Prerađivačka industrija ostaje važan oslonac ekonomskog razvoja Crne Gore i prepoznata je kroz sva strateška dokumenta koji se odnose na povećanje konkurentnosti i dalji razvoj crnogorske ekonomije, navodi se u informaciji o stanju u ovom sektoru, juče usvojenoj na 135. sjednici kojom je predsjedavao premijer Duško Marković.
U julu je pet odsto viši rast industrijske proizvodnje u odnosu na isti mjesec 2018, kao rezultat rasta u svim sektorima industrije, pri čemu prerađivačka bilježi godišnji rast od 3,3 odsto. Istaknuto je i da se implementacijom raznovrsnih nacionalnih programa podrške za razvoj prerađivačke industrije i preduzetništva, u vidu podsticaja za direktne investicije i modernizaciju prerađivačke industrije, razvoj zelene ekonomije, digitalizacije, razvoj klastera, a potpomognuto sredstvima iz EU, IPA i drugih donatorskih programa, stvaraju uslovi za povećanje konkurentnosti“, navedeno je u raspravi.
Inovirana Industrijska politika 2019-2023. godine predstavlja nastavak dosadašnjih aktivnosti, a kroz nju je prepoznata i potreba revitalizacije industrije, posebno prerađivačke. Kako se navodi u novom dokumentu, mjere sa ciljem njene modernizacije fokusirane su na: nastavak strukturnih prilagođavanja i reformi u ekonomskom sistemu, pozicioniranje prema proizvodima veće dodatne vrijednosti, zatim na povećavanje konkurentnosti kroz podsticaje investicija za razvoj i istraživanje, primjenu novih tehnologija i inovacija i uvođenje standarda, na povećanje brige o zaštiti životne sredine i održivom razvoju, te povećanje energetske efikasnosti i edukaciju.
„U procesu razvoja metaloprerađivačke industrije, sa posebnom pažnjom prate se ulaganja u proizvodne kapacitete aluminijuma i čelika koja su usmjerena – osim na eliminisanje uskih grla u proizvodnji – i na povećanje produktivnosti, obima proizvodnje i ulaganja u nove kapacitete koji će dati proizvode veće dodate vrijednosti“, navodi se u dokumentu koji je usvojen.
Članovi Vlade dobili su na uvid mišljenje revizora HLB Mont Audit o reviziji prošlogodišnjih finansijskih iskaza Komisije za tržište kapitala.
„Finansijski iskazi Komisije po svim materijalno značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju finansijski položaj, u skladu sa međunarodnim standardima. Ne izražavajući rezervu, skrećemo pažnju da Komisija nije izvršila rezervisanja po osnovu jubilarnih nagrada i otpremnina za odlazak u penziju, i kao učesnik u više sporova gdje je posredno tužena, pa se u narednom periodu ne očekuje da dođe do odliva sredstava“, mišljenje je revizora.
NOVE KONCESIJE
Vlada je usvojila Informaciju o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za lučke usluge u akvatorijumu barske luke, sa predlogom Koncesionog akta i Ugovora o koncesiji. Naime, u ovom rejonu kompanija „Ocean Montenegro“ lučke usluge obavlja od 2010. godine, na osnovu koncesije dodijeljene na period od 30 godina.
„Imajući u vidu da je u proteklom periodu povećan broj brodova, odnosno pretovara tereta, uvođenjem novih koncesionara omogućiće se još veći nivo pružanja kvalitetnih, specijalizovanih i integrisanih usluga svim korisnicima. Dodjelom koncesije za lučke usluge, saglasno svim domaćim i međunarodnim propisima i standardima, doprinosi se povećanju sigurnosti, bezbjednosti i kvalitetu usluga u ovoj oblasti“, istakli su iz Vlade.
Na Javni oglas za vađenje tehničkog kamena sa nalazište Lednice kod Kotora ponudu je dostavio samo Mil-Com iz Nikšića.
„Ponuđač je dostavio Poslovni plan u kojem navodi da, za realizaciju koncesije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena, planira obim proizvodnje od 40.000 kubnih metara godišnje, što za ponuđeni period eksploatacije od 28 godina iznosi 1.120.000 kubika. Po osnovu obračuna koncesione naknade, država će prihodovati minimalno 66.990 eura godišnje, što je za 28 godina 1.875.720 eura. Uz taj prihod, ostvariće se i prihod po osnovu obračuna na PDV u visini 193.400 eura, odnosno ukupno 5.415.245 eura“, stoji u informaciji o budućoj koncesiji.
Na površinskom kopu Pogled u Rožajama konesionar će biti preduzeće Kvatro-RH koje će moći da crpi kamen.
„Ponuđač je dostavio ponudu koja podrazumijeva zasnivanje koncesije na rok od pet godina, godišnji obim proizvodnje od 20.000 kubika kamena i procentni iznos koncesione naknade od sedam odsto. Ponuđač planira investiciona ulaganja od 500.000 eura, od čega 250.000 iz sopstvenih izvora i 250.000 eura od kredita. Obaveza koncesionara je da za četiri godine eksploatacije, plati stalni dio koncesione naknade od 137.088 eura“, precizira se i Vladinom dokumentu.
ISPLATE DUGOVANJA
Vlada je dala zeleno svijetlo za potpisivanje finansijskog aranžmana na osnovu kojeg će Kliničkom centru Crne Gore biti ustupljeno pola miliona eura za otplatu duga prema podgoričkoj kompaniji Vodovod i kanalizacija. Uslovi pod kojima je odobren ovaj aranžman je vraćanje do 365 dana, godišnja kamata od tri odsto, naknada po ugovoru od 0,3 odsto vrijednosti potraživanja, te pet mjenica kao sredstva obezbjeđenja.
„Dopisom Fonda za zdravstveno osiguranje ukazano je da je za 2020. godinu predviđeno povećanje sredstava za materijalne troškove javnih zdravstvenih ustanova, u okviru kojih će se planirati 500.000 eura za otplatu duga KCCG prema preduzeću Vodovod i kanalizacija iz Podgorice“, navodi se u odluci, i precizira da će rate biti otplaćene u pet mjesečnih rata, od kojih je posljednja datirana na 31. jul 2020. godine.
Takođe je odobrila da Institut za crnu metalurgiju – ICM iz Nikšića, u kome država ima 51,12 odsto vlasništva, nekretninama izmiri nagomilane poreske obaveze prema opštini Nikšić za period 2014-2018. godine. Naime, ICM duguje 240.156 eura i ne može ga izmiriti iz tekućeg poslovanja. Da bi se izbjegla blokada računa, odlučeno je da dva poslovna prostora, površine 238 i 182 kvadratna metra procijenjene vrijednosti 165.567 eura, pređu u svojinu nikšićke opštine.
Usvojen je i Drugi izvještaj o realizovanim aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2020 Dubai. Ministarstvo ekonomije raspisaće do kraja mjeseca konkurs za izbor logotipa nacionalnog brenda, nakon neuspjelog prvog koji je bio otvoren 21. maja.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici razmotrila informaciju o dosadašnjim aktivnostima na razvoju nacionalnog brenda, te odobrila ponavljanje javnog poziva na kojem će nagrada za najbolje rješenje, umjesto prvobitnih 10.000, ovog puta iznositi 50.000 eura. Takođe je izmijenila Odluku o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, kojom se obračunata otpremnina isplaćuje se u neto iznosu, što znači da se ne umanjuje za prosječnih 11 odsto poreza.