Politička nestabilnost i kašnjenja u formiranju vlade glavni su rizici za Crnu Goru, navodi se u izvještaju Svjetske banke. U izvještaju Svjetske banke predviđa se da će javni dug ostati visok u 2022. godini. Ističu da povećanje minimalne mjesečne penzije dodatno slabi održivost penzijskog sistema. Program Evropa sad, tačnije, povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, prema izvještaju Svjetske banke, takođe predstavlja značajne fiskalne rizike.
Naglašeno je da “visok javni dug i pogoršanje globalnog okruženja” zahtijevaju “kratkoročnu fiskalnu konsolidaciju”.
“Nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika neizvjesnost opterećuju izglede za oporavak Crne Gore. Očekuje se da će se rast smanjiti na 3,4 odsto u 2023. i 3,1 odsto u 2024. godini, a
usporava se rast privatne potrošnje”, navodi se u izještaju.
Projekcije Svjetske banke, takođe, ne pretpostavljaju da će se sa gradnjom preostalih dionica autoputa početi do 2025. godine, jer je fiskalni prostor ograničen.
“Očekuje se da će turizam nastaviti da se oporavlja 2023, iako sve lošiji izgledi za rast u EU i regionu mogu usporiti oporavak”, dodaje se.
Prema projekcijama iz izvještaja inflacija će usporiti i pasti na 5,9 procenata u 2023. godini, a u 2024. godini na 2,6 procenata.
U izvještaju Svjetske banke predviđa se i da će javni dug ostati visok na oko 72 procenta BDP-a u 2023. i 2024. godini.
“S obzirom na pooštravanje globalnih finansijskih uslova i značajne finansijske potrebe Crne Gore od oko devet procenata BDP-a u 2023. godini, Crnoj Gori će biti potrebno veoma pažljivo upravljanje dugom i jača kontrola nad njenim rashodima”, ukazuje se u izvještaju i ističe da su izgledi što se tiče crnogorske ekonomije “okruženi višestrukim negativnim rizicima”.
Visoka geopolitička neizvjesnost i rastuća globalna inflacija slabe mogućnosti za rast u Crnoj Gori.
“Inflatorni pritisci ubrzavaju monetarno zaoštravanje, što se pretvara u skuplje spoljno finansiranje. Politička nestabilnost i kašnjenja u formiranju vlade glavni su domaći rizici. Ozbiljnost predstojećih izazova zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika”, naglašava se u izvještaju Sjetske banke.
Ključni uslovi i izazovi za Crnu Goru
U izvještaju Svjetske banke predviđa se da će javni dug ostati visok u 2022. godini. Ističu da povećanje minimalne mjesečne penzije dodatno slabi održivost penzijskog sistema. Program Evropa sad, tačnije, povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, prema izvještaju Svjetske banke, takođe predstavlja značajne fiskalne rizike.
“Dok je privreda imala snažan oporavak u 2021. godini, sa rastom od 13 odsto, ona je i dalje ispod nivoa iz 2019. godine i sada se suočava sa novim izazovima globalne geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti.
Crna Gora se, dodaju, oslanja na fiskalnu politiku i strukturne reforme kako bi održala makroekonomsku stabilnost.
“Međutim, izgradnja autoputa finansirana dugom, pandemija i nedostatak posvećenosti fiskalnim ciljevima povećale su fiskalnu ranjivost i povećale javni dug, koji je dostigao vrhunac od 105 procenata BDP-a 2020. godine. Uprkos značajnom padu na 84 procenata BDP-a u 2021. javni dug ostaje visok”, ukazuje se u izvještaju.
U januaru 2022. godine Crna Gora je, podsjećaju počela da sprovodi program poreske reforme.
“Njime se ukidaju doprinosi za zdravstvenu zaštitu, uvodi porez na dohodak građana, povećava se neto minimalna zarada sa 250 na 450 eura. Program takođe predstavlja značajne fiskalne rizike, dodatno pojačane odbacivanjem nekoliko mjera za kompenzaciju prihoda od strane Parlamenta i dodatnim povećanjem socijalne potrošnje što dovodi do većeg fiskalnog deficita od planiranog u 2022. godini i kasnije. Usvojeno povećanje minimalne mjesečne penzije sa 150 eura na preko 250 eura (od septembra 2022. godine), bez kompenzacije reformskih mjera, dodatno slabi održivost i pravičnost penzijskog sistema”, ocjenjuje se u izvještaju.
U izvještaju se osvrću i na nedavni pad Vlade Dritana Abazovića.
“U avgustu je izglasano nepovjerenje vladi – druga vlada koja je pala 2022. godine. Složenost i krhkost političkog pejzaža pogoršavaju ionako visoke neizvjesnosti, usporavaju proces reformi i skreću pažnju sa neposrednih ekonomskih izazova. Razborita fiskalna politika zasnovana na kontinuiranom smanjenju javnog duga i politikama podrške rastu je od ključnog značaja u takvom okruženju”, navode iz Svjetske banke.
Administrativni podaci pokazuju, kako dodaju, da je zaposlenost u julu dostigla rekordan nivo.
“Stopa registrovane nezaposlenosti opala je sa 22 procenta u julu 2021. na 16 procenata u julu 2022. Predviđa se da će siromaštvo opasti na 17,1 odsto u 2022. Inflacija je u avgustu dostigla vrhunac od 15 procenata, predvođena skokom cijena hrane. Inflatorni uticaj na domaćinstva u velikoj mjeri je ublažen povećanjem plata kroz program poreske reforme”, navode u izvještaju.
Ocijenjeno je i da finansijski sektor ima dobre rezultate.
Međutim, nedostatak doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak građana, nove obaveze potrošnje (dečije i naknade za majke, penzije), otplata zaostalih obaveza za zdravstveno osiguranje i visoka kapitalna potrošnja očekuju da će dovesti do “povećanja fiskalnog deficita sa 1,9 odsto BDP-a u 2021. na procijenjenih 4,9 odsto BDP-a u 2022.”
“Procjenjuje se da će javni dug ostati visok na 73,4 odsto BDP-a u 2022. godini”, zaključuje se u izvještaju.