Putnici nemaju povjerenje u kompaniju To Montenegro, stvorili su druge putne navike, lete brojnim drugim kompanijama koje su u međuvremenu došle – saopštio je Šćuric.

On dodaje i da su gašenjem Montenegro Airlines-a izgubljena i brojna prava, te ugovori koje je ta kompanija imala.

– Izgubljeno je enormno puno, u prvom redu IATA članstvo, code-share ugovori, slotovi (prava na slijetanje), ugovori sa radnicima, održavanje aviona, dio flote. To je bilo krajnje nepotrebno i zato danas Air Serbia ima tri puta više letova i daleko više putnika, iako je MA bio dominantan na linijama za Beograd – rekao je Šćuric.

Prema njegovim riječima krajnja opcija je bila da se kompanija Montenegro Airlines ugasi dan prije pokretanja To Montenegra.

– No, i to je potpuno nepotrebno. Trebalo je zadržati staru kompaniju, restrukturirati je, smanjiti broj zaposlenih i promijeniti menadžment. Bilo bi to jeftinije po Crnu Goru, a kompanija bi danas imala bar pet aviona i stotinjak sedmičnih letova – kazao je Šćuric.

Predsjednik Odbora direktora To Montenegra Pavle Ljesar, koji je sredinom septembra imenovan na tu funkciju, prije nekoliko dana izjavio je agenciji Mina biznis, govoreći o poslovanju nacionalnog avio-prevoznika da je, u cilju sagledavanja trenutnog stanja, važno obuhvatiti širi kontekst i brojne faktore koji su uticali na to.

– Počev od samog načina osnivanja To Montenegra, koji je doveo do prekida kontinuiteta između prethodne i novoosnovane avio-kompanije, zbog čega je u startu novoosnovana kompanija izgubila određena tržišta i veliki broj putnika, a uz to je formirana uz minimalna sredstva, odnosno dva aviona – objasnio je Ljesar.

On je rekao da zbog diskontinuiteta koji se desio, nova avio-kompanija, nažalost, nije mogla da računa na brojne resurse.

Posljedice

– Novi avio-prevoznik se i dalje suočava sa posljedicama iz perioda kada još nije ni počeo da saobraća – dodao je Ljesar. I Pobjedi su nedavno iz To Montenegra saopštili da im je otežavajuća okolnost pri poslovanju bila tranzicija sa MA na To Montenegro.

– Proces tranzicije pratile su brzoplete odluke, čija posljedica je gubitak značajnih resursa, u prvom redu dva vazduhoplova, zatim članstava u međunarodnim vazduhoplovnim institucijama, pristup globalnim provajderima, većina značajnih sistema koji su bili razvijeni kod prethodnog prevozioca i konačno sama pozicija na tržištu. Sve navedeno predstavljalo je svojevrsnu kočnicu razvoja kompanije koja je mogla u većem procentu da iskoristi potencijal koji postoji – ocijenili su nedavno iz kompanije To Montenegro.

Podsjećamo da je tadašnja Poreska uprava 25. decembra 2020. godine, po nalogu Ministarstva finansija na čijem je čelu tada bio Milojko Spajić blokadom žiro-računa Montenegro Airlines-a, naplatila 3,18 miliona eura, kojim su pokrivene poreske obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih radnika za 11 mjeseci, od novembra 2016. do septembra 2017. godine.

Istog tog dana kompanija MA je bila primorana da donose odluku da od 26. decembra 2020. godine prizemlji avione. Prethodno je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić 24. decembra 2020. godine saopštio da Vlada ne može da donese nijednu zakonitu odluku u korist kompanije Montenegro Airlines, odnosno njenog spašavanja, navodeći da su Vladi ,,vezane ruke odlukama Agencije za zašitu konkurenciju“.

Istog dana najavljeno je formiranje nove kompanije To Montenegro za čije je osnivanje država dala 30 miliona eura osnivačkog kapitala. To Montenegro je počeo sa komercijalnim saobraćajem u junu prošle godine. U međuvremenu je kompanija Montenegro Airlines 28. aprila prošle godine otišla u stečaj.

Poslovni rezultat vrlo loš za kompaniju koja ima samo dva aviona

Šćuric je ocijenio da je poslovni rezultat To Montenegra u prvih devet mjeseci ove godine vrlo loš. Prema preliminarnim rezultatima kompanija je u prva tri kvartala ostvarila gubitak od 1,6 miliona eura.

– To je vrlo loš rezultat za kompanju koja ima samo dva aviona. To je kao da 13 puta veća kompanija Air Serbia ima 20 miliona eura gubitka – kazao je Šćuric.

Ostvareni minus manji je od prošlogodišnjeg, kada je na kraju trećeg kvartala kompanija imala 2,6 miliona eura gubitka. Predsjednik borda To Montenegra Ljesar je nadavno saopštio da bi finansijski rezultat bio značajno bolji da nije došlo do porasta cijene avio-goriva.

– Kada govorimo o problemima u poslovanju generalno, onda je potrebno sagledati, između ostalog, i geopolitički aspekt. Zbog situacije u Ukrajini došlo je do velikog poremećaja na tržištu koji se reflektovao i na cijenu naftnih derivata – rekao je Ljesar.

On je kazao da su, samo u ovoj godini, troškovi avio-goriva u kompaniji iznosili 11,4 miliona eura, što je preko 30 odsto učešća u ukupnim troškovima poslovanja.

– Da se cijena goriva zadržala na nivou od prošle godine ili na primjer 2019. godine, za obavljeni saobraćaj, naši troškovi bi bili 4,1 milion eura niži, a samim tim krajnji finansijski rezultat bi bio značajno bolji – saopštio je ranije Ljesar.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve