Veliko je pitanje da li će budžet za 2022. godinu sa programom Evropa sad, koji je 29. decembra dobio zeleno svijetlo u crnogorskom parlamentu, biti u potpunosti realizovan, bez rebalansa i dodatnih zaduženja, ocjenjuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičari Aleksandar Damjanović i Vasilije Kostić.
Dvojica analitičara iskazuju i nadu i strijepnju po pitanju ispunjavanje ambicioznih finansijskih planova Vlade u najvažnijem ekonomskom aktu za narednu godinu.
Skupština Crne Gore je 29. decembra glasovima poslanika vladajuće većine i jednog iz opozicije, usvojila budžet koji je Vlada projektovala na dvije milijarde i 460 miliona eura. On uključuje uvećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne sa sadašnjih 530 na 700 eura, kroz program „Evropa sad “.
Na novinarsko pitanje hoće li se isplaćivati sve što je budžetom obećano, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić je kazao da vjeruje da hoće:
“Vjerujem da će se sve realizovati. Nijedan euro iz budžeta neće otići u džep Alekse Bečića ili bilo kog političara, osim plata koje su zaslužili, već samo u džep građana”, poručuje Bečić.
Budžet istorijski ili populistički
Vlada smatra da je Crna Gora dobila “istorijski” budžet, a premijer Zdravko Krivokapić je nakon usvajanja u Skupštini kazao da njegova Vlada drži do obećanja građanima.
“Već sjutra, minimalna zarada u Crnoj Gori će iznositi 450 eura, a prosječna plata 700 eura. Tokom 2022. godine će biti uvećana i minimalna penzija na 200 eura, dok će svako dijete od oktobra dobijati dječiji dodatak”, poručio je Krivokapić na Tviteru.
Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) je ocijenila da je budžet populistički.
Uoči usvajanja, gradonačelnik Podgorice i funkcioner DPS-a Ivan Vuković je napisao da budžet “nužno vodi u bankrot države”, praveći paralelu sa mogućim „grčkim scenariom”.
Njegov partijski kolega Predrag Bošković, pak, doveo ga je u vezu sa scenarijem stvaranja “srpskog sveta“.
“Da je na djelu konačno urušavanje Crne Gore postaje sve jasnije sagledavajući budžet, kojim se Crna Gora želi uvući u dugoročno ropstvo kako bi je lakše uvukli u projekat 27. izborne jedinice srpskog sveta“, napisao je Bošković na Tviteru.
Strah od novih zaduženja
Bivši poslanik i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović za RSE kaže da je puno dilema i strahova po pitanju ispunjavanje stavki iz budžeta.
“Ovo je bužet optimizma i on svima nama treba, ali treba voditi računa da rast zarada i standarda dovedemo u elementarnu vezu sa raspoloživim domaćim resursima i da pokušamo da to ostvarimo dominantno sopstvenim snagama. Ipak, ovako kako je sada zamišljeno izaziva zebnju da tako neće moći da se realizuje već da će se morati ići na rebalans i nova zaduženja, iako smo već zaduženi, što će nam se kao bumerang vraćati na naplatu”, kaže Damjanović.
Parlament je, međutim, ograničio planirana zaduženja Vlade sa 500 miliona na 70 miliona eura za finansiranja manjka u budžetu i stvaranje fiskalne rezerve u 2023. Takođe, poslanici nijesu dozvolili Vladi da se zaduži 900 miliona eura za otplate i refinasiranja starih dugova.
Ono što će Vladi otežati realizaciju budžeta i pratećeg programa jeste činjenica da su poslanici 29. decembra odbili predlog o uvođenju akciza na takozvane štetne proizvode: slatkiše, dio alkoholnih i gaziranih pića. Odbijeno je i vraćanje PDV-a ugostiteljskim objektima sa sedam na 21 odsto. Sve to je trebalo državnoj kasi da donese 33 miliona eura.
Vlada je budžetom projektovala trošak za isplatu doživotnih naknada za majke sa troje i više djece, ali je Skupština usvojenim zakonom isplatu odgodila za 1. april. Godišnja naknada za 22 hiljade majki budžet bi koštala dodatnih 25 miliona.
Doživotne naknade za majke sa troje i više djece, donijela je prethodna vlast DPS-a u januaru 2016., a potom ih godinu kasnije ukinula, a Ustavni sud ih proglasio neustavnim.
Neplanirani rashodi
Crnogorski poslanici su usvojili i set zakona koji državnoj kasi donose neplanirane rashode.
Naime, novim zakonima od 1. septembra biće uvećana minimalna pezija sa 147 eura na 200 eura. Crna Gora prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja iz oktobra ima nešto više od 118 hiljada penzionera, od čega blizu 17 hiljada prima najnižu penziju od 147 eura.
Osim toga sva djeca, bez obzira na materijalni status, do 18 godina će od 1. oktobra primati dječiji dodatak, što znači dodatni trošak za budžet od 41 milion eura.
U Crnoj Gori je sredinom prošle godine bilo više od 134 hiljade djece do 17 godina.
Aleksandar Damjanović smatra da nova socijalna izdvajanja i odbijanje poslanika da podrže Zakon o akcizama za “štetne proizvode” dodatno komplikuju finansijsku održivost.
“Uz budžet je donešen jedan broj zakona koji prate zacrtane budžetske politike, dok jedan dio zakona nije donešen kao što je slučaj sa Zakonom o akcizama. Biće vrlo izazovno da se budžet ostvari onako kako je zamišljeno, imajući u vidu sa jedne strane velika očekivanja od programa koji se tiče i povećanja minimalne zarade i ukidanja doprinosa za zdravstvo, a sa druge dodatna opterećenja na budžet”, navodi Damjanović.
Predsjednik crnogorskog Udruženja poslodavaca Vasilije Kostić za RSE kaže da su planirano povećanje minimalne i prosječne zarade i dodatna socijalna izdvajanja koje je Vlada predvidjela, dva ključna izazova za uspješnu realizaciju budžeta.
Prema Kostiću, iz ugla poslodavaca, ono što je predviđeno budžetom ima i negativnu, ali i pozitivnu stranu:
“Veliki je znak pitanja kako će to uvećanje minimalne zarade i za 80 odsto uticati na poslodavce jer se nije vodilo računa o produktivnosti i povratu na kapital već se sve radilo nekom knjigovodstveno- tehničkom ekvilibristikom. Dobra strana je to što se po prvi put smanjuju troškovi rada po osnovu doprinosa što je, nadamo se, uvod u trajnu praksu rasterećivanja troškova rada i veće efikasnosti i produktivnosti preduzeća”, kaže Kostić.
Nema najvljenih stranih investicija
Vasilije Kostić kao još jedan problem za realizaciju ambicioznog vladinog plana kroz budžet i program “Evropa sad”, vidi u činjenici da za narednu godinu nije najavljena niti jedna veća strana investicija u Crnoj Gori:
“Godina za nama je godina bez kapitalnih ulaganja, a godina pred nama ne obećava ništa drugačiju situaciju, bez obzira na značajan kapitalni budžet koji je predvidjela Vlada. Pitanje je koliko je i on ostvariv jer projekti ili uopšte nijesu u pripremi ili su daleko od početka realizacije što bi poguralo privredu.”
Dodatna sredstva budžet neće ostvariti ni smanjenjem plata.
Naime, vladin prijedlog zakona, kroz program “Evropa sad”, koji je predviđao smanjenje zarada za visoke državne funkcionere, poslanike, sudije, tužioce i druge u javnom sektoru, nije usvojen u Skupštini.
To je jedini predlog oko koga su poslanici i vlasti i opozicije bili jedinstveni.
Svi su bili uzdržani.