Poreska uprava podatak o prosječnoj zaradi obračunava na osnovu iznosa zarada čija joj je isplata prijavljena, a ne na osnovu zarada za sve zaposlene koji se vode u Centralnom registru poreskih obveznika i osiguranika, odakle potiče i razlika u obračunu u odnosu na Monstat, saopšteno je danas iz Poreske uprave.
Navode da za razliku od Monstata koji statističke analize radi po sopstvenoj metodologiji i u skladu sa propisanim nadležnostima, Poreska uprava vodi evidenciju sa egzaktnim podacima o zaposlenima, pri čemu pri svakoj analizi treba imati u vidu više aspekata, a posebno momenat u kojem se priprema izvještaj, kao i okolnosti na tržištu rada koje utiču na dinamiku prijavljivanja poreskih obaveza po osnovu zaposlenja.
Oni su reagovali na navode direktorice Monstata Gordane Radojević koja je saopštila da je ključna razlika između podatka o prošlogodišnjoj prosječnoj zaradi Poreske uprave (PU) od neto 432 eura i Monstata od 511 eura u metodologiji. Prema njenim riječima podaci PU odnose se samo na zarade za koje su plaćeni porezi i doprinosi, a Monstata na zarade koju je isplatio poslodavac u posmatranom mjesecu, bez obzira na to da li su prijavljeni Poreskoj upravi i bez obzira na to da li su plaćeni porezi i doprinosi na njih.
S druge strane u Poreskoj upravi ističue da se evidencija o zaposlenima u Crnoj Gori vodi sa dva aspekta: socijalnog osiguranja i isplate zarada. Odnosno u Centralnom registru poreskih obveznika i osiguranika prijavljenih na osiguranje putem JPR obrasca, i u evidenciji zaposlenih za koje poslodavci prijavljuju poreze i doprinose na isplaćene zarade putem IOPPD obrazaca.
“Imajući u vidu da u skladu sa Zakonom poreska obaveza prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih nastaje u momentu isplate zarade, određeni broj poslodavaca kasni s podnošenjem IOPPD obrazaca, te se u postupcima inspekcijskog nadzora utvrđuje da li su isti u međuvremenu isplatili zarade zaposlenima, a da pri tome nijesu ispunili zakonsku obavezu, ili pak zarade zaista nijesu isplaćene zbog poteškoća u poslovanju ili drugih objektivnih okolnosti. Zbog toga broj zaposlenih u registru uvijek je veći od broja lica koja se na mjesečnom nivou pojavljuju u evidenciji podnijetih IOPPD obrazaca, odnosno od broja lica za koja su prijavljene poreske obaveze po osnovu isplaćenih zarada”, pojašnjeno je iz Poreske uprave.
Takođe, manji broj zaposlenih koji se pojavljuju u skorijim IOPPD obrascima u odnosu na raniji period nije indikator umanjenja broja zaposlenih, već posljedica činjenice da jedan dio poslodavaca kasni sa izmirivanjem zarada, zbog čega se navedena cifra uvećava u zavisnosti od momenta pripreme izvještaja.
Na osnovu priložene tabele može se utvrditi da je samo sedam dana u odnosu na 27. maj ove godine kada je rađen izvještaj za potrebe odgovora na poslaničko pitanje broj zaposlenih za koje je prijavljena zarada kroz IOPPD obrasce na primjer za mart 2019. godine uvećan za skoro 10 hiljada i u ovom trenutku iznosi 119.191, pri čemu se očekuje da će i dalje rasti pri daljem podnošenju prijava od strane poslodavaca, imajući u vidu da je broj zaposlenih prijavljenih na osiguranje za mjesec mart 2019. godine 173.714.
“Da zaključimo, za razliku od Monstata koji vrši statističke analize po sopstvenoj metodologiji i u skladu sa propisanim nadležnostima, Poreska uprava vodi evidenciju sa egzaktnim podacima o zaposlenima, pri čemu pri svakoj analizi treba imati u vidu više aspekata, a posebno momenat u kojem se priprema izvještaj, kao i okolnosti na tržištu rada koje utiču na dinamiku prijavljivanja poreskih obaveza po osnovu zaposlenja”, zaključuju u PU.