Sasvim sam siguran da će prihodi od turizma premašiti prošlogodišnji rekord, ocijenio je u intervjuu za portal Standard ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Prema njegovim riječima sive ekonomije je manje nego ranije, ali kako dodaje, upravo ona uzima iz usta našoj djeci i zakida ih za kvalitetniju budućnost. Ministar ističe i da svaki skriveni euro – jedan je manje za vrtiće, škole, puteve, zdravstvo.
Standard: I pored kišnog perioda u predsezoni, turista je za 40 odsto više u Crnoj Gori. Šta je, prema vašem mišljenju, doprinijelo rastu broja turista ove godine?
Radulović: Iako su vremenske prilike veliki faktor u priči o turizmu, dobar plan je zapravo ono što sezonu drži stabilnom, u ovom slučaju progresivnom. Uprkos kišnom maju, mjesecu koji je izuzetno plodan za mediteranske zemlje, ove godine smo u prvoj polovini imali 23 odsto registrovanih turista više nego prošle. Kada govorim o dobro sprovedenom planu, mislim da smo kao Ministarstvo u saradnji sa opštinama i uz veliku podršku turističke privrede, uspjeli da iz godine u godinu kreiramo sve ozbiljniju ponudu, koja nam na kraju svima donosi više prihoda. Prije svega, uspjeli smo da povratimo zapadnoevropske turiste što je potvrda da osim prirodne ljepote, Crna Gora nudi dobru uslugu, veoma luksuzne hotele, sve zanimljivije turističke ture koje spajaju sjever i jug, a na kraju i sigurnost. Ogromnu ulogu ima i avio-dostupnost naše zemlje, jer nikada nijesmo bili povezani sa više zemalja. Ukoliko turistima omogućite da do vas dođu na brz i lak način, osmislite dobru ponudu, male su šanse da iz te zemlje već u prvoj godini ne bilježite rast gostiju. Zato smo vrlo ponosni na činjenicu da su sa preko 70 destinacija ove godine slijetali avioni na crnogorske aerodrome, a samo tokom prethodne dvije godine otvoreno je čak 36 novih aviolinija.
Do polovine avgusta 2019. godine na aerodromima Crne Gore opsluženo je oko 1.700.000 putnika, što je 8% ili 120.000 više u odnosu na isti period prethodne godine. Rastu broja turista doprinosi itekako i hotelska privreda, na kojoj je uglavnom bazirana predsezonskai postsezonska ponuda. Sve veći broj hotela visoke kategorije osvaja imidž destinacije na kojoj je istovremeno zagarantovan komfor, ali i zabava i intimnost. To su primijetili naši gosti, kojih je ove godine za čak četvrtinu više registrovanih u hotelima nego prošle godine. Na kraju, iako ima primjera loše komunikacije, zaista smatram da kvalitet usluge u Crnoj Gori iz godine u godinu veoma raste. Ljubaznost i čistoća možda nijesu najsnažniji stubovi turizma, ali svakako jesu najvidljiviji i gospodari su prvog utiska. Napredak je veoma uočljiv, ali moramo dostići najviše standarde poslovne kulture i higijene.
Standard: Da li će prihodi od turizma ove godine premašiti prošlogodišnji rekord?
Radulović: Sasvim sam siguran da hoće. No, kako sam čovjek brojki, iskoristiću ih da potkrijepim svoj optimizam. Kada pogledamo prvih sedam mjeseci ove godine, u hotelima je boravilo skoro 700.000 hiljada gostiju, što je 110.000 gostiju više nego prošle godine, dok je broj noćenja u istom periodu veći za 216.000. Prema mjerenju brojnosti registrovanih turista u jednom danu, prvi put se desilo da 2. i 9.avgusta ove godine cifra prebaci 200.000. gostiju. Dakle prema zvaničnim podacima, devetog avgusta je u Crnoj Gori bilo 220.000 gostiju, što smatram impresivnom cifrom uzimajući u obzir naše prostorne i infrastrukturne kapacitete. Granični prelazi bilježe rast od preko 12 odsto. Najveću posjećenost bilježe primorski gradovi, Žabljak i Kolašin, a prvi put 23. avgusta imali smo veći broj registrovanih turista u Ulcinju nego u Budvi.
Na kraju, prema dosadašnjim pokazateljima, prihodi su porasli za 11 odsto. Želim da naglasim da, bez obzira što nam je statistika važna kao satisfakcija za dalji rad i napor, pokazatelj standarda je i realan život. Govorim konkretno o mogućnosti da se kroz razvoj turizma zapošljavaju mladi ljudi, studenti, stručno profilisani kadrovi; razvojem se širi spektar zanimanja što uključuje sve veći broj uposlenih u turizmu. Ova grana je neraskidivo povezana i sa poljoprivredom, ugostiteljstvom, tehnologijama, avio-industrijom. Dalje, kvalitetan, ekološki osviješćen i bogat gost nije samo prilika za zaradu. Razmjena iskustava, sagledavanje drugih i drugačijih običaja, navika i kultura, više je od novca i na duge staze drušvo emancipuje i produhovljava.
Standard: Kako komentarišete informaciju da je više turista ove godine registrovano u Ulcinju nego u Budvi, koja je godinama važila za metropolu crnogorskog turizma?
Radulović: Moram da kažem da je ovaj podatak vjerovatno nespretna interpretacija statističkih podataka u javnosti. Jedan dan avgusta, 23. u mjesecu, imali smo veći broj registrovanih turista u Ulcinju nego u Budvi. Ali, Budva je primorski grad koji uvijek prijavi najviše gostiju i na kome u tom smislu počiva 40 odsto našeg turizma. Zalažem se da u javnosti uvijek naglasi da se govori o registrovanim gostima, jer svi smo svjesni da još uvijek ne uspijevamo da legalizujemo baš svaki boravak. Zato se tim za turizam u Ministarstvu, od početka ovog mandata, izuzetno zalaže u borbi sa sivom ekonomijom.
Upravo je Ulcinj grad koji je najbolji primjer. Od grada koji je bio poznat po slaboj naplati boravišne takse došli smo do toga da su ove godine do kraja avgusta naplatili 880.000 eura po tom osnovu. Samo u odnosu na prošlu godinu kada su naši napori dali prve rezultate, to je skoro duplo više novca od registrovanog smještaja.
Moram da priznam da ključnu ulogu u ovom uspjehu naše zajedničke koordinacije, imaju lokalna Turistička organizacija Ulcinj i granična policija.
Standard: Koliko je u posljednje tri godine otvoreno novih hotela i koliko to doprinosi rastu broja turista?
Radulović: Tokom posljednje tri godine otvorena su 63 hotela, sa preko četiri i po hiljade ležajeva, od čega devet hotela kategorije pet zvjezdica, 35 hotela kategorije četiri i 17 hotela sa tri zvjezdice. Danas je u Crnoj Gori više ležaja smješteno na kracima četiri i pet zvjezdica, nego nižih smještajnih kategorija.
Naš zaokret ka visokokvalitetnom turizmu pokazuje se kao jako dobar i racionalan potez.
Standard: Jeste li zadovoljni realizacijom projekata Porto Novi i Luštica bay? Koliko će ovi projekti ojačati crnogorski turizam?
Radulović: Malo je reći da sam zadovoljan što moja zemlja polako dobija mjesto na elitnoj turističkoj mapi koje svojom ljepotom i zaslužuje. Mnogo bogatijim narodima od našeg zastaje dah pri ulasku na Lušticu ograđenu otvorenim plavetnilom ili u Porto Novi koji je simbol prefinjenog ukusa i luksuza. Zajedno sa Porto Montenegrom, ovi kompleksi u Crnu Goru privlače najveću svjetsku elitu, čiji standardi diktiraju i naš tempo razvoja. Pokazatelj toga su takođe brendovi koji su izabrali ovo parče Mediterana, poput Regent-a, One and only-a, Chedi-a.
Osim ogromnih ulaganja, donošenja nove poslovne kulture, ekonomske dinamike i generalno procvata naših gradova na moru, veliki projekti imaju i veliki uticaj na mogućnost zapošljavanja – od zanatskih do poslova visokoprofilisanih u raznim sferama. Takođe, svjedoci smo rađanja jednog od najljepših gradova – luka, bukvalno iz kamena do jednog od najluksuznijih naselja Mediterana. Investitori kao što su Orascom i Azmont investment nastupaju strateški, imaju poseban senzibilitet prema lokalnom stanovništvu i običajima, a posebno vode računa o društveno odgovornom poslovanju i zaštiti kulturno istorijskog naslieđa.
Standard: Šta ste prepoznali kao glavne prepreke ili nedostatke tokom ljetnje sezone? Da li je siva ekonomija iz godine u godinu manja?
Radulović: Primjer Ulcinja koji sam naveo u nekom od prethodnih odgovora, najbolji je pokazatelj kako se staje na put sivoj ekonomiji ako se tome iskreno posvete svi u tom kompleksnom lancu. Zadovoljan sam što je sive ekonomije manje nego ranije, što nam pokazuje evidencija prihoda i brojnosti. Navešću još jedan primjer: do 2016. godine, registrovano je oko 690 hiljada gostiju više nego 2007. Dakle za tih skoro deset godina, broj registrovanih turista je porastao za 690 hiljada. Naše prognoze su da ćemo dosegnuti tu evidenciju rasta samo kroz 2017.,2018. i 2019.godinu,čime ćemo ubrzati trend evidentiranja gostiju za tri puta.
Bez dobre statistike ne možemo se kvalitetno izmjeriti i vidjeti gdje smo, koje sun nam slabosti i šta smo dobro uradili. Zato stalno unapređujemo baze i metodologije. Ljudi su po prirodi skloni da se opiru dovođenju u red i plaćanju onoga za šta procijene da nije potrebno kako bi im ostalo više. Ipak, moramo biti svjesni da dugoročno – upravo siva ekonomija uzima iz usta našoj djeci, zakida ih za kvalitetniju budućnost. Svaki skriveni euro – jedan je manje za vrtiće, škole, puteve, zdravstvo.
Standard: Kada će početi rušenje privremenih objekata u primorskih gradovima?
Radulović: Počnimo od najdrastičnijih ili javnosti najpoznatijih primjera. Privremeni objekti na Adi Bojani, iz crvene zone naznačene u okviru Programa privremenih objekata za period u zoni morskog dobra od 2019. do 2023. – svi su uklonjeni prije početka sezone. Kada je riječ o Budvi, vlasnici diskoteka za koje je odlučeno da budu ostavljene do kraja sezone, dužni su prema ugovoru da do kraja oktobra sami uklone objekte.
Ukoliko to ne učine, izvršna služba vrši rušenje. Takođe, vlasnici diskoteka bili su dužni da polože garanciju banke ili depozit u vrijednosti rušenja i uklanjanja svog objekta, te da ukoliko to ne učine, novac bude iskorišćen u svrhe uklanjanja. Smatram da je ovo dobar primjer uvođenja reda kroz prostorne planove i dogovore. Građani u cijeloj zemlji bi trebalo da budu svjesni da im zakon neće progledati kroz prste i da moraju poslovati legalno u svakom smislu.
Standard: Koliko je strancima zanimljiv seoski turizam i šta ministarstvo radi na tom planu?
Radulović: Ministarstvo održivog razvoja i turizma veoma vrijedno radi na podsticaju mnogih manifestacija, ali i razvoja ruralnog odnosno seoskog turizma. Ove godine kroz Program podsticajnih mjera pomoć u adaptiranju i modernizaciji već postojećeg seoskog objekta dobilo je 31 domaćinstvo.
Odbijeno je njih 20 zbog nepotpune dokumentacije. Prošle godine je novac dodijeljen za 17 domaćinstava, što govori da dobro radimo i promovišemo mogućnosti ugostiteljstva na selu. Krajnji cilj nam je uvezivanje turizma i poljoprivrede, vraćanja ljudi na selo i raznolikost ukupne ponude. Moramo biti svjesni da bogati gosti veoma cijene autentičnost u svakom smislu, specifičnost domaćina i poseban ukus domaćih proizvoda.
Standard: Poznate ličnosti sve češće biraju Crnu Goru za odmor. Koliko to doprinosi boljem pozicioniranju naše države na turističkoj mapi?
Radulović: Lijepa riječ i poštovanje dogovora zaista ostavljaju veliki uticaj na turiste, koji su nam kasnije reklama „od usta do usta“. Današnji svijet je prezasićen promocijama svih vrsta proizvoda, ali opstaju samo oni koji zaista nude kvalitet koji reklamiraju. Recimo, vijest da je u Tivat uplovila jedna od najvećih jahti ikada, vrijedna skoro pola milijarde, za tren je obišla svijet. Tivat jeste vrijedan takve medijske pažnje. Za par sati planetu takođe obiđu slike i komentari svjetskog džet seta, poput Bekamovih, koji se iz godine u godinu vraćaju Svetom Stefanu. Isto je i kada velike muzičke zvijezde svojim nastupima na festivalima poput Sea dance-a, naprave popularni selfi sa desetinama hiljada obožavalaca u pozadini.
Moramo biti svjesni da su u današnjem svijetu to “besplatne” reklame koje zapravo pokriju mnogo veće tržište nego što smo mi u stanju da platimo direktnim marketing oglašavanjem. No, uz klasičan vid promocije u kombinaciji sa dobrom ponudom koja nam obezbjeđuje dolazak svjetskih zvijezda iz raznih oblasti, dobijamo sve veću vidljivost. To i jeste posao države i opština, odnosno institucija – da naprave kvalitetne strategije razvoja i inrastrukturu. To je baza iz koje kasnije sve kreće. Sudeći po dosadašnjim rezultatima, rekao bih da smo postavili dobre temelje za razvoj turizma Crne Gore.