Prema Prijedlogu Zakona o budžetu za sljedeću godinu, u odjeljku ”transferi za socijalnu zaštitu” naveden je iznos od 785,1 milion eura od čega za prava iz oblasti socijalne zaštite 190,1 milion.
Potrošnja za socijalna davanja povećana je za 45 milion eura, a ovolike izdatke iz državne kase ne bi izdržale ni mnogo razvijenije zemlje od naše. To je rezultat svojevrsnog takmičenja u populizmu posljednje dvije Vlade ali i aktuelnog sastava Skupštine, gdje se osmišljavaju zakoni i politike koji su socijalna davanja obesmislili do nivoa da najviše štete upravo socijalno osjetljivim kategorijama.
Država finansira najbogatije na račun siromašnih
Iako možda zvuči apsurdno – usvajanjem takozvanih socijalnih zakona, država je došla u situaciju da finansira i najbogatije kategorije stanovništva na račun siromašnih. Primjer za to su besplatni udžbenici svim osnovcima u Crnoj Gori. Ovom ”uravnilovkom”, država je častila i bankare, vlasnike nekretnina, hotelijere, zakupce plaža, menadžere, ali i poslanike u Skupštini koji primaju u prosjeku po 2.000 eura mjesečno i mogu da odvoje da kupe udžbenike svojoj djeci.
Da je taj trošak pravedno raspoređen, sredstva kojima je država častila poslanike mogla su biti upotrijebljena za školski pribor djeci iz porodica koja su u stanju socijalne potrebe.
Slično je i sa dječijim dodatkom. Demokrate su predložile, a Skupština usvojila da sva djeca do 18 godina primaju dječiji dodatak. Tako se došlo u situaciju da i njihova djeca primaju po 30 eura mjesečno, uz sve ostale privilegije koje poslanici imaju preko plate od 2.000 eura. Da je bilo pravdne raspodjele, ona djeca kojima je to zaista potrebno, primala bi mnogo veći iznos, kada država ne bi čašćavala i najbogatije kategorije stanovnika.
Ovo su samo primjeri izvrgavanja prinicipa pravednosti i zaštite djela populacije kojima je takva pomoć potrebna. Socijalna davanja moraju biti targetirana na osnovu socijalnih kartona kako se sredstva ne bi rasipala i na one koji nijesu u stanju socijalne potrebe, a na štetu onih koji jesu.
Socijalna politika se pretvorila u svoju suprotnost
Tako smo došli u situaciju da se budžetska sredstva deklarativno upotrebljavaju za smanjenje siromaštva, a u praksi su se pretvorila u svoju suprotnost.
Neefikasnost ovakve socijalne politike pokazuje i podatak da se u budžetu predviđa 190 miliona eura za prava iz oblasti socijalne zaštite. Kada bi ta sredstva bila pravedno raspoređena, umjesto davanja svima, u Crnoj Gori zaista ne bi bilo siromašnih.
Na ovo sve češće upozorava i NVO sektor koji se bavi pitanjima socijalne zaštite, ali i ekonomski analitičari.
Direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović nedavno je na svom Linkedin profilu istakao da populističke mjere koje su od Crne Gore stvorile prividno državu socijalne pravde i blagostanje na dugom roku nijesu održive.
„Naravno da su navedene mjere politički popularne, ali svako ko umije pročitati stanje trenutnih javnih finansija, a javno se zalaže za implementaciju naknada po osnovu rođenja troje i više djece i sličnih zakonskih rješenja, ne želi dobro crnogorskoj djeci, jer će oni u budućem periodu ispaštati i plaćati naše dugove zbog njihovih fotelja“, rekao je, između ostalog, Maksimović.
Opravdani je strah da će, ako se nastavi sa ovakvom neselektivnom politikom u oblasti socijalne zaštite i populističkim pristupom, te dugove opet plaćati najsiromašniji.
L.P.Đ.
Udžbenici se nigdje ne poklanjaju nego iznajmljuju. Ovako se upotrebe i poslije toga bace. Bogata smo mi zemlja, svake godine bacimo minimum 2,5 miliona eura.