Redovni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima održan je u Privrednoj komori.
Na sastanku je predstavljena Analiza poslovanja crnogorske privrede za 2021.
Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je ova Vlada startom jasno rekla koja je njena vizija.
“Crna Gora mora da ide ubrzanim ekonomskim rastom i razvojem. Preduslov je da imate inovativan, pametan i održiv pristup. Na putu ka uspjehu postoje uvijek barijere. Nije lako poslije 30 godina doći na poziciju u kojoj se pokazala prva nekorektnost sto vas je neko ostavio prazne kase i tako da upravljate državom.
Ključni projekat i najveći događaj u 70 godina je Evropa sad. Nije nastao bez provjera i analiza nego odgovornim danonoćnim radom sedam do 15 ljudi”, istakao je Krivokapić.
“Ovo je program za građanina i on će da uspije. Nema prelaska sa osam na četiri sata u ugovoru radnika kako se govori i molim sindikat da bude sindikat i da se bori za pravo svakog radnika bez izuzetka. Ovdje smo svi zajedno, dajte da postanemo svi još uspješniji i nadam se da ce Evropa sad to da pokaže”, kazao je Krivokapić.
“Moramo da krenemo u integrisanje baza podataka. Jedne podatke ima carina, druge banke, treće MUP – u ovako maloj sredini ne možemo da integrišemo podatke, o čemu pričamo”, dodao je on.
Predsjednica PKCG Nina Drakić kazala je da privrednici podnose veliko breme krize, te da su pokazali visok stepen društvene odgovornosti.
“Ovih dana svjedočimo zatvaranju proizvodnje aluminijuma. Finansijski sektor imao je značajnu ulogu u oporavku ekonomije.
Privredni subjekti u CG i prije pandemije su se susretali sa nizom izazova. Doprinosi na zarade ograničavaju konkurentnost preduzeća. Mišljenje privrednika je da će povećanju sive ekonomije doprinijeti i povećanje akciza”, navela je Drakić.
Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kazao je da je potrebno raditi na povećanju domaće radne snage.
“Predlagali smo uvođenje stalnog sezonskog radnika, sve u cilju zadržavanja ljudi u državi, takav koncept je zastupljen u Hrvatskoj…Budžet je smanjen za narednu godinu za sektor turizma. Ne raduje nas ni činjenica da je smanjen budžet za NTOCG”, kazao je on, između ostalog.
Privreda se suočava sa nedostatkom edukovane radne snage, istakao je osnivač kompanije Voli Dragan Bokan.
“Privreda plaća visoke doprinose na zarade, jedna od barijera poslovanja je i neradna nedjelja. Podržavamo značaj slobodnog dana, ali smatramo da je to neprihvatljivo. Neradna neđelja predstavlja barijeru u poslovanju kojom se nanosi šteta jer se gostima koji dolaze vikendom i praznicima onemogućava da uđu u prodavnice”, rekao je Bokan.
Smatra da je potrebno domaću proizvodnju pozicionirati još jače.
“Ako prepustimo policu stranim lancima, imaćemo više štete. Spremni smo da razgovaramo o tome. Implementacija programa Evropa sad neće pasti lako velikom broju privrednika i da bi ga trebalo uvoditi postepeno. Do zatvaranja određenog broja privrednih subjekata doći će postepeno, a neki će izlaz tražiti u sivoj ekonomiji”, smatra Bokan.
Vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović kazao je da bez budžetske pomoći nema razvoja poljoprivrede.
“U ovoj godini došlo je do značajnog pada otkupa mlijeka. Zabrinut sam za opstanak stočarstva posebno na sjeveru. Aktivnosti drzave treba da budu trajne i kontinuirane a ne od slučaja do slučaja. Turizam i ugostiteljstvo, koji su bile najviše pogođeni, imaju prednost brzog oporavka, a u stočarstvu to nije slučaj. Sugerišem Vladi da ozbiljno primijene mjere koje će zaustaviti pad stočarske proizvode. Imamo najavu dolaska multinacionalnih trgovinskih lanaca, domaći proizvođači sa zebnjom primaju tu informaciju. To je realna opasnost”, naveo je Đuranović.
Jovan Lekić predsjednik Odbora trgovine osvrnuo se na taj sektor.
“Problematične su dvije stvari. Prva je potreba da se pristupi tretmanu i ulozi statusa neradne nedjelje, ona na jedan način doprinosi znatno smanjenju prihoda u državi. Gubimo ogroman novac, i neko bi konačno trebao da izračuna koliko država gubi za to što crnogorska privreda ne uvažava to. Milsim da je neophodno da se na drugačiji način pristupi tom pitanju, jer je značajno za sve nas”, objašnjava Lekić.
Dodaje da problem koji je skoro osam godina aktivan kod njih u Odboru, jeste pitanje Brajevog pisma.
“Jedna zemlja smo na svijetu koja ima tu primjenu, pokušali smo da budemo drugačiji od drugih, ali nije to neka vrijednost koja je dovela do poboljšanja poslovanja, nego naprotiv, još jedna od niza barijera”, navodi on.
Smatra da se crnogorska privreda nalazi u ozbiljnom problemu, te dodaje da je neophodno da se krene u reforme tako što će da razgovaraju i da se dogovaraju.
Naglasio je da je ključni problem bio smanjenej doprinosa, te je zahvalo na iskoraku koji je napravljen.
“Međutim, nije mi jasno zašto se nije razgovaralo sa biznis zajednicom kada je trebao da se donese program Evropa sad. Da razgovaramo i da se dogovaramo i da se usaglase stvari koje su pred nama. Privredinci su zabrinuti i postoji velika neizvjesnost budućih ekonomskih tokova koji treba da slijede saglasno tom projektu. Mišljenja sam da je trebalo intezivnije razgovarati. Pohvala u dijelu namjere i najave da se smanje porezi i dopinoisi, sa sve ostalo je makar meni, kao ekonomisti, nepoznati i neizvjesno. A kada imate neizvjesnot u biznicu nije dobro, jer i mi imamo određena očekivanja.
Misli da je velika neizvjesnost i veliki rizici, i da nijesu uvažena mala i mirko preduzeća za uvećanje zarada, jer je to rast troškova 157 eura po jednom zaposolenom.
“Nijesam siguran da će odraz u dijelu poslovanja biti takav da ćemo imati “WIN-WIN” situaciju. Strah me, uz pohvalu Spajiću, ovo je marketinški dobro odrađeno, da se sistem same promocije makar što se privrede tiče ne pretvori u slogan – Evropa sad, a kada je u pitanju privreda Evropa sad – Afrika sjutra”, dodaje on.
Postoji opasnost od velikog broja otpuštanja radnika.
Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović kazao je da je sezona pokazala da je moguće prodati sve što se proizvede u Crnoj Gori.
“Nemamo viškova po prvi put u ovoj godini. Imali smo razumijevanje da nađemo načine da se prodaju proizvodi poljoprivrednih proizvođača. Problem jeste da nemamo radne snage, a i neradna nedjelja jeste nešto što pravi problem što se tiče prodaje, taj dan bi doprinio u značajnoj mjeri poljoprivrednim proizvođačima da prodaju svoje proizvode u većoj mjeri.
Ima dosta neiskorištenog zemljišta u CG koje je pogodno za proizvodnju, i time će se Ministarstvo baviti u narednom periodu. Znamo i da je problem pad otkupa mlijeka. Najveći problem je primarna proizvodnja, redukovan je i uvoz mlijeka u prahu. Naša ideja je da podržimo ljude koji žele da se bave poljoprivredom. Imamo sireve koji su našli izvoz u zemljama regiona. Poljoprovredna proizvodnja se može jačati samo subvencijama”, poručio je ministar Stijović.
“Što se tiče neradne nedjelje – to je jedna od tema o kojoj se vodi dijalog, čini mi se da neki pozitivni trendovi postoje u tom pravcu i nadam se da ćemo u narednom periodu doći do jednog zajedničkog rješenja. Povezivanje radne nedjelje sa jekom turističke sezone možda bi bilo neko dobro rješenje”, dodao je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.