Rusija od 1. aprila obnavlja komercijalne letove ka 6 zemalja ali ne i ka Crnoj Gori. Zvaničnici su već kazali da su nezadovoljni zdravstvenom situacijom i da ne možemo računati na goste iz Rusije dok se situacija ne popravi. U razgovoru za portal Luča, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars, kao i jedan od osnivača Udruženja stranih investitora u Crnoj Gori, Žarko Radulović, kazao je da ima mnogo činjenica i inputa koji u ovom trenutku figuriraju kad je turizam u pitanju.
„Briga je višestruka i nažalost, sa razlogom, strahujemo za ovu sezonu, tim prije što je očigledno koliko je važna za stabilnost ne samo turističke, nego cjelokupne privrede naše države . Informacije koje mi imamo od poslovnih partnera sa kojima deceniju i po sarađujemo, su trenutno obeshrabrujuće. Ljudski je nadati se da će uskoro poletjeti avioni iz Rusije ka Crnoj Gori. Do tada, izvjesno je da će Air Serbia letjeti od juna iz Moskve do Tivta, uz kratko presjedanje u Beogradu dva leta dnevno. Međutim, to je zanemarljivo u odnosu na ono sto je trebalo biti – 30 do 37 letova dnevno koliko ih je ranije bilo ili minimum 20 do 25 , da bismo mogli reći da ćemo imati koliko toliko bolju sezonu nego prošle godine“, ističe Radulović.
– Španija, turistička velesila, bila je najteže pogođena evropska zemlja. Turistički sektor predstavlja 11 odsto južnoevropskog ekonomskog BDP – a i obezbjeđuje šestinu radnih mjesta u južnoevropskim zemljama, uključujući i Francusku. Tamošnja Centralna banka upozorava na mogućnost „ozbiljnog scenarija“ prema kojem bi Španija ostvarila rast od svega tri procenta, a prihod od turizma pao čak ispod nivoa iz 2020 godine na svega 14 procenata u odnosu na 2019. Kao razlozi se navode spora vakcinacija na jugu Evrope, redukcija letova ka Majorki iz Njemačke i Britanije. U Grčkoj, koja je pretrpjela ogromne gubitke od skoro 80 odsto, najprije se vakcinišu turistički radnici, što kod nas nije slučaj.
„Budući da Crnogorsko turističko udruženje, sa predstavnima asocijacije ECTAA (koja okuplja evropske turoperatore i agencije) i sa stranim investitorima, ima intenzivnu komunikaciju i saradnju, slika je otprilike ovakva – hoteli u Španiji ne smiju da se popune više od 50 odsto u zajedničkom prostoru (lobi, restorani, bazeni i slično). Posluženje obroka se organizuje u dva navrata, sa pauzom od po pola sata za dezinfekciju restorana, preko dva metra između ležaljki na plaži, na kojoj su maske obavezne. Ako jedna Španija i Majorka ne može da predvidi razvoj situacije, kako mi to da uradimo uz svo uvažavanje MMF – a i njihovih smjernica. Mi smo atipična država, dominatno ostrvska destinacija- ne geografski naravno, već kao destinacija do koje se dominatno stiže avionom, a evo ni svoju kompaniju nemamo. Ako je najmoćniji konkurent na Mediteranu – Španija, došla do procjene od 14 odsto onda je nama „mrka kapa“. Istina, mi imamo okruženje i susjedne države koje su tradicionalno ovdje prisutne u julu i avgustu, ali Zapadnu Evropu možemo da zaboravimo dok će Rusija da bude krajnje otvorena što će zavisiti od toka pandemije, ali i politike“, naglašava Žarko Radulović.
Prema njegovim riječima, pandemija je uzrok svih naših problema koja je „udarila“ u temelje svjetskog a ne našeg turizma.
„Ali ono što obeshrabruje je da je i dalje van kontrole. Promašili smo sve rokove koji su bili za njeno suzbijanje i to je fakat. Fakat je da imamo visoku stopu obolijevanja, a nisku vakcinacije dok se najavljuju novi sojevi virusa. Turizam je djelatnost u kojoj činite sve da zaplovite punim jedrima, ali kad naiđe oluja mi najbolje znamo koliko je važno da znamo da podesimo jedra, jer oluju niko nikad nije zaustavio“, pojašnjava Žarko Radulović.
Kako kaže, trpimo svi, gubimo svi a iznad svega država.
„Jasno je da, nakon skoro 14 mjeseci krize, država ne može imati sredstava, ali ona mora da nađe način kako da sačuva sve segmente privrede, a pogotovo turističku. U ovom trenutku uzimati od nas koji nemamo (jer veliki broj turističkih subjekata bukvalno nema euro zarade), od njih tražiti da plaćaju sve dadžbine je kontraproduktivno, samo će još više da tonu i po sili zakona će početi da se gase. Smatram da nije pametno u ovom trenutku insisitrati da se plaćaju režijski troškovi jer priliva nema, i da bi trebalo naći model kako da se plaćanje tih obaveza odgodi“, naglašava Radulović.
Sagledavajući trenutnu situaciju, prema riječima Radulovića, u turističkom biznisu, avio kompanije prevoze goste koje obezbjedjuju turoperatori, a ne bilo kakvi birokratski ofisi.
„Turoperatori popunjavaju avione kad ugovore smještaj i ostale trasfere. Kakva je situacija na terenu najbolje ilustruje podatak da trenutno nijedan hotel nema potpisan Ugovor za nastupajuću ljetnju sezonu. U redovnim okolnostima, mi sm imali te sklopljene ugovore (za Zapadno tržište) u junu prethodne, a najkasnije u martu za Istočnu Evropu i region iste godine. Februar je bio mjesec uplate avansa za nastupajuću sezonu a mi još centa nijesmo dobili ove godine. Dodajte tome da je korona počela u martu (u turističkom poslovanju to je u sred teškog perioda koji počinje u novembru 2019. godine) kada poslujemo sa gubicima, pokrivajući osnovne troškove koje nadoknađujemo prihodima od ljetnje sezone. Od novembra 2019. godine su svi u minusu, zatim tokom cijele 2020. sa izuzetkom avgusta i septembra gdje je bilo nešto posla. Da podvučemo scrtu – ukupno 15 mjeseci poslovanja sa gubitkom. Ni mnogo moćnije ekonomije ne bi mogle da izdrže. Uz sve to, imamo malo, gotovo nimalo pomoći od države“, kaže Radulović.
Naglašava da ne zaboravljaju podršku kroz prva dva paketa pomoći.
„Ali, treći paket mjera koji je donesen, nikad nije ni sporveden. Zaista bih volio da griješim, ali je previše pokazatelja koji nedvosmisleno ukazuju da je zvanično očekivanje od sezone neutemeljno“, ističe Žarko Radulović.
Za manje od 7 dana ministartvo finansija je, pozivajući se na konsultacije sa MMF-om, korigovalo očekivanje od prometa u nastupajućoj sezoni sa 50 na 60 odsto prihoda ostvarenih 2019 – te godine, u odnosu na osnovu prihoda tokom ovogodišnje zimske sezone od oko 65 odsto. Radulović smatra da 2021. godina nije bila rekordna kada je zimski turizam u pitanju.
„Bilo je posla, ali ne nešto vanserijski. Vremenske prilike nijesu bile mnogo naklonjenje – tu su bili uglavnom gosti iz regiona, a najviše iz Crne Gore. Dakle, taj promet nijesu napravili strani gosti, pod uslovom da je zaista toliko prometovano. Ta uporedna cifra mi se čini previsokom“, kaže on.
Baš od prvog jula, kada se očekuje početak sezone, kreće i serija poskupljenja od goriva, preko svega onoga što se nudi u ugostiteljskim objektima. Naš sagovornik ističe da u jeku sezone, od koje se u kriznoj godini očekuje spektakularan rezultat, apsurdan je momenat poskupljenja.
„Jasno je da će to usloviti lančanu reakciju i seriju drugih poskupljenja, a dodatno povećati troškove. Vrlo kontradiktorno u skladu sa postavljenim ciljem. Kao da se zaboravlja da smo i prošle godine, snizili cijene do 50 odsto svih usluga, baš da bi privukli najprije domaće, a potom i ostale goste. Ljudi se u krizi najlakše odriču putovanja, ma koliko o tome maštali. Nijedna rezervacija nije sigurna do momenta dok se gost zaista pojavi u hotelu“, naglašava Radulović.
– U međuvremenu, iz ministarstva ekonomije, najavljeno je da će apelovati na turističku privredu da se za goste uz Rusije dodatno smanje cijene.
„Kako?! Sekretar za turizam nas poziva da radimo tri puta više i podižemo kvalitet servisa sa čime sam saglasan. Ali to je dio naše redovne poslovne prakse jer je i u redovnim okolnostima borba na Mediteranu bespoštedna za svakog gosta, a mi smo u najjačoj konkurenciji. Mi ne čekamo rješenja, nego ih nudimo, ali onda nam se podižu cijene ključnih inputa?! Ovaj momenat bih jedino mogao da razumijem ako im je cilj da se dovede što više gostiju a mi da radimo bez nadoknade za bilo koju uslugu – onda ćemo stvarno moći da oborimo rekorde i svi će doći na besplatno ljetovanje. Konfuzno, stihijski i kontradiktorno, da mi se na moment čini da je ovo ružan san. Dovedeni smo u situaciju da pričamo o elementarnim stvarima koja su u laičkoj javnosti odavno postala opšta mjesta. U međuvremenu, prazna državna kasa će da se dodatno isprazni , a od nje zavise ne samo turistički nego svi sektori. Već od sljedeće zime je pitanje od čega ćemo da preživimo“, zaključuje Žarko Radulović.